- U javnom medijskom i političkom prostoru sve se češće pojavljuje teza da dugogodišnje obnašanje vlasti na jednom području od strane jedne te iste političke opcije usporava i destimulira, gotovo anestetizira, svaku inicijativu i promjenu na bolje. Po takvima, dugogodišnje obnašanje vlasti jednostavno iscrpljuje i u najmanju ruku pogoduje komociji i komformizmu, blokira razvoj, ubija entuzijazam i zaustavlja život. Poručuju nam da bi takvu opciju trebalo maknuti što prije. Za pobornika navedene škole mišljenja istarski gradovi ne bi trebali biti primjer, uzor, a kamoli biti nominirani i nagrađeni u konkurenciji s ostalim hrvatskim gradovima.

Činjenica da naša županija, gradovi i općine raspolažu sve manjim izvornim fiskalnim prihodima i tek mrvicama iz državnog proračuna nije nam prepreka u nalaženju putova za daljnju izgradnju moderne Istre s ciljem osiguranja što većeg standarda i što bolje kvalitete života za domicilno stanovništvo. I zato, sve što danas nosi predznak 'istarsko' znak je vrhunske kvalitete i ima dodanu vrijednost, kazao je jučer župan Istarske županije Fabrizio Radin u pulskoj Zajednici Talijana, odnosno Circolu povodom godišnjeg Izbora najboljih gradova kojeg svake godine organiziraju Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos.

Na pitanje tko su kritičari koje spominje, Radin je kratko odgovorio da postoji mantra svih mogućih opozicija na svijetu da dugogodišnja vlast jedno te iste opcije iscrpljuje političare i sustav, te stvara stagnaciju u razvoju. Takva teza može biti djelomično točna, nastavlja, ali se definitivno ne odnosi na Istarsku županiju.

- Čini mi se da politička opcija čiji sam član, i zato ju protežiram, nije kočnica svemu tome. Potrebno nam je malo više optimizma i vjere u ljude. Zato nastavimo ovim putem i narednih godina, zaključio je Radin.

Naslove najboljih gradova u ovogodišnjem izdanju Izbora najboljih gradova ponijelo je deset gradova u četiri konkurencije, a to su kvaliteta života, gospodarstvo, obrazovanje i demografija, te EU fondovi. U gotovo svakoj kategoriji nalazio se barem jedan istarski grad, pa je tako Istarska županija imala najviše svojih gradova među finalistima. Naši gradovi pobjednici su Grad Rovinj za najbolji srednji grad u kategoriji kvalitete života - najbolji grad za život, i Grad Labin kao najbolji srednji grad u kategoriji obrazovanje i demografija. U konkurenciji je bilo čak devet istarskih gradova, a to su redom Pula, Buje, Buzet, Novigrad, Labin, Pazin, Poreč, Rovinj i Umag.

Gradonačelnik Labina Valter Glavičić izrazio je zadovoljstvo primljenom nagradom i konstatirao da je Grad Labin na pravom putu razvoja.

- Potvrda je to da naš istarski način života postaje dobar primjer drugima u Hrvatskoj, poručio je Glavičić.

Podsjetimo, nakon što je 2018. Labin bio u finalu, a 2019. godine osvojio ovu prestižnu titulu, ove je godine ponovno odnio prvo mjesto, i to drugu godinu za redom.

Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga dodao je da je plan razvoja Rovinja ambiciozan, ali ostvariv.

- Posebno nas veseli ova nagrada i izvan turističkog sektora. Ovo je kolektivni uspjeh i zahvaljujem svima koji doprinose razvoju našeg grada. Nastavit ćemo raditi na održivosti i prosperitetu te politici koja se bazira na javnom interesu, rekao je Paliaga.

Grad Pula je, pak, već treću godinu branio titulu najboljeg velikog grada za gospodarstvo te ušao u finale. Valja podsjetiti da je, nakon što je 2018. godine ušao u finale, Grad Pula 2019. godine ušao u izbor i osvojio titulu najboljeg grada za gospodarstvo, a ove je godine Pula u finalu također branila naslov najboljeg velikog grada u gospodarstvu, ali ga nije i obranila.

Gradovi Buje, Buzet, Novigrad, Pazin, Poreč, i Umag bili su također finalisti u pripadajućim kategorijama. Poreč, Rovinj i Umag našli su se među finalistima za najbolji srednji grad u gospodarstvu, dok je Buzet bio među finalistima u istoj kategoriji za najbolji mali grad. U kategoriji 'obrazovanje i demografija' Istra ima Pazin među finalistima velikih gradova, a u istom društvu su

Poreč i Rovinj kao srednji gradovi, te Buje i Novigrad kao mali gradovi. U kategoriji 'kvaliteta života' Istra nije imala predstavnika za najbolji veliki grad, a finalisti bili su Umag i Poreč kao srednji gradovi. U istoj kategoriji, Novigrad je među finalistima za najbolji mali grad.

Grad Labin koji je u izboru za najboljeg u skupini srednjih gradova, kada se radi o obrazovanju, mladima i demografskoj politici, obranio je naslov iz 2019., a finale u 2020. izborio je ulaskom u top 10 po izdvajanjima iz proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u spomenutoj kategoriji gradova (38,51 posto proračuna), ali i top 5 po iznosu stipendija i školarina po stanovniku u kategoriji srednjih gradova (87 kuna po stanovniku). U top 15 Labin je po broju odgojitelja u vrtićima u kategoriji srednjih gradova (6,6 djece po odgojitelju), a mjesto u top 5 Labin ima po broju visoko obrazovanih stanovnika u istoj kategoriji gradova (svaka 6,2 osoba je visoko obrazovana). Labin je nastavio i kroz tekuću godinu s čitavim nizom mjera i projekata da bi poboljšao život i standard mlađih dobnih skupina sugrađana unatoč svim otežavajućim okolnostima u aktualnoj pandemiji.

Pula je ove godine među top pet gradova po prosječnim prihodima stanovnika (4.013 kuna), broju obrtnika (27 na 1.000 stanovnika), a u top 10 gradova je po prosječnom dohotku po stanovniku ( 36.856 kuna) i prosječnoj zaposlenosti per capita. U proračunskim analizama Grad Pula se posljednjih godina etablirao kao jedan od rekordera po izdvajanju za poduzetnike, a s poticanjem razvoja malog gospodarstva kroz bespovratne potpore nastavljeno je i ove godine kada je za tu namjenu izdvojeno 2,5 milijuna kuna, milijun kuna više nego lani. Potpore su namijenjene novoosnovanim tvrtkama, zatim poduzetnicima za financiranje pripreme i kandidiranja EU projekata, za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, subvencioniranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita te edukaciju zaposlenika, za sufinanciranje nabave dugotrajne materijalne imovine, potpore za IT sektor i potpore uslijed epidemije koronavirusa. U 2020. godini 2,5 milijuna kuna bespovratnih potpora dodjeljuje se kroz sedam mjera.

Osim ovoga, Grad Pula u suradnji s Istarskom županijom, Istarskom razvojnom agencijom IDA-om d.o.o., poslovnim bankama te ostalim gradovima u Istri u svrhu daljnjeg poticanja razvoja poduzetništva na području grada Pule realizira Program kreditiranja “Poduzetnik Istarska županija 2020” te subvencionira kamate na kredite u visini od 1%. Ukupni kreditni fond je 385 milijuna kuna. Grad Pula, u suradnji s Istarskom razvojnom agencijom (IDA), kreće u realizaciju strateškog projekta iz područja poduzetništva „Coworking Pula“, koji će biti realiziran u sklopu ITU mehanizma i trebao bi biti završen i spreman za svoje prve stanare do kraja 2023. godine.

Povezane vijesti

• TRIBINA O KAŠTIJUNU (2): Medulinac prijeti tužbama i kaže da će turiste obavijestiti o opasnostima. Župan Radin tvrdi da će snositi političke posljedice, ako se problem ne riješi
• PRVI SAZNAJEMO: Potvrđen je prvi slučaj koronavirusa u Istri!
• Epilog suđenja za smrt pješakinje 2019. godine u Labinu: Amiru Husiću (41) četiri godine zatvora zbog smrti poznate labinske poduzetnice. BIO JE PIJAN