Poreč će 18. i 19. lipnja biti domaćin najveće manifestacije posvećene zaštićenim hrvatskim pršutima - 7. Danima hrvatskog pršuta koje organizira Klaster hrvatskog pršuta. U Hrvatskoj imamo četiri vrste pršuta s EU zaštitom - krčki, drniški i dalmatinski sa zaštićenim geografskim porijeklom i istarski sa zaštićenim izvornim porijeklom te će jedan od njih ponijeti šampionsku titulu na Danima hrvatskog pršuta koji se prvi put organiziraju u Istri.

Najbolji pršut Istrijani i njihovi gosti moći će kušati drugog dana manifestacije, 19. lipnja, na porečkoj rivi. Tamo će od 8 do 17 sati proizvođači po promotivnim cijenama prodavati sva četiri zaštićena pršuta. Njima će se pridružiti i proizvođači sira te IQ malvazije i terana u organizaciji Vinistre. Dani hrvatskog pršuta već sedam godina promoviraju jednu od najtraženijih hrvatskih delicija što potvrđuju i brojke.

Naime, na domaćem se tržištu godišnje konzumira dvostruko više pršuta nego što ih se proizvede. Omjer je 450 tisuća naspram milijun komada, što znači da se u Hrvatsku godišnje uveze više od 400 tisuća komada pršuta te je promjena tog trenda jedan od ciljeva vodećih ljudi Klastera hrvatskog pršuta Darka Markotića.

Markotić kaže da mu je izuzetno drago što će se Dani hrvatskog pršuta prvi put održati u Istri, koja ima dugu tradiciju proizvodnje pršuta što dokazuje i posebni status koji Istarski pršut ima u okvirima Europske unije gdje je zaštićen oznakom izvornog porijekla.

- Odabrali smo Poreč i Istru jer smo tako željeli odati priznanje velikom broju naših članova iz Istre koji godinama rade odličan posao i koji godinama proizvode vrhunske pršute čija je kvaliteta prepoznata i u Europi, rekao je za Glas Istre Markotić koji je napomenuo da se Dani Hrvatskog pršuta svake godine organiziraju u drugoj županiji, upravo zato da bi što više stanovnika Hrvatske bilo upoznato s kvalitetom hrvatskih pršuta.

Ta kvaliteta je potvrđena i s četiri oznake zaštite Europske unije što je tek nešto manja brojka od brojke zaštićenih talijanskih pršuta, a to predstavlja izniman uspjeh budući da Talijani godišnje proizvedu oko 40 milijuna pršuta, sto puta više nego Hrvatska.

Usprkos europskim oznakama, proizvođače pršuta je teško pogodila kriza uzrokovana koronavirusom te je u posljednjih 15-tak mjeseci prodaja hrvatskih pršuta pala za 30 posto. Darko Markotić napominje da je zbog takvog pada došlo do gomilanja pršuta u pršutanama.

- Iako je veliki broj pršuta ostao u pršutanama, to nije utjecalo na kvalitetu pa se nadamo da će naši proizvođači uspjeti plasirati te pršute tijekom nadolazeće turističke sezone koja bi prema najavama trebala biti jako dobra. Turistička grana je za nas proizvođače pršuta vrlo važna jer turistima možemo predstaviti naše pršute i možemo im pokazati koliko je kvalitetan naš proizvod. Budući da smo u deficitu s količinom proizvedenih pršuta, naša je jedina opcija da kvalitetom izborimo mjesto na europskom i svjetskom tržištu, a to možemo postići tako da nam proizvod bude i prepoznatljiv što je jedan od ciljeva organizacije Dana hrvatskog pršuta”, kaže predsjednik Klastera hrvatskog pršuta i dodaje da na međunarodnom tržištu hrvatskim pršutima sigurno pomaže i činjenica da su Istarski, Krčki, Drniški i Dalmatinski pršuti zaštićeni oznakama EU-a.

Povezane vijesti

• Svađe oko zaposlenja u gradskoj upravi Poreča
• Grad pečenim volom časti sugrađane i goste
• Porečki turizam na pragu apsolutnog rekorda