Danas su u cijeloj Republici Hrvatskoj, pa tako i diljem Istre, točno u podne odjeknule sirene s vozila Hitne pomoći - čime je ujedno pokrenuta inicijativa za skraćenim radnim vijekom rada u Hitnoj medicinskoj službi kao i u drugim žurnim službama.

- Inicijativu je pokrenula grupa "HITNA 194" nakon što su poslali otvoreno pismo Ministru Berošu po tom pitanju a na što nisu dobili odgovor, poručili su iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, a više o inicijativi rekla nam je doktorica Radošević iz Zavoda za hitnu medicinu:

Pridružili smo se akciji "Hitna 194" kako bi upoznali javnost i odgovorne osobe da je inicijativa pokrenuta zbog teških uvjeta rada na izvanbolničke Hitne pomoći, sa željom da nam se prizna beneficirani radni staž.

Na izvanbolničkoj hitnoj pomoći rade i ljudi koji su već u visokim životnim godinama, što je u našem poslu, koji je izuzetno težak fizički i psihički, i sustav bi to trebao riješiti - a jedno od rješenja je priznanje beneficiranog radnog staža, ističe.

- Možda nije u redu uspoređivati, ali kako bi postigli efekt ovoga puta zaista trebamo; čime je rad Pulaprometovog vozača u Puli vrjedniji beneficije vozača, medicinskog tehničara i doktora u kolima hitne pomoći, trčanja na teren, skakanja i naleta kako bi spasili nečiji život? Hrvatskim zakonom.

Andrija Hebrang je djelatnicima Hitne medicinske pomoći to pravo ukinuo još 1998. godine, a danas su ti isti djelatnici apelirali na sadašnjeg ministra zdravstva Vilija Beroša da ispravi ovu očitu nepravdu. U Puli radi četrdesetak ljudi, ali Istra ima sedam ispostava tako da ima oko dvjestotinjak zaposlenika, kazala nam je Gordana Antić, ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.

- Apel za beneficirani radni staž odnosi se na tri mjeseca u godini dana. Nije u redu i proporcionalno praktičkim primjenama da primjerice balerine, ronioci, medicinske sestre u zatvorskom sustavu, operni pjevači, ribari imaju beneficirani radni staž, dok naši djelatnici nemaju, rekla je Gordana Antić, ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.

Upravo iz tog razloga svi djelatnici Zavoda diljem zemlje, bilo da rade u hitnoj pomoći ili sanitetskom prijevozu, u ponedjeljak u 12 sati upalili su zvučne signale na 5 minuta i na taj način poručili Vladi i ministru Berošu da je vrijeme da isprave grešku koja je nanesena 1998. godine.

Mi smo razgovarali s tim istim djelatnicima hitne koji ovaj posao rade predano, ali nisu sigurni da će imati snage, brzine i agilnosti odrađivati ga i sa 67 godina. Kristijan Mumlek, pedesetjednogodišnji vozač bio je jedan od predstavnika pulskih timova koji su trubili pet minuta točno u podne.

- Za deset godina ne znam da li ću moći raditi ovaj posao istom brzinom i kvalitetom. Stres je ogroman, mi vozači vozimo brzo, treba brzo stići do pacijenta, govorimo o životno ugroženim pacijentima.

Često znamo nositi pacijente s petog ili šestog kata, gdje nema lifta i gdje nismo svi iste konstitucije. Zamislite da moramo tako i sa 67 godina. Interventna služba je konstantno u kritičnim situacijama i svakako zaslužujemo ono što tražimo, kazao je vozač hitne pomoći Kristijan Mumlek.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU GLASA ISTRE OD UTORKA

Povezane vijesti

• U 24 sata hitnu pomoć u Istri zatražilo DVOSTRUKO VIŠE PACIJENATA NEGO ŠTO JE UOBIČAJENO
• ŽUPANIJSKE ZDRAVSTVENE USTANOVE U LJETNIM MJESECIMA BRINU I O VELIKOM BROJU DOMAĆIH I STRANIH GOSTIJU: Turistima koji ljetuju u Istri na raspolaganju su turističke ambulante u svim većim gradovima
• ZAVOD ZA HITNU MEDICINU ISTARSKE ŽUPANIJE: Nadstandard hitne pomoći u Istri osigurava najbolju skrb i spašava brojne živote