Rezanje budžeta u kulturi
Pandemija je usporila njegovu obnovu. Planirani prihodi za završetak radova nisu ni sjena dosadašnjih. ALI JEDNOM KAD OTVORI SVOJA VRATA ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE BIT ĆE VRHUNSKA KULTURNA ATRAKCIJA
(snimio Duško Marušić Čiči)
Svi izvori financiranja muzeja i sličnih institucija djelomično su reducirali financijska sredstva planirana za ovu godinu, pa tako i Ministarstvo kulture, dok su ostale promjene planova uslijedile iz epidemioloških razloga. Za Arheološki muzej Istre u Puli (AMI) to je značilo oko 8 milijuna kuna tanji budžet i duplo manje zaposlenih sezonaca
Potpuna obnova zgrade Arheološkog muzeja Istre (AMI) u Puli, jedna od najvećih investicija Ministarstva kulture u Republici Hrvatskoj ipak nije realizirana u prvoj polovici ove godine, kako je bilo planirano. Potpuna obnova zgrade je zbog temeljitog preuređenja zatvorena još 2013., a s radovima se počelo tek 2017. godine. Kako sada stvari stoje radovi će sve nastaviti i naredne godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 80 milijuna kuna plus PDV, od čega Ministarstvo financija i kulture izdvaja 45 milijuna kuna, dok su ostatak vlastita sredstva Arheološkog muzeja Istre.
Ravnatelj muzeja Darko Komšo veli da je do ožujka sve manje-više teklo po planu, no onda je kriza uzrokovana Covidom dohvatila i ovu investiciju.
- Morali smo napraviti rebalans proračuna i smanjiti planove za ovu godinu, jer smo računali na dosta velike prihode od prodaje karata za obilazak svih drugih muzejskih prostora. Međutim, uslijed cijele ove situacije pali smo na otprilike trećinu prihoda koje smo ostvarili prošle godine. No moram naglasiti da smo prilikom izrade rebalansa bili realniji i zaista smo dosta smanjili prihode na koje smo računali u ostatku ove godine, oko 3,5 milijuna kuna. Na kraju smo ipak od prodaje karata uspjeli naplatiti oko 6 milijuna kuna. I samo Ministarstvo kulture je dosta reduciralo svoja davanja, pa smo bili prisiljeni smanjiti broj planiranih programa, a ujedno je Ministarstvo povuklo 8 milijuna kuna koje je prvotno planiralo za obnovu zgrade muzeja. Osim toga, u jednom se periodu niti nisu mogli izvoditi građevinski radovi, a i morali smo smanjiti broj planiranih izložbi, tiskovina i svega ostalog što inače radimo, veli Komšo.
Pripreme za stalni postav
- Na žalost, nastavlja ravnatelj, sve se to ove godine reflektiralo i na broj zaposlenih, odnosno, sezonsko zapošljavanje u amfiteatru. Najviše smo se koncentrirali na privođenje kraju radova na zgradi muzeja i konačno pokretanje radova u Malom rimskom kazalištu. Najveći dio adaptacije same zgrade trebao bi biti gotov do kraja ove godine tako da ćemo predati dokumentaciju za uporabnu dozvolu. Privremeno smo odustali od montiranja velikog ekrana iza zgrade, kod Malog rimskog kazališta, a razlog tome su smanjeni budžet i privremena nemogućnost dostave tog ekrana, objašnjava Komšo.
Ovaj će dio projekta biti prebačen za iduću godinu, s planom ostvarenja do listopada, što je, veli Komšo, u redu, jer postavljanje ekrana veličine 400 kvadrata na stražnju stranu zgrade muzeja ionako prati uređenje Malog rimskog kazališta. Sada su sve snage usmjerene na dovršetak obnove glavne zgrade i već se rade pripreme za stalni postav koji bi se za otprilike dvije do tri godine konačno mogao razgledati, zajedno s dovršenom konzervacijom Malog rimskog kazališta.
Pa ipak, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre svjestan je da će se njihovi veliki planovi realizirati samo ako se kompletna situacija ili nastavi ovako, ili se dodatno stabilizira. U suprotnom, morat će se prilagođavati kao i svi drugi. Za Arheološki muzej to je minulog ljeta značilo da su umjesto planiranih 24 zaposlili samo 12 sezonaca.
- Kao i sve druge državne institucije i AMI je zadržao sve svoje stalne djelatnike, te im se nisu smanjivale plaće, ističe Komšo.
Osim toga, u prosincu bi i Ministarstvo kulture trebalo predstaviti drugi rebalans ovogodišnjeg proračuna, pa zapravo neizvjesnost oko realizacije planiranih projekata i dalje traje.
Smanjen proračun i Kući fresaka
Rezanje budžeta odrazilo se ove godine i na planove Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. U sklopu tog muzeja već nekoliko godina u Draguću djeluje poznata Kuća fresaka, jedinstveni edukativno-znanstveno-muzejski prostor u kojem se može razgledati dio bogate istarske sakralne baštine, odnosno reprodukcije fresaka iz istarskih crkvica.
- Smanjio nam se proračun jer smo se financirali preko programa koje smo kandidirali na županijsku listu projekata, a koji su trenutno povučeni do rebalansa županijskog proračuna, veli voditeljica Kuće fresaka Sunčica Mustač.
- Ne znam što nas s tim rebalansom očekuje, no sve ono što smo planirali odraditi i ponuditi javnosti u proteklom periodu, nismo uspjeli realizirati. Svi županijski djelatnici su ujedno dobili i smanjene plaće, no kako ja radim i u sklopu muzeja, tako sam uspjela nastaviti s projektom „Umjetnička baština istarske crkve“, kao član uredništva i dalje pripremam katalog vezan za izložbu Čuvari istarskih fresaka koja je otvorena prošle godine, a prije dva mjeseca smo, unatoč nezavidnoj situaciji, uspjeli ostvariti i planiranu izložbu s partnerima iz regije Venetto. Dakle, unatoč krizi nije sve stalo. Na koncu, krajem lipnja smo pod strogim epidemiološkim uvjetima održali i javnu prezentaciju interpretacijskog sadržaja Kuće fresaka i oformili posjetiteljski centar u Draguću. Međutim, sve druge aktivnosti koje su uključivale veći broj posjetitelja, poput koncerata, seminara, stručnih i znanstvenih skupovi, pa i izrade kataloga, morali smo odgoditi za iduću godinu, rekla je Mustač.
Premda je u aktualnim okolnostima možda i sreća da su zbog smanjenih javnih aktivnosti mnogi djelatnici u kulturi poput Sunčice Mustač uspjeli dovršiti i objaviti određene stručne tekstove i materijale koje u drugim okolnostima ne bi stigli, voditeljica Kuće fresaka priznaje da je ukupna aktivnost ove ustanove smanjena i do 40 posto. S obzirom na to da je Draguć jedno malo izdvojeno mjesto u središnjoj Istri zbog korone je, nažalost, osjetno pao broj posjetitelja koji su inače dolazili organizirano autobusima tijekom cijele godine.
- Danas u obilazak izloženih reprodukcija dolazi znatno manji broj gostiju, po najavi i osobnim automobilom, kaže Mustač.
Manji prihodi od spomeničke rente
S druge strane, konzervatori su i dalje imali dosta posla bez obzira na kompletnu situaciju, doznajemo, jer njih dosta često angažiraju jedinice lokalne samouprave i privatni investitori. Kako nam je navela pročelnica Konzervatorskog odjela u Puli Lorella Limoncin Toth, od oko 6 milijuna kuna koje su iz zaštitnih radova bili predviđene za Istru, za očuvanje nepokretne, pokretne i nematerijalne baštine te arheologiju, iznos se smanjio za otprilike dva milijuna kuna.
- Zadržali smo programe koji se dovršavaju, koji su hitni jer postoji opasnost po kulturno dobro, te one koji se vezuju uz ostala sufinanciranja. Osim toga, prvotni iznosi koji su bili planirani za određene projekte smanjeni su da bi ipak realizirali što više programa, dok ostali programi čekaju neka bolja vremena. Teško je govoriti o konkretnim programima jer nastojimo zadovoljiti barem jedan projekt iz svake jedinice lokalne samouprave, iako to ove godine nije bilo moguće, rekla je Limoncin Toth.
Bez obzira na povremene zastoje i izmjene planova za ovu godinu, čini se kako su institucije koje rade na očuvanju istarske baštine još i dobro prošle. Čak je i Grad Pula u rebalansu ovogodišnjeg Proračuna krajem srpnja snizio očekivane prihode od nefinancijske imovine, u koje spadaju i prihodi od spomeničke rente, za 5,8 milijuna kuna. Pa ipak, četiri kapitalna projekta na području Grada Pule idu dalje, i to zahvaljujući višku prihoda ostvarenog lani. Tako će se u ovoj godini raspolagati viškom prihoda od spomeničke rente prikupljenim u 2019. godini u iznosu nešto većem od 3,6 milijuna kuna, a ta su sredstva namijenjena kapitalnim projektima Pulski fortifikacijski sustav s naglaskom na Kaštel, rekonstrukciju Giardina i Kandlerove ulice te uređenje Danteovog trga. Budući da je Ministarstvo kulture RH zbog novonastalih okolnosti bilo donijelo odluku o stopiranju naplate i obračuna spomeničke rente za period od 20. ožujka do 21. srpnja, ove će godine svi gradovi i općine imati puno manje prihode iz tog dijela financiranja, a točne posljedice toga znat će se već krajem godine kada se budu izrađivali planovi i proračuni za iduću godinu.
Arheološki muzej bit će neprepoznatljiv
Adaptacija zgrade Arheološkog muzeja Istre veliki je zahvat koji se odvija već nekoliko godina, a svi s nestrpljenjem iščekuju konačan rezultat. I sama spomenik kulture, zgrada je izgrađena 1890. godine kao njemačka gimnazija, 1925. pretvorena je u kraljevski muzej Istre, a adaptirana je 1930. i pretvorena u gradski muzej. Upravo iz tog razloga postojala je velika potreba za uređenjem cjelokupnog unutrašnjeg prostora, no prethodno je iz njenih 4.000 kvadrata trebalo sigurno iseliti više od 150.000 dragocjenih izložaka. Samo taj dio posla trajao je pune tri godine, i tek se nakon toga moglo započeti s radovima na zgradi.
Radovi su krenuli od podruma koji su do sada bili zatvoreni za javnost. Dok će jedan dio podrumskog dijela u budućnosti biti iskorišten za potpuno novu strojarnicu, u drugom će se dijelu nalaziti caffe bar koji će imati izlaz na terasu ispred zgrade muzeja. Potpuno je obnovljena i međukatna konstrukcija i tavan u kojem će se smjestiti uredi, a cijela bi zgrada konačno trebala biti uređena tako da bude dostupna i osobama s invaliditetom, uz ugradnju lifta u centralnom dijelu zgrade. Stražnju stranu zgrade muzeja zatvarat će velika staklena stijena u koju se planira ugraditi spomenuti veliki ekran od oko 400 metara kvadratnih koji će gledati prema Malom rimskom kazalištu koje se također planira rekonstruirati, kao i kompletan okoliš zgrade. U međuvremenu su i arheolozi odradili dobar dio posla i iznijeli na svjetlost dana nove ostatke antičke Pule, primjerice, očuvanu rimsku cestu koja je od Dvojnih vrata vodila prema Malom rimskom kazalištu.
Završetkom svih spomenutih radova, Pula će dobiti jedan veliki zaokruženi i primjereno uređen arheološki kompleks na području oko zgrade Arheološkog muzeja, a sam Muzej dobit će novi stalni postav. Jednog dana kad otvori svoja vrata za javnost Arheološki muzej konačno će biti vrhunska kulturna atrakcija koja bi mogla privlačiti i više od 10 tisuća posjetitelja godišnje, koliko ih je bilježio prije zatvaranja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
