Arheološki muzej Istre (snimio Duško Marušić Čići)
Obišli smo novoobnovljenu zgradu Arheološkog muzeja Istre, čiji se unutarnji i vanjski radovi privode kraju. Na njezinom je začelju postavljen najveći komunikacijski ekran u Hrvatskoj, čije je prvo testiranje provedeno prošlog petka, a posljednje bi trebalo biti 13. prosinca. Dovršavaju se finalni radovi u prostorijama zgrade, koji bi, kako saznajemo od Darka Komše, ravnatelja Arheološkog muzeja Istre, trebali biti gotovi do kraja ovog tjedna, a uskoro kreće i preseljenje muzeološke građe i priprema stalnog postava. I uređenje okoliša muzeja je u finalnoj fazi, posađeni su novi cedrovi, brojno mediteransko bilje i zimzeleni grmovi.
Obnovljena velebna zgrada Arheološkog muzeja prostire se na pet etaža: podrum, prizemlje, prvi i drugi kat te tavan. Kako saznajemo od ravnatelja Komše, u podrumu će se nalaziti depo za zbirke, tehnički prostori, sanitarni čvor i ugostiteljski objekt koji će korespondirati s vanjskom terasom. U vanjskom dijelu novouređena je terasa s monumentalnim stepenicama, a podzemlje ispod terase iskoristit će se kao lapidarij. Na ulasku u sam muzejski prostor, u prizemlju, nalazit će se info-punkt i suvenirnica, knjižnica, edukacijska soba, laboratorij za obradu materijala i dvije dvorane od kojih je jedna polivalentna, a koja će se koristiti kao dvorana za predavanja i izložbe.
Inkluzivan muzej
Na prvom katu bit će prostor za dokumentaciju i za jedan dio stalnog postava, drugi kat činit će isključivo stalan postav, dok su na tavanu kancelarije muzejskih djelatnika. Bitno je istaknuti da je Muzej inkluzivan, prilagođen je osobama s invaliditetom, pa se tako u sklopu muzeja nalazi lift, a sadrži i vanjsku platformu. Muzej će se otvarati postepeno, a službeno otvorenje stalnog muzejskog postava najavljeno je za 2023. godinu.
- Radimo dva odvojena projekta koja su dio uređenja jedne cjeline. To je projekt adaptacije i dogradnje matične zgrade Arheološkog muzeja Istre koja je započela 29. ožujka 2017. godine, i koja je sad u završnoj fazi. Drugi projekt čini rekonstrukcija Malog rimskog kazališta koje je počeo 10. svibnja 2021. godine, a planira se završiti 10. svibnja 2022., dakle negdje u roku od godinu dana od početka radova. Nakon toga treba dobiti uporabnu dozvolu i onda bismo s ljetom krenuli, s Turističkom zajednicom Grada Pule, u promociju rimskog kazališta. Istovremeno bismo provodili i testiranja uz same programe da bismo uvidjeli sve nedostatke. S punim programom krenuli bismo 2023. godine, kada se u Muzeju planira otvorenje stalnog postava. Tu godinu postavili smo si kao cilj za otvaranje muzeja i njegov rebranding, kaže Komšo i pritom napominje da to uz obnovljenu zgradu muzeja, uključuje i novi vizualni identitet i web stranicu, kao i komunikacijski ekran i obnovljeno Malo rimsko kazalište koji će zajedno činiti jednu zaokruženu cjelinu.
Muzej je polivalentnog sadržaja i imat će stalan postav o povijesti i prapovijesti Istre, odnosno arheologiji Istre, i to će biti mozak i osnova cijele te priče, podcrtava Komšo.
Smjelo arhitektonsko djelo
- Grad Pula je jedan od gradova na Sredozemlju koje baštini izuzetnu spomeničku baštinu, posebice iz razdoblja antike, po čemu se znatno razlikuje od drugih gradova. Stalan postav koji će biti realiziran 2023. godine bit će alfa cijele te priče. Planiramo i promjenu stalnog postava koji se nalazi u podzemlju Amfiteatra gdje je do sada bila izložba o maslinarstvu i vinogradarstvu u Istri, a gdje bi ispričali priču o samom Amfiteatru. Nakon toga, bit će promijenjena i izložba u Augustovom hramu, gdje se trenutno prikazuje izložba o skulpturama antičkog razdoblja, a tematika nove izložbe bit će sam Forum. Planiramo napraviti i paviljon mozaika na području Parka grada Graza, gdje bismo
prezentirali tri cjeline mozaika, pojašnjava naš sugovornik. Po njegovim riječima, mora postojati vizija kako sve to razvijati da bi Pula izvukla maksimum iz činjenice da ima takvu spomeničku baštinu i što je grad arheologije, što čini i jedan od identiteta Pule. Na tome se, dodaje on, treba graditi i brend.
Malo rimsko kazalište, koje će s radom djelomično započeti ovog ljeta, biti će integrirano sa zgradom muzeja preko golemog ekrana koje se nalazi na začelju zgrade. Trenutno se ondje postavljaju tribine, a zamišljeno je da se uskoro instalira pozornica i razglas. Kazalište će moći primiti oko 1.500 posjetitelja.
- To je jedino kazalište koje je prezentirano na području Hrvatske, gdje će posebno biti prezentirani arheološki ostaci kazališta koji su nađeni kroz istraživanja. Bit će dograđeno, djelomično češljanim betonom, a djelomično čelično-metalnom konstrukcijom. Obje konstrukcije su reverzibilne i mogu se u jednom trenutku maknuti ukoliko to bude bilo potrebno, kaže Komšo, ističući da je to jedno smjelo arhitektonsko djelo koje će zasigurno izazivati polemike. Bit će to, dodaje, novo mjesto za različita događanja, koncerte i slično, a s druge strane korespondirat će s velikim ekranom koje je postavljen na zgradi muzeja. Najveći je to ekran na području cijele Hrvatske, visoke je rezolucije - 4K, dimenzija 30 puta 10 metara.
Koncerti i borbe gladijatora
- Za razliku od svih drugih ekrana na području Hrvatske, koji imaju jedinstvenu komercijalnu namjenu, prezentaciju reklama, ovaj ekran pak ima namjenu da predstavi kulturni sadržaj, da promovira destinaciju i u principu je to jedinstven sklop, logističko mjesto za prezentaciju kulture kakvog nema nigdje u svijetu, objašnjava Komšo. Kaže da instalacija ekrana na zgradu, postavljena u manje od mjesec dana, nije bila odviše zahtjevna.
Što se tiče samog programa u Malom rimskom kazalištu, planirano je da se ondje odvijaju koncerti različitog tipa, kazališne predstave, borbe gladijatora te da se, ukratko rečeno, dobije multifunkcionalna pozornica na kojoj će se odvijati brojni raznovrsni programi.
- U dogovorima smo s Visualia festivalom i Pula Film festivalom za provođenje programa ondje. Zanimljivo je da će ekran služiti kao pozadina različitih manifestacija, pa bi izuzetan dobitak za naš grad bio organizirati ondje Međunarodni festival antičkog teatra. Uz dva velika kulturna programa koji se odvijaju u Puli, Pulski filmski festival i Sa(n)jam knjige, Međunarodni festival antičkog teatra koji bi se ljeti održavao bio bi treći veliki kulturni program koji bi zaokružio priču pulskog kulturnog ljeta, po uzoru na druge gradove na obali poput Dubrovnika i Splita, konstatira naš sugovornik.
Projekt adaptacije i dogradnje Muzeja, težak oko 124 milijuna kuna, djelomično je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija, kao i vlastitim novcem. Projekt pak rekonstrukcije Malog rimskog kazališta, vrijedan 25 milijuna kuna, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) sufinancira s osam i pol milijuna kuna, a ostatak financiraju Arheološki muzej Istre te Ministarstvo kulture i medija.