Palud, Učka, ušće Mirne, Motovunska šuma - istarski aduti za razvoj birdwatching turizma

Promatranje ptica specifičan je oblik turizma s trendom porasta. Grad Nin čija Turistička zajednica razvija ekološki turizam s naglaskom na ptičjem svijetu te ostale oblike turizma koji u svojoj osnovi imaju održiv razvoj, već neko vrijeme poziva "birdwatcherse" da prošeću poljima soli, ninskom lagunom s muljevitim i pjeskovitim plitkim obalama te s močvarnim predjelima u okruženju solane te fotografiraju nadasve rijetku pticu vlastelicu. Može li promatranje ptica biti jedan od segmenata i istarske turističke ponude, zanimljiv inozemnom gostima? Potencijala za to svakako ima, složni su naši sugovornici, ali Istra tek treba razviti ovaj novi turistički proizvod. Birdwatching turizam na istarskom je poluotoku tek u povojima.

- Koliko znam, u Istri trenutno ne postoji neki organiziran oblik promatranja ptica i općenito promatranja prirode, netko tko bi se time sustavno turistički bavio, već je to samo nasumično i povremeno, kaže Vedran Lucić, ornitolog iz Udruge za biološka istraživanja BIOM iz Zagreba, nevladine strukovne organizacije koja se bavi zaštitom prirode i okoliša kroz biološka istraživanja i popularizaciju prirodnih vrijednosti.

Nedostatak stručnih vodiča

Lucić će nabrojati nekoliko atraktivnih lokacija u Istri - Palud kod Rovinja, ušće Mirne, krški predjeli Učke, Motovunska šuma koja privlači određene vrste ptica te dolina Raše koja također ima potencijala, ali na žalost nije iskorištena. No, sve bi one, kaže, trebale biti dio umrežene ponude jer niti jedno područje u Istri pojedinačno ne može visokomotiviranom promatraču ptica biti dovoljno atraktivno da ga privuče na, recimo, sedmodnevni boravak u Istri. Međutim, ukoliko se više toga poveže u tematski osmišljenu turu, bila bi to druga priča.

- U Istri bi se dalo organizirati birdwatching turizam. Doduše, broj ptica nije tako visok i impresivan kao što je možda u Bugarskoj ili Grčkoj, ali nudi se velika dodatna vrijednost u kulturnim sadržajima i drugoj ponudi. U Istri s jedne strane na malom prostoru imamo niz različitih staništa ptica, a s druge strane sadržajnu turističku ponudu. Praksa je, naime, pokazala da takvi gosti potencijalno imaju problem jer došli su s obitelji koju ne zanimaju ptice te neki članovi nemaju što raditi. U Istri bi se to dalo kombinirati da se jedni bave pticama, a drugi istražuju turističke sadržaje. No, treba imati na umu da birdwatching nije zlatna koka, to nije masovni turizam, već vrlo specifičan turistički proizvod. Dovodi goste koji su vrlo zahtjevni, traže kvalitetne vodiče, ne treba im hotel s pet zvjezdica, ali su zahtjevni jer znaju sve o onome što ih zanima, ne žele prodavanje magle i svi su dosta ekološki osviješteni. Obično su to gosti veće platežne moći jer samo jedan set za promatranje ptica, kvalitetan dalekozor, a često i teleskop, samo to na njima košta pet tisuća eura, a ako još imaju fotić, to je još pet tisuća eura, ističe Lucić.

Kao u čitavoj Hrvatskoj, i u Istri je glavni problem nedostatak ljudskih kapaciteta, prvenstveno kvalitetnih vodiča. "U BIOM-u smo dobivali upite zainteresiranih agencija iz Istre, no uvijek se sve svede na to da nema ljudi koji mogu biti kvalitetni vodiči u prirodi. Za taj oblik turizma, vrlo specifičan nišni oblik, nije dovoljno znati jezike, već osoba koja se toga prihvati mora znati sve ptice Hrvatske, kakvo je stanje sa sivim sokolom, gdje se u Istri može promatrati mrka sjenica, kada se gnijezdi ćuk, dakle, zbilja se traži iznimno znanje i to ne samo za ptice, slično je i za orhideje ili leptire koji su im nekako najzanimljiviji", ističe Lucić.

Promatračnica na Učki

Naglasit će da je super što na Učki nešto rade na tom planu u sklopu velikog EU-projekta promicanja održivog korištenja prirodne baštine kroz koji planiraju razvijati svoje kapacitete za ovaj oblik turizma, odnosno tržištu ponuditi nekoliko specifičnih usluga pa i mogućnost promatranja nekoliko vrsta ptica koje su dovoljno atraktivne Britancu ili Nijemcu da sjedne na avion do Rijeke ili Pule i dođe na vikend samo da bi ih vidio. "Riječ je o visokomotiviranim turistima koji iznimno dobro poznaju ono što žele vidjeti. U jednom navratu vodio sam na Učku skupinu Švicaraca koje je zanimala i flora i fauna. Došao sam pripremljen za ptice jer to je moja specijalizacija, no koliko su znali o pticama toliko su propitkivali i o botanici", otkriva nam Lucić.

Ravnatelj Javne ustanove Park prirode Učka Egon Vasilić potvrdit će da na Učki upravo kroz novi EU-projekt "Učka 360 stupnjeva" planiraju razvijati takvu turističku nišu i izdati vodič promatranja ptica s nekoliko interesantnih tura za "birdwatcherse", odnosno ponuditi na tom zahvalnom tržištu i takvu vrstu turističke ponude s kojom su praktički tek na početku. Međutim, dodat će Vasilić, duže od desetljeća posebnu pozornost posvećuju ptičjem svijetu, svjesni njegova bogatstva.

- Na Učki već 12 godina organiziramo ornitološki kamp te smo došli do vrijednih rezultata i mogućnosti usporedbe trendova. Na učkarskom području je više od 150 vrsta ptica. Možemo se pohvaliti s tri para surih orlova koji se ovdje gnijezde, a među pticama zanimljivim za birdwatching turizam su vrtna strnadica, pupavac, sova ušara. U neposrednoj blizini gnijezdi se kvarnerska populacija bjeloglavih supova. Sredstvima darovnice Globalnog fonda za okoliš, kroz projekt PARCS koji provode Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Program UN-a za razvoj u Hrvatskoj, nedavno smo izgradili hranilište za bjeloglave supove s promatračnicom što je preduvjet nove turističke ponude koja se temelji na promatranju ptica, ističe Vasilić.

Iz promatračnice će se moći neopaženo promatrati i fotografirati ptice s relativno male udaljenosti. Sastoji se od sobe za promatranje ptica i ulaznog polifunkcionalnog prostora. Vanjska stjenka je zakamuflirana armaturnim profilima u koje se umeću grane okolnih vrsta stabala. Bjeloglavi supovi su plahe i oprezne životinje te im je potrebna faza prilagodbe na novo hranilište u Parku prirode Učka, a kada se njihov dolazak ustali promatračnica će se otvoriti za posjetitelje. U sklopu razvoja usluge promatranja ptica nabavljen je i kombi za prijevoz posjetitelja do promatračnice.

Ornitološki rezervat Palud

Za razliku od Parka prirode Učka gdje je ovakav turizam u začecima, Javna ustanova Natura Histrica već duže vrijeme oglašava promatranje ptica uz stručnu pratnju u posebnom ornitološkom rezervatu Palud gdje je posjet moguć tijekom cijele godine uz stručno vodstvo. Jedini ornitološki rezervat u Istri, čiji je zaštitni znak vodena kokošica (Rallus aquaticus), nalazi se nekoliko kilometara južnije od Rovinja, na površini od oko 20 hektara u kišnim razdobljima te dva hektara u doba suše, u blizini mora. Uz malo sreće ili uz stručno vodstvo na Paludu se može vidjeti divlje patke, liske, gnjurce, kokošice, grmuše, vuge, djetliće, treptaljke, svračke i razne druge vrste ptica.

- Hrvatska ma svega 23 ornitološka rezervata, a Palud kao jedini istarski proglašen je ornitološkim rezervatom davne 2001. i u svim tim godinama to je specifično močvarno područje čuvalo i "skrivalo" više od 200 vrsta ptica. Turistički, Palud je poseban potencijal za zaljubljenike u ptice koji ga pogotovo na proljeće i jesen obilaze, ali birdwatching nije sve, jer se tim područjem može prošetati i jednostavno uživati u tišini i prirodi, kaže ravnateljica Nature Histrice Silvia Buttignoni, dodajući da je Hrvatska sa svoja 23 ornitološka rezervata skriveno turističko blago.

Ušće rijeke Mirne koje obiluje bogatom florom i faunom s više stotina ptica, brojnim vodozemcima, gmazovima i sisavcima također se namjerava proglasiti ornitološkim rezervatom. Važna je to lokacija za seobu, prezimljavanje i gniježđenje ptica vodenih staništa, gdje se zadržavaju žalari cirikavci, sibirska vrsta gnjezdarica koja ljeti prelijeće preko ovih krajeva.

Dječji kamp na Antenalu

- Na području Antenala razvijamo priču oko ornitološkog parka gdje bismo provodili edukaciju zaštite prirode, a s druge strane potaknuli i turističke programe, birdwatching koji je jedan od trendova u svijetu. Zadnjih desetak godina s Koradom Korlevićem i s centrom iz Višnjana organiziramo kamp, svojevrstan dječji vrtić u prirodi koji odlično funkcionira. Napravili smo dvije kućice za boravak u prirodi zajedno s buzetskom upravom Hrvatskih šuma tako da djeca mogu boraviti u prirodi i promatrati ptice. To je prvi korak, dok drugi ide kroz EU-fondove. Kandidirali smo na program prirodne baštine Ministarstva regionalnog razvoja, zajedno s Gradom Rovinjom, preko Nature Histrice geološku stijenu koja je povezana i s geologijom na ušću Mirne i s ornitološkim parkom. Očekujemo pozitivne rezultate natječaja. Krenuli bismo u izgradnju infrastrukture na području ušća rijeke Mirne s edukativnim stazama i centrom za posjetitelje, što bi bio pravi početak organiziranog edukativnog turističkog boravka na ovom zaštićenom prirodnom području, rekao nam je gradonačelnik Novigrada Anteo Milos.

Doživljaj, aktivan odmor i zabava

Pročelnica županijskog Odjela za turizam Nada Prodan Mraković ocijenit će da se promatranje ptica kao ponuda u turizmu Istre vrlo lijepo uklapa u postojeće turističke proizvode koje razvijaju, kao što su sunce i more, kratki odmori, sport i rekreacija, tournig i kultura te nadopunjuje njihovu ponudu. "Iako je to vrlo specifična ponuda, namijenjena uskom krugu ljudi, pravilnim i pametnim upravljanjem može se približiti i široj publici. Ono što donosi je očuvanje biljnog i životinjskog svijeta na mikrolokaciji na kojoj egzistira, a znamo da je očuvana i lijepa priroda mamac za posjetitelje", kaže Prodan Mraković uz naglasak da sve to korespondira i s turističkim pozicioniranjem Istre, prema Master planu turizma 2015.-2025., kao turističke destinacije koja nudi posjetiteljima doživljaj, aktivan odmor i zabavu. Naglašava regionalno iskustvo, uključujući kulturu, gastronomiju, događanja i festivale.

Birdwatching ili birding

U međunarodnim se okvirima za promatranje ptica koristi engleska riječ birdwatching, ali u novije se vrijeme često koristi i riječ birding, navode u Natura Histrici. Dok se birdwatching uglavnom svodi na vizualno opažanje ptica, birding uključuje sveukupan doživljaj prepoznavanja ptica po glasanju, pjevu i ponašanju te stoga bolje opisuje širinu suvremenog pristupa promatranju ptica. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO, fotografije Udruge BIOM)