U sjeni epidemije koronavirusa, na priobalju općine Marčana – istarskoj kraljevini bespravne gradnje, u uvali Mala Vinjola, popularnom kupalištu tamošnjeg stanovništva, podiže se kamena konstrukcija nalik zidu. I to tik uz obalu, niti pola metra od vidljivih nanosa plimnog vala, točno kod oznake „Zatvoreno gradilište“, koju je tamo postavila građevinska inspekcija. Na toj je lokaciji Državni inspektorat, dakle, već spriječio jedan pokušaj betoniranja. No, čini se da vlasnika zemljišta zapečaćeno gradilište ne sprječava da svom naum privede kraju. Osim što je prošlog tjedna cementirao kamene blokove, preko vikenda je postavio i žičanu ogradu.
Očevid i izvješće
Općinski načelnik Predrag Pliško upoznat je sa situacijom. Podizanje ogradnog zida je, po njegovim riječima, prijavio anonimni građanin. Pliško tvrdi da je komunalni redar već bio u Maloj Vinjoli, napravio očevid te će izvješće poslati Građevinskoj inspekciji, koja će potom utvrditi eventualnu nezakonitost, odnosno kršenje zabrane izvođenja građevinskih radova.
Kako Općinu, tako su i nas o bespravnim radnjama obavijestili ogorčeni mještani Marčane, koji o ilegalnim pothvatima u Maloj Vinjoli mogu pisati romane. Naime, ta uvala već godinama gubi rat protiv betoniranja, a povijest bolesti je duža od dva desetljeća. Tamo je devastacija pomorskog dobra počela gradnjom molova, kojih trenutno ima nekoliko. Najveći od njih se unatoč kršenju Zakona o pomorskom dobru, navodno, sagradio još 1968. godine, da bi potom, saznajemo čitajući arhivu Glasa Istre, za renovaciju dobio podršku ondašnjeg načelnika Marjana Kostešića.
U toj uvali podno naselja Pavićini, do koje se dolazi vijugavom bijelom cestom, bespravno je sagrađena i kuća na hridi, koja je legalizirana tek naknadno.
Slično tim primjerima, ovaj potencijalno bespravni zid naslonjen je na brata blizanca, točnije kamene ograde koja je 2017. također niknula takoreći preko noći, a obuhvaća privatnu parcelu. Načelnik Pliško poručuje da zna tko trenutno ponovno gradi u Maloj Vinjoli. Mještani tvrde da je riječ o jednom od vlasnika već spomenute ograđene parcele. U katastru je pak vidljivo da to zemljište pripada trojici prezimenjaka. Pliško govori da je Općina još u svibnju 2018. godine pokrenula inspekcijski nadzor nad građenjem na toj lokaciji te slučaj proslijedila građevinskoj inspekciji u Pazinu.
Slijedom toga, odgovore na mnogobrojna pitanja o ilegalnoj gradnji na marčanskoj obali pokušali smo dobiti upravo od voditelja ispostave državnog inspektorata u Pazinu Borisa Bervide, no on nas je tek uputio na zagrebačku adresu te institucije. Međutim, do kraja dana odgovor nismo dobili ni od njih. Ipak, neslužbeno doznajemo da otkad je gradilište zatvoreno, na toj lokaciji nije izdana niti jedna dozvola za građenje.
Valja ovdje napomenuti da je govoreći za naš list o bespravnoj gradnji zida, u listopadu 2017. godine, Pliško obećao da se na području općine Marčana više neće moći graditi nekažnjeno. I tada su uzurpaciju pomorskog dobra prijavili zabrinuti mještani. Onomad se vlasnik tog zemljišta opravdavao da se na njegovoj imovini odlaže smeće, bespravno kampira i parkira te da zidom sprječava takvo ponašanje i štiti vlasništvo.
Desetljećima se devastira
Pliško priznaje da u blizini i u zaštićenom obalnom pojasu, od Peruški do Kavrana, već desetljećima traje proces bespravne gradnje i nepotrebne parcelacije, koja, kaže, pogoduje ilegalnoj gradnji.
„Općina Marčana poduzima apsolutno sve što je u njenoj moći da zaustavi bespravnu gradnju. Od listopada 2017. do 31. prosinca 2019. Općina je Građevinskoj inspekciji u Pazinu prijavila 180 bespravnih gradnji, za što smo od njih i Državnog inspektorata u siječnju ove godine zatražili očitovanje o učinjenom“, veli Pliško i ističe da Općina Marčana ne podržava legalizaciju koja se dogodila izvan građevinskih područja, ali da je mora poštovati.
Osim toga, Pliško traži da se jedinicama lokalne samouprave povećaju ovlasti u područjima izvan građevinskih područja kako bi Općina mogla izdavati rješenja o uklanjanju bespravno sagrađenih objekta na teret vlasnika.