ONE SU SE BORILE, HODILE I NOSILE: Istarske žene dokazale herojsku ulogu u ratu

Bez žena NOB ne bi uspio, ali isto tako herojska uloga žena postavila je temelje na kojima se dalje gradila ravnopravnost istarskih žena u društvu. Na Ćićariji su obilježili i 75. obljetnicu spaljivanja šest kraških sela iz kojih je uhapšeno i odvedeno u njemačke logore više od 50 mještana. Mnogi se nažalost nisu vratili

U selu Prapoće obilježena je 75. obljetnica Prve oblasne konferencije AFŽ-a za Istru održane u šumi Gozdac iznad sela Rašpor i 75. obljetnica spaljivanja šest sela: Vodica, Dana, Trstenika, Rašpora, Račje Vasi i Klenovšćaka, tragičnog događaja čije posljedice i danas prate ove prostore. Veliki antifašistički skup u malom selu na Ćićariji okupio je, među ostalim, brojne delegacije antifašističkih i drugih srodnih udruga iz Istarske i Primorsko goranske županije te susjednog Slovenskog primorja.

Stradanja istarskog Krasa

Prva oblasna konferencija AFŽ-a za Istru, poručio je tom prigodom predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta Edo Jerman, bila je bez sumnje najmasovnija borbena smotra održana za vrijeme NOR-a u Istri i cijeloj Hrvatskoj.

- Ta velebna smotra istarskih žena dokazala je herojsku ulogu žena u ratu, bez kojih NOB-a ne bi uspjela, ali isto tako postavila je temelje na kojima se dalje gradila ravnopravnost istarskih žena u društvu, rekao je Jerman. Podsjetio je i na stradanja istarskog Krasa te naglasio kako su prije 75. godina njemački nacisti zajedno s talijanskim fašistima 10. kolovoza zapalili šest kraških sela iz kojih je uhapšeno i odvedeno u njemačke logore više od 50 osoba, žena, starijih muškaraca i djevojaka. Mnogi se nažalost nisu vratili. Bez krova nad glavom ostalo je preko 400 obitelji s oko 1.800 članova.

Ćićarija je, istaknuo je Jerman, podnijela ogromne ljudske i materijalne žrtve. U toku NOR-a poginulo je 265 žitelja. Do kraja rata, kao i u poratnim godinama stanovnici sela na Krasu suočili su se s teškim problemima. Obnova kuća bila je spora i djelomična, uvjeti života bili su veoma teški, tako da su bili primorani otići trbuhom za kruhom.

Govoreći o aktualnom trenutku, Jerman je naglasio da se antifašisti bore za slobodu mišljenja, za ravnopravnost svih građana i za demokraciju življenja, za dostojan život svih, starih i mladih, protiv bijede, nezakonitosti, protiv nasilja, protiv korupcije i nemilosrdne eksploatacije širokih slojeva naroda.

- Nećemo dozvoliti da nas proganjaju, da nas ponižavaju, naš je bio i jeste veliki doprinos, što danas postoji hrvatska država. Istina, ne onakva kakvu želimo, pravna i socijalna država. Svi oni koji bi željeli od ove naše lijepe Istre stvoriti nešto drugo, nemaju šanse, u to su se već više puta uvjerili. Istra nije na prodaju, Istra bez Istrijana nije Istra i zato svi "trgovci" i "demografi" klonite se krivih računica, poručio je Jerman.

Ćićarija je bujala životom

Prije Drugog svjetskog rata, naglasila je laniška načelnica Roberta Medica, cijela Ćićarija bujala je životom. Tada je imala preko 4.000 stanovnika, a danas ih na cijelom području općine živi ispod 300.

- Laniška općina trudi se revitalizirati ovo područje, ali nikako ne želi u zaborav dovesti događanja koja su ga prije 75. godina obilježila. S poštovanjem se prisjećamo svih junaka toga doba koji su položili svoje živote za oslobođenje istarske rodne grude. A "one koje su se borile, hodile i nosile" zauvijek će, osobito nama ženama koje obnašamo vlast u Općini Lanišće, biti inspiracija da ne posustanemo u ostvarenju naše vizije ravnomjernog razvoja cijele Ćićarije i vraćanju njezinog izgubljenog sjaja. Iako je većina žena djelovala u ratu iz pozadine, prikupljajući hranu i ostale potrepštine za partizane, one su se već tada borile i izborile za svoja i naša prava, za bolji položaj žena u društvu, poručila je Medica.

Predsjednik SABA Republike Hrvatske Franjo Habulin u svom je obraćanju naglasio da su itekako prisutne tendencije izjednačavanja fašizma i komunizma kao jednakih zla.

- S tim prozirnim i prizemnim manevrom želi se kroz osudu komunizma osuditi antifašizam. Jer komunisti su bili ti koji su poveli antifašističku borbu. Oni su bili jedina politička snaga u to vrijeme na čelu s Josipom Brozom Titom, vrhovnim komandantom, koji su pozvali narod na oružani ustanak protiv nacifašističkog okupatora, ali i svih domaćih slugu, kvislinga... Povijesni revizionisti idu tako daleko da otvoreno pozivaju Hrvate i Hrvatice, domoljube, pravaše i suvereniste na ujedinjavanje u cilju formiranja izvorne NDH. Njihov naum je vrlo jednostavan, ali i opasan. Smrtno opasan za demokratsku i antifašističku Hrvatsku. Jedina Hrvatska za koju se moramo boriti ne snagom oružja, nego snagom istine i argumenata, to je demokratska, antifašistička i tolerantna Hrvatska, zemlja ravnopravnih građana bez obzira na to koje su nacije, vjere i svjetonazora, naglasio je Habulin.

- Poštivanje ljudskih prava, prava manjina, antifašizam, multietničnost i multikulturalnost, tolerancija prema svima, otvorenost, rodna i vjerska ravnopravnost, izražene su u jednoj riječi čije duboko značenje znaju svi, a naročito u Istri, a to se zove suživot, ili na talijanskom convivenza, nadovezao se obnašatelj dužnosti istarskog župana Fabrizio Radin.

Program je započeo polaganjem cvijeća na spomen obilježje, a u kulturno umjetničkom programu nastupile su pjevačice buzetske udruge "Mali veliki mikrofon" Vita Perišić i Karla Havić, pjesnikinje Marija Ribarić i Ivanka Šverko, mladi harmonikaši Toni Jermaniš i Borna Pulić te Trio Kunfin.

Prvo dječje igralište

Selo Prapoće je 1948. godine imalo 284 stanovnika, a danas sa svega 28 stanovnika prkosi negativnim demografskim trendovima s kojima je laniška općina suočena. U selu se zadnjih godina rodilo devetero djece jer su mlade obitelji odlučile nastaviti život u rodnom kraju.

- Najveća budućnost našeg kraja su mladi stoga se trudimo osigurati im što bolje uvjete života te smo ponosni što je prvo dječje igralište na području laniške općine postavljeno upravo u Prapoćama, poručila je načelnica Roberta Medica.