Od listopada do prosinca nastavljena sanacija momjanskog kaštela: KAŠTELU ROTA VRAĆA SE BAREM DIO STAROG SJAJA

Srednjovjekovna utvrda u prekrasnom krajoliku sjeverozapadne Istre (FOTO Grad Buje)

S ciljem kulturno-povijesne i turističke valorizacije, iz godine u godinu nastavlja se sanacija fascinantnog srednjovjekovnog momjanskog kaštela, odnosno kaštel Rota, u prekrasnom krajoliku sjeverozapadne Istre. Od listopada do prosinca sanirani su tako konstruktivni i građevinski dijelovi s naglaskom na najugroženije dijelove zidina drevne utvrde u izvedbi radnika žminjskog Kapitela, a provedeno je i arheološko istraživanje ispod zidina. Radovima se pristupilo jer je zidinama prijetilo urušavanje, a ukupna investicija iznosila je oko 500 tisuća kuna. Ministarstvo kulture dalo je pola potrebnih sredstava, Istarska županija (Upravni odjel za kulturu) važnih 90 tisuća kuna, a 160 tisuća kuna osigurao je Grad Buje.

Hvalevrijedna investicija godinama je sufinancirana iz gradskog proračuna te sredstvima ministarstva i županije. Podsjetimo, 2017. godine izvršena je prva konstruktivna sanacija kaštela s naglaskom na najugroženije dijelove, odnosno kulu. U 2018. godini nastavljeni su radovi na zaštiti i očuvanju dijelova kule. Prošle godine su se okrenuli zaštiti i očuvanju dijelova zidova zbog visokog stupnja ugroženosti kulturnog dobra, a u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Puli.

Sada se, dakle, planira daljnja sanacija preostalih dijelova zidova zbog visokog stupnja ugroženosti i prijetnje da se uruše, potom u planu je i dovršetak opremanja kule te izrada projekta mosta.

Po završetku svih radova sanacije, kaštel Rota postat će jedinstvena atraktivna kulturna destinacija za posjete kojom će se obogatiti kulturna ponuda Grada Buja i šire te koja će dati dodanu vrijednost cijelom području i pridonijeti rastu posjetitelja s obzirom da će postati i jedinstvena lokacija za manifestacije lokalnog, regionalnog i međunarodnog karaktera. Na ovaj su projekt u bujskoj gradskoj upravi iznimno ponosni.

Ruševine momjanske utvrde Rota smještene su na izoliranoj stijeni iznad doline rijeke Argile (Poganja). Povijesni podaci o momjanskoj utvrdi donose vijesti o dinamičnim zbivanjima u koje su njezini vlasnici, pa i sama utvrda, bili uključeni. Momjanski je kraj bio naseljen i u pretpovijesno doba, u razdoblju gradina, antici, a prvi se put u pisanim vrelima spominje u povelji njemačkog cara Konrada II. 1035. godine.

Utvrda je imala i relativno dug vijek korištenja s obzirom da se prve vijesti o njezinim vlasnicima javljaju već od 30-ih godina 13. stoljeća, a napuštena je šest vjekova kasnije, točnije 30-ih godina 19. stoljeća.

U tom su razdoblju pripadajućim posjedom vladali i u utvrdi stolovali predstavnici obitelji De Mimiliano, grofova Goričkih, Wachspeutel, Habsburg, Topplach, Raunach te Rota kao posljednji, ali i višestoljetni posjednici. Naime, godine 1548. utvrdu je kupio Simeone Rotta (Rota) te ju pregradio u trapezoidan kaštel s kvadratnom kulom, unutar kojeg je, uz prostorije za stanovanje, podigao i kapelu sv. Stjepana.

Što je graditelje natjeralo da za utvrdu odaberu tu lokaciju? Osim mogućnosti nadzora prometa, položaj utvrde nudio je i neobično dobre mogućnosti obrane u uvjetima srednjovjekovnog ratovanja. Naime, stijena na kojoj je utvrda izgrađena sa svih je strana okružena strmim i dubokim liticama koje su jamčile sigurnost njezinih stanovnika.

Kaštel Rota u Momjanu je definitivno perjanica Bujštine iz fundusa kulturne baštine. Tijekom stoljeća mijenjao se i dograđivao postavši najznačajniji kaštel toga područja. No, u prvoj polovici 19. stoljeća, ponajviše zbog istrošenosti, grofovska obitelj Rota napušta kaštel. Preostali su obodni zidovi, dio zidova palače i relativno sačuvana kula.

Radi napuštenosti i neodržavanja pojavile su se opasne statičke deformacije i erozija podnožja zidova te su vidljiva brojna oštećenja. Visok stupanj fizičke ugroženosti opasno je prijetio potpunom urušavanju, međutim, trud koji je posljednjih godina uložen u njegovu obnovu vratit će mu barem dio starog sjaja i sačuvati ga za buduće naraštaje.