Brojne delegacije položile su vijence na spomenik žrtvama bitke kod Kućibrega
Kod Kućibrega, mjesta u blizini hrvatsko-slovenske granice, jučer je komemorativnim narodnim zborom obilježena 75. godišnjica jedne od težih bitaka iz NOB-a koju su na tom području 3. i 4. studenog 1944. godine partizanske jedinice II. brigade 43. istarske divizije, talijanski partizani iz bataljuna "Alma Vivoda" i jedinice slovenskih partizana koparskog područja vodile protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga. U toj neravnopravnoj borbi poginulo je 120 boraca civila, najviše iz talijanskog bataljuna, a većina ih je sahranjena u zajedničkoj grobnici u obližnjem mjestu Hrvoji u Sloveniji.
Komemorativni skup počeo je polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u Hrvojima, a nastavljen je polaganjem vijenaca brojnih izaslanstava gradova, boračkih i antifašističkih udruga te drugih organizacija iz sve tri države na spomenik koji je narod Bujštine i Koparštine na uzvisini kod Kućibrega podigao 1959. godine kao trajan spomen na pripadnike sva tri naroda koji su u toj bitki dali živote za slobodu.
Bitka za slobodu
Na skupu kod Kućibrega okupili su se brojni antifašisti, rodbina sudionika tih događanja, predstavnici općina i gradova slovenskog, talijanskog i hrvatskog dijela Istre, planinari, izviđači, te mnogi gosti i građani koji su odali počast poginulim borcima. U Kućibreg je prvi put došla i Slovenka Ana Baruca, sudionica ratnih zbivanja u tom dijelu Istre.
Velikim pljeskom pozdravljen je prvi predsjednik Slovenije Milan Kučan koji je na ovom skupu govorio i prije sedam godina. Kučan je naglasio da na ovakve događanje stalno podsjećati, jer "bitka za slobodu nije okončana, niti je sloboda vječna". Osvrnuo se i na suvremene odnose Hrvatske i Slovenije, nezadovoljan što se sporovi ne rješavaju.
- Pitam se kako to da su slovenski i hrvatski partizani mogli zajedno ratovati, braniti zemlju, jedni drugima pomagati u bitkama, da smo mogli zajedno prebroditi probleme oko raspada bivše države podupirući jedni druge, a u miru je takav odnos otežan ili nemoguć. To samo govori o zrelosti, odgovornosti, sposobnosti i spremnosti aktualnih političara da riješe pitanja koja godinama otežavaju život s obje strane granice. Nedostaje solidarnosti i odgovornosti, a nas dijeli žičana ograda. Samo se naglašavaju pobjede jedne diplomacije nad drugom, bez argumenata i želje da se zajednički riješe problemi u interesu cijele zajednice. Odgovornim političarima mora biti jasno da u toj borbi nema pobjednika, već se ide u zajednički poraz, bez dugoročnih pogleda i pravih rješenja za zajednicu, naglasio je Kučan.
Sve sudionike u ime domaćina, gradova i općina Bujštine, te organizacijskog odbora i udruga boraca Bujštine i Istre pozdravio je gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin koji je podsjetio da je ovaj skup primjer prijateljstva, zajedništva i suživota susjednih naroda.
- S ovog mjesta šaljemo poruke o miru koji uživamo zahvaljujući antifašističkoj borbi. Ovdje smo da bismo uzdignute glave govorili o antifašizmu Istre i svih naroda koji u njoj žive uz poruku da ne dopuštamo ignoriranje, omalovažavanje i negiranje antifašističke borbe kao temelja moderne Europe. Naš je zadatak da čuvamo uspomenu na tu bitku i da to prenosimo budućim generacijama da se strahote nacizma i fašizma ne bi ponovile, jer samo zahvaljujući antifašističkoj borbi danas živimo u miru i demokraciji, poručio je bujski gradonačelnik.
Simbol zajedništva
Slične poruke sa skupa su poslali i čelnici Muggie (Milje) i Pirana, Laura Marzi i Đenio Zadkovič, podsjetivši na značaj njegovanja antifašizma u suvremenom društvu. Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin je naglasio da bitka predstavlja simbol prijateljstva i zajedništva tri naroda, ali i putokaz za budućnost.
- Odavanje počasti poginulim borcima naša je dužnosti i obaveza, kao i da svakodnevno ističemo vrijednosti i tekovine antifašizma, slobodu, jednakost, ravnopravnost, mir i socijalnu pravdu, demokratske vrijednosti. Tekovine narodnooslobodilačke borbe duboko su utkane u hrvatsku povijest, ali i povijesti čitave Europe pa afirmacijom tih vrijednosti afirmiramo i demokratske vrijednosti. Ovakva okupljanja su važna za podsjećanje na našu povijest i pobjede, ali i prilika da se kaže što mislimo o sadašnjosti, jer ne smijemo dopustiti ponavljanje prošlosti. Cijena je previsoka, poručio je Habulin.