"Zaleđe Italije i Hrvatske - skriveno blago koje treba zaštititi i neistraženi resursi koje treba osnažiti". Ova kratka, ali slikovita i jasna poruka izvrstan je opis projekta koji se krije iza akronima MADE IN-LAND financiranog EU sredstvima kroz program Interreg Italy-Croatia. Cilj projekta punog naziva "MAnagment and DEvelopment of INLANDs" je izrada zajedničke strategije prekograničnog područja koja bi identificirala mogućnosti povezivanja obale i zaleđa tako da se gostima na obali prezentira i ponudi jedinstveni sadržaj koji uključuje nevaloriziranu kulturnu i prirodnu baštinu te turističku ponudu u zaleđu.

Prostor bogat atrakcijama i sadržajima

U projekt vrijedan 2,21 milijun eura uključeno je pet regija i deset partnera, a jedan od njih je i Agencija za ruralni razvoj Istre. Upravo je u organizaciji AZRRI-ja, koncem prošlog tjedna, u Edukacijsko-gastronomskom centru Istre na Gortanovom brijegu kod Pazina održano 2. Regionalno događanje projekta "MADE IN-LAND - Održivo upravljanje ruralnim prostorom". Na njemu su sudionici još jednom upoznati s ciljevima projekta te im je predstavljen način funkcioniranja softvera i virtualnog kredita koji će posjetitelji novoosmišljenog itinerara koristiti prilikom obilaska rute u unutrašnjosti Istre.

- Radi se o vrlo značajnom projektu za kojeg smo izuzetno vezani jer se radi o događajima koji se tiču ruralnog prostora Istre sjeverno od Buzeta, pa sve do Vodnjana, što uključuje gradove Buzet, Pazin i Vodnjan te općine Svetvinčenat i Žminj. Radi se o ruralnom prostoru bogatom atrakcijama i sadržajima koje će svakako značajno doprinijeti u fazi konkretnog razvoja projekta kojeg smo kolokvijalno nazvali 'Osjetilne rute, kazao je uvodno direktor AZRRI-ja Igor Merlić.

Voditeljica AZRRI-jeva Centra za edukaciju, europsku i institucionalnu suradnju Jasenka Kapuralin kazala je kako je jedan od ciljeva osnivanja Agencije upravo povezivanje javnog i privatnog sektora što se ostvaruje i na ovom projektu.

- Ovdje smo danas zajedno, javni i privatni sektor, kao dionici u osmišljavanju novih turističkih proizvoda i novih turističkih doživljaja i u biti same implementacije projekta u ruralni prostor Istarske županije, kazala je Kapuralin i dodala kako dosadašnja iskustva ukazuju na to da samo sinergija svih materijalno-fizičkih i nematerijalnih uslužnih komponenti rezultiraju stvaranjem novih vrijednosti, odnosno vrhunskog novog proizvoda koji se može ponuditi tržištu.

Povezivanje obalnog dijela i unutrašnjosti

- U projektu koji se počeo realizirati 1. siječnja 2019. godine i traje do 30. lipnja ove godine sudjeluju partneri iz Italije i Hrvatske kojima je zajedničko da imaju vrlo razvijeni obalni dio te nešto manje onaj ruralni. Upravo je zadaća projekta bila izrada zajedničke strategije prekograničnog područja koja će identificirati mogućnosti povezivanja obalnog dijela i unutrašnjosti kroz kreiranje novog sadržaja i proizvoda koji uključuje nevaloriziranu kulturnu baštinu, prirodnu baštinu i gastronomiju te da se tako, 'zapakirano' u novi doživljaj, prezentira i ponudi gostima na obali. U osmišljavanju tih novih turističkih potencijala i sadržaja svakako se morao uzeti u obzir život lokalne zajednice, a izuzetno važan cilj je i da se svi lokalni dionici uključe u priču. Znači ne samo turističke zajednice već i restorani, agroturizmi, kušaonice koje nude lokalne proizvode, suvenirnice, muzeji, jednom riječju svi oni sadržaji koje na jednoj ruti mogu biti zanimljivi gostima, kazala je Kapuralin.

Stoga je jedna od pilot aktivnosti projekta bila osmišljavanje turističkog itinerera nazvanog "Osjetilna ruta istarskog naslijeđa" koja uključuje predstavnike javnog i privatnog sektora iz spomenuta četiri grada i dvije općine.

- Konačna kvaliteta turističkog proizvoda, koja iz perspektive gosta predstavlja cjelokupni doživljaj, izravno je ovisna o tome koliko svaki od dionika radi na kvaliteti, koliko surađuju i usklađuju pojedine komponente proizvoda. Zbog toga su komunikacija, razumijevanje i zajednički rad na razvoju turističkih proizvoda nužan preduvjet za pozicioniranje proizvoda i uspjeh na turističkom tržištu, kazala je Jasenka Kapuralin.

Pojasnila je da je cilj 2. Regionalnog eventa da se sudionicima projekta predstavi nova aplikacija i da se sondira njihov interes da se i formalno uključe potpisivanjem sporazuma o suradnji s AZRRI-ijem.

Ponuda lokalnih atrakcija u aplikaciji

Uz naziv "Osjetilne rute" osmišljeni su i novi simboli koji gostima poručuju što se na određenoj lokaciji koju žele posjetiti može vidjeti i doživjeti.

- Ono što mi nudimo našim gostima i ono na čemu Agencija radi svih ovih godina jest valoriziranje jednostavnih lokalnih proizvoda. Želimo da oni sve više budu motiv dolaska gostiju s obale u ruralni prostor naše županije. Kada dođu u naše ruralno područje, primjerice na naš Gortanov brijeg, osim prilike za kušanja salame od istarskog goveda ili jela spravljenih na bazi autohtonih pasmina, naša želja je da on ima prilike i vidjeti te životinje na ispaši te čuti priču o tome što su taj boškarin ili neka druga životinja značili za život seljaka u Istri. Neposredno želimo educirati i kuhare koji su nam, da tako kažem, zadnja karika u lancu valorizacije proizvoda i želimo od tog nekakvog jednostavnog jela napraviti specijalitet te tako podići vrijednost mesa kod naših uzgajivača.

To je jedan od primjera primjene projekta na istarskom govedu koje je jedan od fokusa rada AZRRI-ja, no primjera i sličnih mogućnosti dodatne valorizacije proizvoda ili usluga imate mnogo u svim uključenim sredinama. Poruka gostima s obale je: "Doživite teritorij ruralne Istre. Pomirišite autentične proizvode i suvenire, kušajte tradicionalnu gastronomiju, čujte naše zvukove, vidite jedinstvene kulturne atrakcije i dotaknite prirodna blaga. Neka sva vaša osjetila budu uključena!", kazala je Kapuralin.

Pomoć u tome pružit će im aplikacija u kojoj se nalaze sve važne informacije za svako od područja do kojih će gosti, primjereno današnjem vremenu, moći upoznati svoju rutu u svega nekoliko klikova. Tako se primjerice u Buzetu kao prirodni itinerer u aplikaciji nalazi Staza sedam slapova, a kao kulturni Roč i Hum. Tu su i neka od mjesta na kojima se mogu kušati autohtoni proizvodi te dvije važne manifestacije za taj kraj - Subotina po starinski i Festival tartufa. Slična ponuda lokalnih atrakcija u kojima mogu uživati sva čula, u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama, sačinjena je za sve uključene lokacije, a ako postoji interes i potreba, kako se čulo, one se mogu širiti i nadopunjavati. Tijekom događanja predstavljen je način funkcioniranja softvera i virtualnog kredita koji će posjetitelji novoosmišljenog itinerera koristiti prilikom obilaska neke od ruta u unutrašnjosti Istre te je nakon toga s prisutnim sudionicima projekta potpisan sporazum o suradnji.

U fokusu su lokalni čovjek i ekonomija, poljoprivreda i zelena politika

"Uz valorizaciju autohtonih pasmina i poticanje stočarstva te razvoj gastronomije i valorizaciju lokalnih namjernica, AZRRI ima izuzetno kvalitetan i uspješan odsjek za međunarodnu suradnju koji se svake godine uključuje u nekoliko zanimljivih i vrijednih projekata poput ovoga. Iznimna vrijednost tih projekata je da povezuje veliki broj dionika u našoj županiji, što je vrijednost koja će ostati i nakon što ti projekti budu okončani", kazao je, pozdravljajući sudionike skupa na Gortanovom brijegu, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije Ezio Pincan.

Njegova kolegica, pročelnica Upravnog odjela za turizam Nada Prodan Mraković kazala je da se u fokusu rada tog Odjela nalazi održivi razvoj koji je baziran na lokalnog čovjeka i lokalnu ekonomiju, na poljoprivredu i zelene politike. "Potencijale moramo razvijati na održivi način, a to je upravo zajednički nazivnik svih projekata u kojima AZRRI sudjeluje pa tako i ovog projekta MADE IN-LAND.", kazala je Prodan Mraković.

Povezane vijesti

• Namirnicama našeg podneblja do ukusnog pjata
• CILJ JE OČUVANJE AUTOHTONIH PASMINA ISTRE: Nastavlja se dostava mesa boškarina, sada i za šire riječko područje
• Danas imamo oko 2.500 grla istarskog boškarina, a u vrijeme kad se krenulo s njegovom zaštitom bilo ih je tek stotinjak