Istarska županija prepoznaje važnost usklađivanja ekonomske aktivnosti s očuvanjem okoliša, a naglasak na konferenciji Green Istria 2030., koja se održala u organizaciji Glasa Istre Novine u Hotelu Valamar Diamant u Poreču, stavljen je na poljoprivredu. Na temu »Konkurentna i (samo)održiva istarska poljoprivreda«, predstavljeni su pristupi poljoprivrednoj proizvodnji, aktualni rezultati provedbe aktivnosti, ali i doneseni neki zaključci. Govorilo se i o radnoj snazi u poljoprivredi, ali i o ugroženim pasminama; istarskoj kozi i boškarinu.

Od školovanja do uzgoja

Sudionici konferencije bili su istarski župan Boris Miletić, predsjednica Uprave Agrolaguna d.d. Nerina Zec, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre d.o.o., Igor Merlić, pročelnica Poljoprivrednog odjela u Poreču, Veleučilište u Rijeci, Ivana Dminić Rojnić te predsjednik Vinistre - udruge vinogradara i vinara Istre, Luka Rossi. Panel raspravu moderirao je Mislav Togonal.

Istarska županija kontinuirano ističe značaj ove teme, ali i kroz brojne i konkretne mjere podupire napore u ovom sektoru.

- Nekad je poljoprivreda bila tema preživljavanja, a danas su naši proizvođači iznimno uspješni i na tome im čestitam. Koliko im je u tome pomogla politika, možemo reći da jeste. Je li to kroz Fond za razvoj poljoprivrede u vremenima kad banke nisu odobravale kredite poljoprivrednicima ili kroz mjere poticaja maslina te vinove loze i neke druge mjere; mislim da je politika dala jedan obol u tome. Vremena se mijenjaju, pogotovo kad pričamo o klimatskim promjenama, ali sam siguran da ćemo kao Istra i dalje biti jako dobar brend i dodana vrijednost, rekao je na konferenciji istarski župan Boris Miletić.

Na temu isplati li se danas biti poljoprivrednik u Istri konstatirano je da živimo u razdoblju kad su informacija, kao i tehnologija, nikad dostupnije, ali su i svjetska tržišta dostupna. Stoga je nužno naučiti kako sve te faktore koristiti što bolje i uskladiti ih da bi u velikoj konkurenciji izdržali. Interesa kod mladih za sve grane poljoprivrede ima, pogotovo za vinarstvo. Berba grožđa nikad nije bila ranija, a sve to ukazuje da su na djelu očite klimatske promjene. Međutim, ovogodišnja će vina biti kvalitetna, premda u manjoj količini, očekuje se od 30 do 60 posto manji urod od prijašnjih berbi, naveo je Luka Rossi.

Luka Rossi, Ivana Dminić Rojnić, Boris Miletić, Nerina Zec i Igor Merlić (Snimio Sergej Drechsler)

U istarskim vinogradima sve više se vide najnoviji strojevi za berbu, a tako ubrano grožđe daje bolje rezultate nego ručno ubrano. Strojevi su nabavljeni mahom preko EU fondova, ali i banke sve više razumiju potrebe poljoprivrednika i sve više vjeruju u tu privrednu granu.

- U Agrolaguni osjećamo klimatske utjecaje, ali očekujemo i poboljšanje, budući da smo prošle godine uveli i navodnjavanje tako da će nam ovo, na neki način, biti i bazna godina - berba 2024. godine. Ono što već danas radimo je osiguranje prinosa, ali i prilagodba tehnologije, opisala je Zec.

Veliki izazovi u poljoprivredi leže i u radnoj snazi, koja kronično nedostaje. Agrolaguna zapošljava trenutno 45 radnika iz Nepala i bez njih jednostavno ne bi mogla. Strojevi moderne generacije iziskuju i znanje upravljanja, a time se radna snaga nameće kao pitanje svih pitanja i ono dugoročnog opstanka, istaknula je Zec.

O školovanju mladih poljoprivrednika; od srednjoškolskog do Veleučilišta u Rijeci sa studijskim programima, govorila je pročelnica Dminić Rojnić. Istra može računati i na Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču koji može pružiti podršku u istraživanjima, novim tehnologijama i rješenjima.

- Mi svake godine radimo promociju studijskih programa i želimo potaknuti mlade srednjoškolce da ih upisuju. Mnogi od njih odmah nakon srednje škole odlaze na tržište rada, bez polaganja mature. Uvjeti studiranja mladih u Poreču su specifični jer je to izrazito turistički grad i ne može im se osigurati nekakav studentski standard, rekla je ona.

Da se do poljoprivrede u Istri ipak drži, svjedoči i Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o., kojoj je osnovna djelatnost povezana sa selom i radi kroz četiri centra.

- Jedan od njih je centar za maslinarstvo u Vodnjanu koji je osnovan 2012. godine, kao i Centar stočarstva s farmom od 180 do 200 grla našeg istarskog boškarina, a imamo i otkup goveda. Na taj način svi privatni uzgajivači mogu planirati svoju ekonomsku godinu i izračunati prihode i troškove, opisao je Merlić.

Danas imamo oko 2.500 grla istarskog boškarina, a u vrijeme kad se krenulo s njegovom zaštitom bilo ih je tek stotinjak. U tijeku je i projekt usvajanja istarske koze te se na taj način od 30 grla njihov broj podigao na brojku od 191. Pohvaljeni su i brojni OPG-ovi koji djeluju puno bolje nego nekad, a danas su kanal putem kojeg se prodaju brojni proizvodi na licu mjesta.

Izazov klimatskih promjena

Na konferenciji se govorilo i o borbi sa štetnicima te se moglo čuti da za maslinovu muhu postoje dobra rješenja i da su veći problem nove vrste. Zbog klimatskih promjena nismo u situaciji da se prepuštamo na milost i nemilost vremena, stoga je važno da se poljoprivredne površine navodnjavaju, što je adresirano kao nacionalna tema. Merlić je prozvao državu da strateški griješi po pitanju poticaja po pašnjaku, a ne po uspješnosti. Poljoprivredna politika mora biti dohodovnija, smatra on. Usitnjena poljoprivreda u Istri, zbog bioraznolikosti koju nam nudi, pokazala se kao prednost naspram tzv. heterogene proizvodnje koja teško pronalazi tržište.

Povezane vijesti

• Namirnicama našeg podneblja do ukusnog pjata
• CILJ JE OČUVANJE AUTOHTONIH PASMINA ISTRE: Nastavlja se dostava mesa boškarina, sada i za šire riječko područje
• NOVIM ITINERERIMA I DOŽIVLJAJIMA RURALNA ISTRA ŽELI "OTKINUTI" VEĆI DIO TURISTIČKOG KOLAČA: Projekt MADE IN-LAND skicirao Osjetilne rute istarskog naslijeđa