Gradonačelnik Klaudio Vitasović je rekao da se već nekoliko godina čeka početak gradnje projekta Pula Sjever. Premda je Pragrande odavno pripremio svu dokumentaciju i poslao je nadležnom Ministarstvu, čini se da po već poznatom hrvatskom sistemu uvijek nedostaje "još jedan papir"

Prošle godine svi hrvatski mediji, a i poneki svjetski, objavili su ponižavajuću fotografiju velike fekalne mrlje na moru ispred Peroja koju su snimili sateliti Google Mapsa. Ove se godine tako veliko zagađenje nije dogodilo, no to ne znači da se situacija popravila ili da je bilo što učinjeno da se to nikad više ne dogodi. I ovog su ljeta stizale dojave od domaćih i stranih gostiju, pa i samih mještana jednog od najljepših dijelova zapadne obale južne Istre, da more u perojskom Portiću povremeno "ključa i smrdi, a mogu se vidjeti i papiri koji izlaze na površinu".

Problem dotrajalog i prekratkog ispusta kanalizacije u more u Peroju spomenuto je i na nedavnoj sjednici vodnjanskog Vijeća.

- Kada će se i što će se poduzeti u vezi fekalija koje cure u more u Portiću? Ljudi se žale, i to s razlogom. Tko god im ne vjeruje, neka sam prođe dolje uz obalu pa da vidi tu sramotu. Očito je nastao veliki problem izgradnjom onih silnih novih kuća između Peroja i Barbarige i pravo je pitanje na što su ti ljudi spojili kanalizaciju i odvodnju iz svojih domaćinstava. Da li postoji ikakva služba i ikakav način da se to prekontrolira, jer mještani sumnjaju da su se nove kuće spajale gdje nisu smjele, na oborinsku odvodnju, kazala je vijećnica Evelina Biasiol Brkljačić.

Gradonačelnik Klaudio Vitasović odgovorio joj je da svi jedva čekaju da s realizacijom krene projekt Pula Sjever na koji se čeka već nekoliko godina. Pa iako je Pragrande, kao nositelj ovo projekta, odavno pripremio svu dokumentaciju i poslao je nadležnom Ministarstvu, čini se da po već poznatom hrvatskom sistemu, uvijek nedostaje "još jedan papir". Za to vrijeme, napomenuo je Vitasović, nadograđivala se kanalizacijska mreža na nekoliko mjesta na kojima je nije bilo, u naseljima čija se kanalizacija mreža spaja na ovaj ispust.

Naime, projekt aglomeracija Pula sjever obuhvaća pulski kvart Štinjan, vodnjanska naselja Galižanu, Barbarigu i Peroj te Općinu Fažana. Njime je planirana gradnja kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te djelomično proširenje već razgranate kanalizacijske mreže, a krajnji rezultat biti će podizanje stupnja pročišćavanja otpadnih voda uređaja Peroj. Novi uređaj Peroj trebao bi biti izgrađen u blizini postojećeg koji je u Portiću, sjeverno od naselja, još od 1985. godine. Mještani ističu da je ovaj ispust u more prekratak, odnosno, da je preblizu obali, ali i da je već dotrajao i istrošen, zbog čega, smatraju oni, također dolazi do ružnih i smrdljivih mrlja na moru. Međutim, činjenica je i da je riječ o zastarjelom mehaničkom postrojenju koje će zamijeniti SBR uređaji, odnosno biološko pročišćavanje uz prozračivanje.

Projektom se, podsjetimo, planira izgraditi oko 16 kilometara kanalizacije, od čega se 11 kilometara odnosi na rekonstrukciju, a nešto više od pet kilometara na gradnju novih kanala. Za cjelokupni sustav odvodnje izgradit će se 17 crpnih stanica i rekonstruirati postojeći havarijski ispusti na crpnim stanicama Badel i Puntižela do dužine od 150 metara. Također, trebali bi se podignuti kapaciteti uređaja pročišćavanja otpadnih voda u Peroju, a izgradit će se i novi podmorski ispust dug 1.600 metara, znatno duži od sadašnje morske dionice.

Realizacijom ove velike investicije unaprijedila bi se vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje voda, a dio kućanstva napokon bi se spojilo na javni sustav odvodnje. Tamošnje stanovništvo za razvoj tog sustava već godinama plaća naknadu kroz uvećane račune za vodu, a nikako da dočeka da se projekt Pula sjever konačno pokrene. Obećavano im je da će radovi započeti 2019. godine, a sada se već sve brže približavamo 2021., no i dalje nismo ništa bliže njegovoj realizaciji. Spomenuti projekt težak 332 milijuna kuna sufinancira se u omjeru od 70 posto kohezijskim fondovima Europske unije, 20 posto iz državnog proračuna te deset posto sredstvima Općine Fažana, Grada Vodnjana i Grada Pule, koji su Pragrandeu, uz Vodovod Pula, partneri u investiciji. Da bi se uopće stekli uvjeti za kandidiranje na EU fondove, Pragrande je morao riješiti obiman administrativno-pravni posao, što je u najvećoj mjeri i učinjeno, no čini se da je sporost našeg birokratskog sustava opet usporila realizaciju ovog projekta.

Na postojeći kanalizacijski sustav na tom području spojeno je oko 70 posto građana, dok ostali još uvijek koriste septičke jame. No, Klaudio Vitasović priznao je i da na nekim dijelovima Grada Vodnjana još uvijek postoji mješovita mreža na koju se spajaju i kanalizacija i oborinska odvodnja. Nadodao je da se kakvoća morske vode redovito ispituje i kontrolira, te da ove godine nisu zabilježena onečišćenja zbog kojih bi ijedna plaža na tom području bila zatvorena.

Povezane vijesti

• Položili smo čvrste temelje razvoja sakralnog turizma u Vodnjanu
• Klaudio Vitasović u proljeće ide po peti mandat
• Nova kanalizacijska mreža u centru grada potaknut će poduzetništvo