Više od 1.500 zahtjeva za urbanizacijom oko 500 hektara zemljišta na području Grada Poreča. Informacija je to koja je najviše odjeknula nakon što je Grad najavio prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja (PPU). Gradskog pročelnika za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damira Hrvatina, međutim, ne čudi takav interes građana da im se urbaniziraju parcele kad su Poreč i njegova okolica, kako ocjenjuje, vrlo atraktivni. Naime, otkriva nam da u Grad nisu pristigli samo zahtjevi Porečana, odnosno hrvatskih državljana, već i stranaca - Slovenaca, Nijemaca…

Zasad je prijedlog Grada, a PPU je od ponedjeljka na javnoj raspravi pa valja očekivati i neke korekcije, da se uvaži 40 posto zahtjeva, odnosno da se urbanizira 70 hektara zemljišta. Treba pritom pojasniti da su ljudi podnosili zahtjev za urbanizaciju iste parcele čak i do sedam puta, nadajući se valjda da će tako biti vidljiviji i da će se prije udovoljiti njihovim željama. Doduše, neki su vjerojatno time željeli skrenuti pažnju na činjenicu da se krovni planski dokument Grada nije bitnije mijenjao već 20 godina. Naime, PPU Grada donesen je još 2002. do kada je bio na snazi onaj bivše općine Poreč. Od te se 2002. prostorni plan mijenjao tek dva puta, i to kad se usklađivao s nekim zakonskim odredbama. Ni u jednoj od tih dviju izmjena nije se razmatralo proširivanje građevinskih zona.

Nerealni zahtjevi

Istini za volju, Poreč već ima oko 1.500 hektara građevinskog područja, a dosadašnja izgrađenost je na razini od 65 do 70 posto, što znači da postoji još 30 posto neizgrađenog dijela unutar sadašnjih granica građevinskog područja pojedinih naselja. "Bilo bi i gradonačelniku Lorisu Peršuriću i meni jednostavnije da nismo ni krenuli u ovaj proces izmjene PPU-a, ali to nije život. Ne mogu vam reći da nema mjesta za građenje u recimo Žbandaju pa vam sugerirati da idete graditi u susjedno naselje. Moramo pratiti potrebe ljudi. Zato smo uvažili 40 posto zahtjeva i proširili građevinska područja u raznim naseljima za ukupno 70 hektara, što bi, plastično rečeno, bilo 700 parcela po tisuću kvadrata, ili tisuću parcela po 700 kvadrata. A to, rekao bih, nije malo", komentira Hrvatin.

Bilo je tu, otkriva nam, i jako puno nerealnih zahtjeva. "Sve te zahtjeve imamo ucrtane na kartama. U jednom sam trenutku izrade plana rekao da bi možda bilo dobro napraviti negativ, jer bi nam možda bilo lakše ucrtati parcele za koje nitko nije poželio da ih se urbanizira. Doslovno ne postoji kutak u kojem netko nije tražio urbanizaciju. Ima tu ljudi koji traže da im zemljišta koje je na kilometar od bilo čega postane građevinsko. To ne dolazi u obzir. Građani imaju pravo tražiti, ali to nije realno. Uglavnom se zahtjevi odnose na urbanizaciju zaleđa, odnosno prema unutrašnjosti, jer na obali gotovo da niti ne predlažemo nikakve promjene. Naravno da postoje zahtjevi i za obalno područje, ali oni se zakonski ne mogu uzeti u obzir. Najviše se traži urbanizacija u katastarskim općinama Nova Vas i Žbandaj, koje su i prostorno najveće. Ali nema prostora koji ljudima nije zanimljiv", kaže resorni pročelnik.

Damir Hrvatin, pročelnik za prostorno planiranje i zaštitu okoliša

Tih 20 godina prostorno-planske pauze ne treba doslovno shvatiti. Jer Poreč naravno nema samo PPU, već i druge planove kojima uređuje prostor, poput generalnog i urbanističkih planova uređenja (UPU).

"Imamo 50-ak UPU-ova. Ali tu nije važna brojka koliko činjenica da je najveći dio priobalnog prostora pokriven UPU-ovima. Također, smatramo da planovi višeg reda moraju biti strateški, a niži provedbeni. Nažalost, u većem dijelu Hrvatske je obrnuta situacija, viši planovi su previše detaljni, ne zadržavaju se na strateškom nivou i onda produciraju stalne izmjene i dopune koje neki gradovi i općine znaju raditi i svake godine. Poreč već 70-ak godina svoj razvoj bazira tako što planove višeg reda donosi svakih 10-ak godina, dok se niži češće mijenjaju. Ciljevi koji su zacrtani još davnih dana, naročito zaštita priobalja, obaveza da nema nove gradnje uz obalu bez izrade UPU-a, kod nas su tradicija koja se ne dovodi u pitanje ni na javnim raspravama. To smo i sada nastavili. Naravno, priču moramo osuvremeniti, no temeljne ciljeve ne mijenjamo. I mislimo da je to ispravno, što na kraju pokazuje i samo uređenje prostora. Ne mislimo ni sada detaljizirati u ovim izmjenama i dopunama PPU-a, osim onoga što je nužno. Kad bismo išli previše u detalje, plan bi bio nefleksibilan, odnosno sa svakom novom potrebom morali bismo ići u proceduru izmjene, koja traje i po godinu i pol dana", pojašnjava Hrvatin.

Niz zaobilaznica

Specifičnost Poreča je i, ističe, da je Gradsko vijeće donijelo smjernice i kriterije za utvrđivanje i proširivanje građevinskih područja. Te smjernice sadrže zakonske okvire, dio odredbi iz Prostornog plana Istarske županije, ali i stručne kriterije. Recimo, zakon propisuje da se građevinska područja mogu širiti ukoliko je nivo sadašnje izgrađenosti određenog područja veći od 50 posto. Za obalno je područje to i strože, izgrađenost mora biti veća od 80 posto.

"To je prvi kriterij po kojem analiziramo sva naselja na području Grada. Kad smo napravili cijelu analizu, vidjeli smo da, osim obalnog područja, postoji četiri, pet naselja na području Poreča gdje nije moguće proširivanje građevinske zone. Međutim, to su mala naselja od desetak, dvadesetak stanovnika. Drugi faktor je projekcija razvoja stanovništva. Radi se procjena na temelju podataka koji postoje za planski period do 2030. Tu smo naišli na manji problem, a to je pitanje koliko je relevantan posljednji popis stanovništva u kojem ima određenih paradoksalnih podataka poput onog da ima više birača od stanovnika, što je naravno nemoguće. Međutim, mi smo tražili dodatne podatke iz registra stanovništva koje nam je dalo Ministarstvo unutarnjih poslova. Na temelju toga se procjenjuje koliko se neko urbano područje treba i može širiti. U prednosti su bile parcele koje graniče s postojećim građevinskim područjem, isključivalo se kvalitetno poljoprivredno zemljište, šume, koridori pojedinih infrastruktura tipa magistralni koridori", tumači pročelnik.

Povezane vijesti

• Sezona u Poreču bez reklamnih panoa u uskim ulicama?
• Porečanima na raspolaganju novih 250 kompostera
• Potpore za obnovu mimoišle stare austrijske vile