Supetarski načelnik dr. sc. Mario Bratulić imenovan je posebnim savjetnikom ministrice poljoprivrede za poslove vezane za uspostavu i rad proizvođačkih organizacija, lance opskrbe hranom, poslove savjetovanja iz područja sigurnosti hrane i veterinarstva. S Bratulićem smo razgovarali o ulaganjima i planovima razvoja poljoprivrede Istarske županije i šire.

Od 2018., kada je izabran za potpredsjednika HDZ-ovog Odbora za poljoprivredu, u sklopu Ministarstva poljoprivrede aktivno se uključio u kreiranje poljoprivredne i ruralne politike. U zadnjih 12 godina, otkad je aktivno krenuo s izradom doktorske disertacije, objavio je gotovo 20 stručnih i znanstvenih radova, autor je i urednik nekoliko priručnika, knjiga i brošura. Sa znanstvenim radom nastavio je i u posljednje vrijeme te je pred objavom novog znanstvenog rada i istraživanja u jednom od najcjenjenijih znanstvenih časopisa u Europi.

- U jednom dijelu javnosti uvijek prevladava dojam da Istra puno više daje državi nego što od nje dobiva nazad.

- Vlada je, samo preko Ministarstva poljoprivrede i Regionalnog razvoja i fondova EU, kao i preko Hrvatskih voda, kroz razne projekte u Istri u zadnje četiri godine ugovorila i plasirala četiri milijarde i 91 milijun kuna. Te brojke najbolje govore koliko Vlada HDZ-a vodi brigu o Istri!

- Ima li, generalno, budućnosti u sektoru poljoprivrede?

- Vrlo optimistično gledam na budućnost hrvatske poljoprivrede, a za to postoji i čvrsti temelj: poljoprivredna djelatnost je prošle godine ostvarila vrijednost proizvodnje od 19,2 milijardi kuna, što je 1,27 milijarde kuna više u odnosu na prethodnu 2019., odnosno sedam posto više. Uz porast proizvodnje, gotovo dvostruko više narasla je produktivnost i neto dodana vrijednost, što čini opravdanim optimizam koji izražavam. Vjerujem da će Ministarstvo poljoprivrede, na čelu s ministricom Vučković, usmjerenim investicijama i suradnjom s proizvođačima postići da rast izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i vrijednosti same proizvodnje postane pozitivan trend. Ministarstvo poljoprivrede je kroz 15 mjera, sustave potpora i programe za ribarstvo i pomorstvo u Istarskoj županiji ugovorilo i plasiralo gotovo milijardu i 245 milijuna kuna, i to kroz 13.948 ugovora i odluka.

- Koliki je utjecaj pandemija imala na hrvatske poljoprivrednike, ali i potrošače?

- Okolnosti života i rada u pandemiji zasigurno su ukazale na vrijednost i važnost domaće proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede nizom potpora pomaže poljoprivrednicima sanirati pretrpljene gubitke i očuvati razinu primarne proizvodnje prije pojave same pandemije, postojeću razinu zaposlenosti, proizvodnju sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju i spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom. Ovdje moram naglasiti da je u tu svrhu u posljednjim danima hrvatskog predsjedanja promišljeno i uspješno promijenjena Uredba koja je omogućila Mjeru 21 kojom se hrvatskim poljoprivrednicima stavilo na raspolaganje ukupno 360 milijuna kuna za pomoć u nastalim poslovnim okolnostima.

- Koliko je Covid mjera išlo u Istarsku županiju i namjerava li se nastaviti s mjerama?

- Za potpore poljoprivrednicima koji su pogođeni koronakrizom u Istarskoj je županiji do sada isplaćeno 24,8 milijuna kuna za 311 OPG-a, obrta ili tvrtki koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Ministarstvo poljoprivrede je objavilo nastavak potpore s produžetkom kriznih mjera. Objavljena su dva nova natječaja za provedbu Mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., vrijedna 200 milijuna kuna.

- Veliki udar pandemije na poslovanje osjetili su i brojni istarski vinari. Je li Ministarstvo poljoprivrede i njima pomoglo?

- Iz Vinske omotnice za 63 istarska vinara isplaćeno je više od 48 milijuna kuna! Što se tiče kriznih mjera, za destilaciju je isplaćeno 1,8 milijuna kuna, a za krizno skladištenje 3,9 milijuna kuna. Pomoć vinarima u korona krizi se nastavlja, i to kroz mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina. Ukupni iznos potpore raspoloživ kroz ove natječaje je 30 milijuna kuna, a u tijeku je natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za „Ulaganja u vinarije i marketing vina“ te ovim putem pozivam istarske vinare da se na njega jave. Također, ministrica Vučković je u ime Hrvatske, zajedno s kolegama ministrima 13 ostalih država članica sa snažnom vinskom tradicijom, zatražila dodatna sredstva potpore vinskom sektoru pogođenom krizom zbog pandemije i carinama SAD-a, što će nesumnjivo ponovno pomoći istarskih vinarima.

- Kolika su sredstva kroz Program ruralnog razvoja otišla u Istarsku županiju?

- Ministarstvo poljoprivrede i u 2021. nastavlja s dodjelom bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Za Istarsku županiju tako je ugovoreno više od devet tisuća investicijskih projekata u vrijednosti većoj od 714 milijuna kuna. U Istarskoj županiji kroz Mjeru 7 za temeljne usluge i obnovu sela i ostanak ljudi u ruralnim područjima, a uključuju 81 milijun kuna ugovorenih ulaganja u sadržaje za djecu poput dječjih igrališta i vrtića, 79 milijuna kuna ugovorenih ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, 40 milijuna kuna ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta te preko 5 milijuna kuna odobrene potpore za planove za razvoj jedinica lokalne samouprave. Također je važno naglasiti da je istarskim ribarima kroz 168 projekata isplaćeno 98 milijuna kuna iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

- Hrvatske vode nastavile su s velikim trendom ulaganja u Istarsku županiju.

- Da, važno je istaknuti da su ulaganja iz plana upravljanja Hrvatskih voda za istarsku županiju u spomenutom razdoblju iznosila velikih 365,9 milijuna kuna, a i ove godine već je planirano investirati najmanje 41,7 milijuna kuna. Što u prijevodu znači - u posljednje četiri godine više od 400 milijuna kuna! Ulaganja su bila usmjerena u vodoopskrbne sustave, sustave odvodnje i štetno djelovanje voda koje se sastoji od održavanja sustava i izgradnje novih kapitalnih objekata. Istodobno iz sredstava Hrvatskih voda sufinancirani su i pojedini EU projekti na područjima pojedinih gradova i općina. Najviše je investirano na područjima Poreča i Rovinja. No Hrvatske vode investirale su značajna sredstva i u najmanjim općinama - ukupno 366 milijuna kuna. U Istarskoj županiji gotovo da i nema novih projekata bez potpora i pomoći Hrvatskih voda.

- Činjenica je da su dosta velika ulaganja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u Istru u posljednje četiri godine za vrijeme Vlade HDZ-a u mandatu Vlade Andreja Plenkovića.

- Da, no o tome se na istarskom medijskom prostoru previše ne govori. Važno je istaknuti da je do 31. siječnja 2021., zahvaljujući angažmanu Ministarstva regionalnog razvoja, kroz razne programe i fondove, od kojih je najznačajniji Europski strukturni i investicijski fond, na područje Istarske županije ukupno ugovoreno 326 milijuna eura. Impresivnih dvije milijarde i četiristo osamdeset milijuna kuna! Najviše je ugovoreno za područje Pule – 549 milijuna, Pazina – 238 milijuna, Rovinja – 160 milijuna… Nadalje, Vlada RH je za poboljšanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u aglomeraciji Umag-Savudrija-Novigrad odobrila 316 milijuna kuna. Značajna sredstva od 58 milijuna kuna investirana su u Studentski dom Pula te u dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju Opće bolnice Pula 38,5 milijuna kuna.

- Kao savjetnik, ministricu poljoprivrede ćete savjetovati, između ostalog, i za pitanja kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Kako gledate na postojeći Nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“?

- Postoji cijeli niz prednosti i vrijednosti uspostave ovakvog nacionalnog sustava za potrošače, ali i proizvođače koje štiti od nepoštenih praksi. Prvi sektor koji je prepoznao prednost nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pod nazivom „Dokazana kvaliteta“ je sektor proizvodnje voća. Takvi proizvodi će postizati veću prepoznatljivost na tržištu i biti dodatno naznačeni višom kvalitetom. Stavljen je naglasak na dodanu kvalitetu proizvoda, odnosno način proizvodnje, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda i to utemeljeno na objektivnim i mjerljivim kriterijima. Itekako možemo diferencirati kvalitetne hrvatske proizvode i na europskom tržištu. Naime, upravo iz tog razloga postoje nazivi registrirani u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Hrvatska trenutno ima čak 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod zaštićen u EU, što je impresivna brojka s obzirom na veličinu države. Upravo su u tom kontekstu prepoznati i naši autohtoni istarski proizvodi u EU s oznakom zaštite izvornosti: istarski pršut, istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, a vjerujem da će ubrzo zaštitu ponijeti istarski ovčji sir, med i meso istarskog boškarina.

- Osim diferencijacijom proizvoda, kako možemo dignuti konkurentnost hrvatske poljoprivrede na višu razinu i bolje usmjeriti potpore?

- Postoji prostor za napredak u hrvatskoj poljoprivredi, međutim, jasno nam je, i na lokalnim razinama, da Vlada intenzivno radi na revitalizaciji tog sektora, a pomak je već vidljiv. Upravo je krajem prošlog mjeseca Ministarstvo poljoprivrede objavilo poziv za sudjelovanje u e-savjetovanju za Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030. godine i Stratešku studiju utjecaja na okoliš u kojima je detaljno razrađeno i konkretnim zahvatima predloženo povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima te poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Strategija na kojoj su radili domaći i inozemni stručnjaci izrađena je u suradnji s predstavnicima hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora, a napravljena je kroz proces planiranja koji uključuje ekonomsku analizu i najavljuje povećanje produktivnosti rada za čak 60 posto i rast poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna.

- Kakva je kvaliteta života u praksi u ruralnim područjima iz Vaše perspektive načelnika Općine Sveti Petar u Šumi?

- Mi smo svakako svijetli primjer kako se kvalitetan život može voditi u manjim zajednicama. Brojni se zahvati izvode na cjelokupnoj lokalnoj infrastrukturi, od izgradnje novog vodovoda i cesta sve do uređenja naše čitaonice, izgradnje modernog sportskog centra, opremanje fitness centra i realizacije projekta prve Hrvatske kuće od kobasica. Također, Sv. Petar u Šumi je od siječnja ove godine u potpunosti realizirao EU projekt besplatnog interneta WiFi4EU.Već od slijedeće godine želimo biti zelena eko zona te smo pokrenuli projekt izgradnje najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj snage 10 MW na području naše Općine.

- U Svetom Petru se otvara i kuća od kobasica.

- Prostor Kuće od kobasica supetarskog doma koristit će i mještani Sv. Petra u Šumi za razne kulturne, društvene, svečane aktivnosti i programe, ali i za razne projekte od nacionalnog i međunarodnog značaja kojima je Općina organizator. Naša Općina je jedinstveni prostor u Europi koji na samo 1.050 stanovnika ima čak šest registriranih pogona za preradu suhomesnatih proizvoda te namjeravamo razvijati naše mjesto kao posebnu mikrodestinaciju za posjetitelje iz cijele Europe. Od ovoga ljeta će se jedanput tjedno organizirati večeri tradicionalnih proizvoda kao mini eventi s ciljem turističke promocije naše Općine, proljetni sajam ćemo zbog pandemije organizirati u lipnju, a u kolovozu ljetni noćni sajam „S klobasicom u EU“. Organizacijom nove tradicionalne manifestacije Istarske prašćine, koja će se organizirati početkom prosinca, moći ćemo s punim pravom reći da je naša Općina - zavičaj istarskih tradicija.

Povezane vijesti

• Bratulić: Gospodarskim mjerama zaustavit ćemo egzodus
• OPĆINA U KOJOJ HDZ UVIJEK POBJEĐUJE: Za sve je kriv dugogodišnji načelnik bez afera i mrlja, doktor veterinarskih znanosti i biomedicine, supetarski DOKTOR OD KOBASIC MARIO BRATULIĆ
• VIDEO / Načelnik Sv. Petra u Šumi: "Ni ča pensat, homo napred z delom!"