razgovor s načelnikom
Savičenta je u top 10 po razvijenosti. Perković: Općina nije izgubila nijednog stanovnika u 10 godina
(Snimio Milivoj Mijošek)
Godina iza nas za Općinu Svetvinčenat bila je dobra, reći će načelnik Dean Perković, posebno u djelu pripreme projekta, iako nešto manje u operativi. Naime, već početkom ove godine rezultati se naziru, a polaganjem kamena temeljca za dogradnju i rekonstrukciju škole, njeno proširenje i izgradnju sportske dvorane i vanjskih igrališta - aktivnosti općine dolaze na vidjelo.
Pomlađivanje općine
Budući da je dogradnja i rekonstrukcija škole najveći kapitalni projekt općine, u ovoj fazi teškom 4,3 milijuna eura, nije neobično da načelnik na njega posebno skreće pažnju. Smatra kako je projekt svojevrsni društveni nadstandard koji će djeci, učiteljima i cijeloj zajednici omogućiti bolje uvjete za život i razvoj.
- U ovom mandatu, koji je pri kraju, fokus mi je na djecu i mlade, a tu je još jedan projekt koji nam je jako važan i odnosi se na proširenje kapaciteta u Dječjem vrtiću "Balončić". Kandidirali smo projekt na Nacionalni plan otpornosti i oporavka za jednu grupu djece u zgradi ambulante. Naime, jednu trećinu zgrade darovala nam je Istarska županija, a već sad u prizemlju imamo jednu vrtićku grupu.
U matičnom vrtiću imamo jednu jasličku grupu s dvanaestero djece i dvije vrtićke. Ukupno imamo 76-ero djece u vrtiću i s kapacitetima smo na maksimumu. U konačnici bi trebali imati pokrivene sve potrebe za smještaj vrtićke djece, dok je, nakon provedenih upisa, sada izvan ostalo osmero djece, tumači načelnik.
U deset godina, ističe nam Perković, općina nije izgubila niti jednog stanovnika zbog iseljavanja, a iako je stopa mortaliteta veća od one nataliteta, brojke se kompenziraju doseljavanjem, smatra on.
- Prvenstveno je riječ o povratku naših familija koje su odselile u Pulu tijekom industrijalizacije, a sad se vraćaju na ognjišta, obnavljaju starine ili grade nove kuće. Ima i novih stanovnika iz ostatka Hrvatske i inozemstva, tako da smo se kao općina definitivno pomladili.
U OŠ Svetvinčenat i Juršići zadnjih godina te su brojke na maksimumu. U Svetvinčentu smo dobili porast cijelog jednog razreda, što nas veseli, a i u Juršićima je slična slika. Sve nam to daje nadu da ova općina ima prosperitet za budućnost, pohvalio se Perković.
Život u unutrašnjosti Istre naš je sugovornik na nedavnom polaganju kamena temeljca za dogradnju škole opisao kao komplementarnu prednost.
Kvalitetna i dobra klima
- Definitivno se unutrašnjost Istre razvija i to je vidljivo na svakom koraku. Naša je općina i strateški pozicionirana; u trokutu Rovinja s jedne, Labina s druge strane i Pule na jugu. Tu je i Pazin koji nam je na sjeveru. Nalazimo se na području jedne visoravni gdje je kvalitetna i dobra klima, ali i povezanost. Naravno, tu uvijek ima prostora za napredak.
Trenutno radimo na temeljnoj usluzi naših mještana, od spomenutih vrtića i škola, a imamo sve potrebne sadržaje - doktora, ambulante, društveni život i mnoštvo manifestacija tijekom ljeta. Surađujemo s Udrugom umirovljenika i radimo programe za osobe treće dobi te mogu reći da još uvijek uživamo u blagodatima prirode koju smo naslijedili.
Gužve u gradovima sve više remete kvalitetu života pa su i gradovi sve manje atraktivni za život. Turistička sezona uz mnoštvo gostiju remeti puno toga, a, iako i mi imamo velik broj smještajnih objekata na našem području, oni su disperzirani diljem općine jer imamo 45 sela i zaseoka te više od 80 kvadratnih kilometara površine. Kad se ti objekti podijele na cijelo područje, oni zaista ne utječu u tolikoj mjeri na kvalitetu života našeg stanovništva.
Dapače, mislim da ta sinergija i simbioza ide u dobrom smjeru. U nešto manjem obimu naši stanovnici bave se i poljoprivredom pa mogu ponuditi nešto svoje, autohtono, s kućnog praga i kroz turizam, opisuje načelnik stanje na terenu i ističe održivost i duh ruralnog koji ne podliježe do krajnjih granica trendovima.
Izazovi održivog turizma ne zaobilaze ni unutrašnjost, a toga je svjestan i načelnik Općine Svetvinčenat. Preizgrađenost svakako nije put koji vodi u dobrom smjeru.
- Imamo dva objekta ‘bed and breakfast’ u samoj jezgri naselja Svetvinčenat, a treći je u pripremi. Pred godinu i pol dana Općina je prodala privatnom hrvatskom investitoru koji radi na idejnom projektu jednu svoju turističku zonu za izgradnju jednog manjeg hotela s popratnim sadržajima, preko puta obilaznice u kontakt zoni s naseljem.
Bit će to kombinacija malog hotela s nekoliko depandansa s unutarnjim i vanjskim bazenima, teniskim terenima i svim onim sadržajima koji nam fale u ovom trenutku za organizirani turizam. Važno je da će se arhitektura uklopiti u postojeću i bit će otvoreno za širu javnost, ali i za naše OPG-ove koji će tamo moći plasirati svoje proizvode. Trebat će vremena za realizaciju tog projekta, a Općina je trenutno u Izmjeni prostornog plana.
Vidjeli smo tendenciju da se parcele sve više usitnjavaju i da se grade sve veći objekti na manjim površinama, što nam nije prihvatljivo. Stoga ćemo u sljedećim izmjenama definirati površinu za samostojeće kuće. Gledat ćemo uskladiti i priču oko ravnih i kosih krovova, a već sad imamo odredbu da se u staroj jezgri naselja ne mogu graditi ravni krovovi.
Radit ćemo na tome da se to još bolje regulira u nadolazećem periodu. Ne želimo ograničiti razvoj, što je vrlo važno naglasiti i imamo dosta mladih obitelji koje bi gradile kuću, ali moramo biti racionalni i odgovorni prema vlastitom stanovništvu kako bi im u budućnosti omogućili stambeno zbrinjavanje, navodi načelnik.
Stambene zone
Intenzivno razmišljaju, kaže, i o uspostavi stambene zone u naselju Savičenta, parcele za mlade obitelji, za deficitarna zanimanja, a njih ima.
- Težimo da se grade samostojeće kuće koje će se uklopiti u vizuru naselja. Možda će tu biti jedna ili dvije stambene zgrade, ali to će se definirati s državom, jer bi se to radilo na državnom zemljištu. Općina, naime, nema svog zemljišta. Postojeća infrastruktura je dobra i to bi se kod nas moglo kvalitetno napraviti.
Prije 70, 80 godina mjesto je imalo 600, 700 stanovnika, a sad ih ima 250 i da bi ekonomija funkcionirala, trebaju nam ljudi; prvenstveno oni koji tu stalno žive. Naravno da su gosti uvijek dobrodošli, a naš Kaštel Morosini Grimani je magnet za mnoge i daleko se o njemu čuje, ali moramo voditi brigu o našim ljudima te se nadam da će se pronaći najbolji model kako bi se razvijali u dobrom smjeru; onom koji će zadovoljiti sve strane, najavljuje nam Perković.
U svemu navedenom ima prostora i za nekakav oblik proizvodnje koji bi unaprijedio život u općini. Strategijom razvoja više od desetljeća, otkriva nam načelnik, općina je bila prvenstveno orijentirana na razvoj turizma i poljoprivrede. Međutim, točkaste zone u okruženju su se u međuvremenu popunil, pa takva vrst interesa sve više dolazi nadomak i ove općine.
- Mi imamo jednu zonu koja je od samog početka definitivno industrijske namjene, ali je razrađena i napravljena na privatnom zemljištu. Nastajala je kao hibridni model, a u budućnosti zaslužuje da se komunalno opremi do kraja. To je zona u Bibićima. Tamo Centar za vozila Hrvatske širi svoje kapacitete, a tu dobivamo reciklažno dvorište i to je u završnoj fazi.
U najavi su još dva, tri manja pogona, većinom obrtnici i uslužne djelatnosti; od građevinskih materijala, malih zanata, vulkanizerske radnje, a u najavi je i prva solarna elektrana koja mora biti u industrijskom području, tako da se zona pomalo popunjava. Pred nama su i neke imovinsko-pravne zavrzlame i nadam se da ćemo u dogledno vrijeme kroz plan nižeg reda to definirati kako bi zonu priveli svojoj namjeni, a onda i proširili, otkriva planove Perković.
Infrastruktura
Općina Svetvinčenat mijenjala se s godinama, a u 30 godina doživjela je transformaciju koju načelnik ponosno ističe.
- Općina je bila među tri najnerazvijenije u Istarskoj županiji, a danas smo u top 10 općina po svim pokazateljima. Nešto se jest dogodilo, a prvenstveno to da su se obnovile stare kuće. To je dalo jedan poticaj kako bi mještani od turizma obnovili i svoje kuće. Prodalo se i puno zemljišta, ne treba bježati od te činjenice, a nešto je od toga zaradila i lokalna samouprava pa se uložilo u lokalnu infrastrukturu.
Sada imamo 700 rasvjetnih tijela, kao i velikim djelom asfalt, dok su neke uličice tek za urediti. Do svih naših domaćinstava stigao je brzi optički internet. Kako sve s vremenom zastarijeva, uvijek ima posla. Imamo nekoliko pripremljenih projekata za vodovodne ogranke. Završili smo pet i pol kilometara vodovodne mreže i nastavljamo s još četiri i pol kilometra. Dokumentacija je spremna, zaključuje Perković najavljujući i vrtić u Juršićima koji će puno pomoći tamošnjem stanovništvu.
Doprinos razvoju općine načelnik pripisuje svim akterima i mještanima, a neke je i nabrojao. Tu su KUD Savičenta, sportski klubovi, DVD, ali i kompletna zajednica kao živi organizam koji samo takav može postizati rezultate. Na tome im je vrlo zahvalan, naglasio je Perković.
A kako općinu vide mještani, odlučili smo provjeriti s nekolicinom onih koje smo zatekli u centru mjesta.
- Svaki dan vidim pomak. Sad je počela i nadogradnja škole pa će nakon toga vrtića. Ljeti imamo manifestacije, tu su vitezovi, pa neverbalni ples, vajk bude nešto i nešto se dešava. Od problema mogu navesti smeće koje se odbacuje na mjestima gdje ne treba. Selo ima svoje prednosti zbog čistog zraka, a i ljudi se poznaju. Pula već ima situaciju da se ljudi u zgradi ne poznaju.
Ovdje stvarno svaki svakega pozna. Previše je, po mom mišljenju, tog obiteljskog turizma kod nas, a slaba je struja, pritisak vode; infrastruktura to ne more podnijeti. Prije je bilo manje kuća, a one sad rastu k’o gljive. Trebalo bi to ograničiti. Kad već govorin o tome, trebalo bi da sve kuće budu istarski stil gradnje, a ne da budu kao šaka u oko. Naročito na selu. Kod nas u Smoljanci je jedna kuća koja se nikako ne uklapa, a gradnja bi trebala poštivati okruženje.
Dosta se mladih počelo doseljavati i to se primijeti, a ljudi se međusobno još uvijek pomažu. Ne kao nekad, ali ipak pomažu. Načelnik nam je dobar i trudi se, a meni se čini i previše. Pomaže svima u selu kad treba - ča je, je. Ne more pomoći kad nema, ali kad more, pomaže. Mislim da je previše bazena na području općine, nabrojao je neke od pozitivnih i negativnih strana u općini mještanin Milenko Perković.
Treba nam poljoprivreda
Nešto kritičniji bili su mještani Boškari, Romano Pajković i Ivan Nino, kako nam se potonji predstavio.
- Ja osjećam nostalgiju ljudi, nestanak omladine, a nestale su i krave i ovce - sve je zapušteno do kraja. Sve je devastirano, ali ne samo tu. Poljoprivreda u cijeloj Istri itekako more biti dobra; imamo Čepić, dolinu Mirne i Raše.
Potencijala ima itekako. Trebalo bi vratiti staru gardu koja je znala kako da se pokrene stočarstvo, poljoprivreda i vinogradarstvo. Kad bi ti stari došli, možda bi situacija bila i bolja. Previše je politike, komentiraju rezignirano oni.
Interes kod mladih za poljoprivredu, ali i ostalo na ovom području, pobudio bi se samo dobrim uvjetima, smatraju.
- Ali na kraju, kega da pobudite kad mladih nema. Ča da van rečen. Sve ovisi ki upravlja općinama, a primjer Žminja je pozitivan. Savičenta nema nijedne benzinske pumpe, nema željezarije, sjemenare, banke; nemamo niš. Trebalo bi naći jednog investitora da nešto ovdje investira. Tu bi trebala biti neka proizvodnja, možda otvoriti neku tvornicu cipela, koja bi zaposlila nekih 50 ljudi. Trebalo bi se malo razletjeti. Znam da nije lako, jer je ovo mala općina, mali je to proračun, ali oni ki su na vlasti bi o tome trebali razmišljati.
Ne mogu samo sjediti i čekati plaću. Ima nekog potencijala, ali treba razmisliti, razraditi neke ideje i zalagati se. Nikega se ne sluša, a trebalo bi se poslušati i drugo mišljenje. Sela su na izumiranju. Ja pamtim kad nas je u našen selu Boškari poslije rata bilo 65 ljudi, a sad nas je 31. Nema dice, a u našen selu smo nekad stvarno imali života, domišljaju se naši sugovornici na glas i tužno konstatiraju činjenice.
Prometno povezivanje
Pregovara se i s Hrvatskim željeznicama, kaže načelnik, kako bi se i na taj način postigla bolja povezanost s Pulom i Pazinom, a sve na tragu najava modernizacije ovog oblika javnog prijevoza. Radi se, saznajemo, i na rekonstrukciji ceste D77. Do sada je napravljeno kilometar i dvjesto metara dionice prema Žminju, a pripremljena je dokumentacija za obilaznicu, tri kružna raskršća, javnu rasvjetu i biciklističku stazu te dionicu Juršići - Vodnjan.
Komunikacija s mještanima
Komunikacija s mještanima vrlo je važna, a načelnici općina imaju možda i češći kontakt s njima negoli je to slučaj s gradonačelnicima većih gradova. Mještani se na ovom području najčešće obraćaju direktno načelniku zbog komunalnih problema koje imaju.
- Svaki dan smo na dispoziciji građanima, a kod mene se ne treba posebno naručiti za susret. Tako djeluje i općinska administracija, a upiti su različiti. Kako imamo mnoštvo sela te zaseoka i mnogo se toga izgradilo, postoji potreba za komunalnom opremljenošću naselja; javne rasvjete i cesta. Puno smo radili i na vodovodnoj mreži, kao što puno radimo i s HEP-om.
Svake godine uspijemo nekoliko naselja komunalno opremiti u skladu s mogućnostima. Radimo na održavanju šumskih i poljoprivrednih putova, tako da se i tu ulažu sredstva. Ti putovi služe i kao biciklističke i trail staze za goste i mještane, a riječ je o malim komunalnim akcijama. Imamo preko deset društvenih domova na području općine, a veseli me da smo završili proces legalizacije svih tih objekata i da ih uređujemo, zadovoljno konstatira načelnik Dean Perković.
Divlji deponiji
Otpad je realno problem u gotovo cijeloj Istri. Kako se neka od općina razvija i gradi, tako nastaje i mnoštvo divljih deponija, a takav je slučaj i u ovoj.
- Mi gledamo to kontrolirati i postavili smo nekoliko nadzornih kamera, ali to nije dovoljno. Čim saniramo jedan, dva deponija, na prvoj cestici prema šumi nastaje neki novi. Saniranje uzima puno financijskih sredstava, a nadzor je jako težak i nemoguć 24 sata. Izmijenili smo odluku o komunalnom redu, postrožili i ispisali nekoliko kazni. Gdje ima kamera, nema odlaganja, ali već 200 metara dalje niče novi.
Želja nam je reciklažno dvorište u Bibićima, kako bi ljudima omogućili odlaganje. Selektiranje po domaćinstvima smo podigli na visoku razinu, ali što se tiče ove druge frakcije otpada, tu postoji problem i treba stvoriti resurs da se može zbrinuti sav ostali otpad, ukazuje na uobičajen problem s divljim odlaganjem otpada načelnik Perković.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
