"Rast hrvatskog BDP-a od 2 do 3 posto, kojega smo imali do početka pandemije, nije dovoljan za stvaranje gospodarstva koje bi bilo otporno na krize", poručio je ovog tjedna sa saborske govornice IDS-ov saborski zastupnik Marin Lerotić. Sve to, kazao je, naznaka je da Hrvatska nema stvorene gospodarske uvjete koji će omogućiti veći rast od onoga koji smo imali u proteklom razdoblju.

"Evo, pomalo se bližimo 2021. godini, godini kada počinje teći vrijeme nove financijske omotnice 2021.-2027. i gdje mi kao država, kao društvo to dočekujemo. Dočekujemo u teškoj recesiji koja je uzrokovana pandemijom, ali isto tako, primjerice, na 51. mjestu po digitalnoj konkurentnosti u svijetu unatoč tome što imamo izvrsne mlade ljude koji su najbolji u svijetu po digitalnoj pismenosti, te što imamo izvrsne stručnjake i multinacionalne ICT kompanije. Međutim, unatoč svemu tome Hrvatska je nažalost daleko od realizacije svog digitalnog potencijala, a posebice kada govorimo o javnoj upravi, školstvu i poslovanju općenito", kazao je Lerotić. 

Digitalna Europa

Podsjetio je da je program Digitalna Europa jedan od najvažnijih novih programa Europske unije, te kazao da on daje realnu šansu da uhvatimo priključak s puno razvijenijim, općenito, ali i digitalno razvijenijim zemljama poput Danske ili Njemačke.

"Taj nam program nudi šansu da stvorimo i stvaramo preduvjete za rast BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta, primjenu zelenih politika, ali i jačanje digitalne konkurentnosti. Međutim, da bi to ostvarili moramo se ozbiljno pripremiti i krenuti raditi ozbiljan posao, i to puno bolje nego što smo radili u ovom periodu do 2020. godine. Vjerujem da imamo ozbiljnu, povijesnu šansu, gdje svi imamo jednake startne pozicije i nemojmo kao država prokockati ovu priliku za budući razvoj", kazao je podsjetivši na najpoznatije primjere uspješnih domaćih digitalnih firmi poput Infobipa, Nanobita ili Rimca.

Važan program na razini Europske unije, kazao je, jest i Next Generation EU, te dodao kako su ključna pitanje koje se nameće u idućem razdoblju: kako pokrenuti gospodarstvo i izbjeći dugotrajnu recesiju te kako efikasno i racionalno iskoristiti milijune i milijarde eura koje imamo na raspolaganju za gospodarski oporavak. 

Nije sve u EU fondovima

"Pritom treba jasno naglasiti da ne postoje euri koje proizvodi politika. Postoje euri koje proizvodi privatni sektor i ljudi koji rade u istom, čast iznimkama u vidu gospodarskih subjekata upravljanih od strane države. Sam naziv Next Generation EU jasno daje naznaku da je riječ o dugu koji će otplaćivati ova ali i mnoge buduće generacije i zato je iznimno važno da ova sredstva budu ispravno utrošena i naše gospodarstvo koje je ostvarilo drugi najveći pad uslijed covid pandemije stavimo na zdrave noge", poručio je Lerotić.

Iako je istaknuo važnost novca iz europskih fondova, Lerotić je istodobno upozorio da se gospodarski rast ne smije temeljiti isključivo na milijardama iz Europske unije, već da to mora biti samo dodana vrijednost na snažno gospodarstvo koje ćemo pokrenuti provođenjem ozbiljnih reformi.

"Nama trebaju ozbiljne reforme, reforme u obrazovanju, pravosuđu, porezne reforme ali ozbiljne i hrabre, ne ovi mali pomaci koje smo imali prilike gledati u ovih zadnjih pet krugova porezne reforme. Prioriteti su porezno rasterećenje poduzetnika i građana, stvaranje uvjeta za nove investicije i korištenje strateških prednosti koje ima ova zemlja i to je jedini put da bi stvorili kvalitetne uvjete za razvoj gospodarstva, za nove investicije, za otvaranje radnih mjesta, za otporno gospodarstvo koje će i u slučajevima nekih novih, budućih kriza, biti puno otpornije nego što je danas. Imamo ozbiljnu priliku i nadam se iskreno da ćemo je iskoristiti", zaključio je saborski zastupnik IDS-a.

Povezane vijesti

• Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga pozvao sugrađane da se pripreme na nova pravila: MOGUĆE ZATVARANJE VRTIĆA, ŠKOLA, GRADSKE KNJIŽNICE, MULTIMEDIJALNOG CENTRA, SPORTSKIH DVORANA…
• Zastupnik IDS-a u Saboru Marin Lerotić: STOŽER U KRATKOM ROKU OD HEROJA DO POTPUNOG RAZOČARENJA!
• Jandroković: Broj zastupnika u sabornici povećava se na 71