Simpatična je to smotra na kojoj je sudjelovalo 14 izlagača s 49 dugouhih ljepotana iz svih dijelova Istre koja je zainteresirala mnogobrojne posjetitelje koji su dan proveli u prirodi, gladeći miroljubive magarce i degustirajući delicije od magaraca
Lijen si kao magarac, lažni je mit o magarcima koji su u nedjelju potvrdili malobrojni uzgajivači na 10. državnoj i 14. županijskoj smotri istarskih magaraca u organizaciji Udruge uzgajivača magaraca "Istarski tovar" i suorganizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije. Simpatična je to smotra na kojoj je sudjelovalo 14 izlagača s 49 dugouhih ljepotana iz svih dijelova Istre koja je zainteresirala mnogobrojne posjetitelje koji su dan proveli u prirodi, gladeći miroljubive magarce i degustirajući delicije od magaraca.
Tito je broj jedan
Mali 12-godišnji Mate Orlić iz Klarići bio je uz Miška, Matea, Duda, Smiljana i Visoke Črne (nadimak zbog visine). Imaju 40 magaraca i svi se njima bave u obitelji. "Magarci su dobri, ne prave probleme i nama služe za mlijeko", rekao nam je.
"Ala šu, demo bel", tepao je magarcu Danilo Pištan iz Kaštela dok mu je četkao kopita i potom čistio uljem. - Znate, ja na smotri vrijedim za onoga koji ima najuređeniju životinju, kaže nam.
Njegov magarac se zove Tito, ima 16 godina, smiren je i broj jedan je na smotri. To je samo njegov broj.
- Znate što, prije nekoliko godina dobio sam prijeteće pismo iz Pule od neimenovane osobe da sam bezobrazan što sam mu dao to ime i ovom bi prilikom molio da mi se ta osoba predstavi i u lice kaže što misli. Magarac je fina životinja, poručio je pedantni Danilo.
Na smotri magaraca bilo je velikih i malih, baš kao i njihovih vlasnika. "Ovo je grožđica, a Čupka joj je mama" rekla nam je simpatična krezuba 7-godišnja Noemi iz Valture, dok je s prijateljicom četkala malu tovaricu Grožđicu.
Za organizaciju je zaslužan Vedran Macan, tajnik Udruge "Istrijanski tovar".
- Uzgoj magaraca godinama je na niskoj grani, pao je taj broj i tu stoji jer svi smo svjesni da se magarci više ne drže iz gospodarskih razloga. Stalan je broj pravih izlagača, zaljubljenika, gdje je svakom ponos predstaviti svoja najbolja grla. Time promoviramo i magareće meso i magareće mlijeko što je i poticaj ljudima da ih kupe, iako to nije ekonomski isplativo, priča nam Macan i veli da se danas magarci uzimaju iz dragosti pa se oni krenu razmnožavati.
Potvrdio nam je to i Antonijo Radin, član predsjedništva i veliki ljubitelj magaraca.
- Ja sam počeo za moj gušt, a sada ih imam 'samo' 75, malo previše, našalio se Antonijo Radin iz Radini kod Brtongle koji uz njih ima i konje, ovce, krave.
- Uživam biti s njima, pružaju ti veliko zadovoljstvo. Imam konje i mogu vam reći da je magarac puno inteligentniji nego konj. Magarac je tvrdoglav, ako on odluči da je 'ne', onda je ne. A što se tiče inteligencije, svaki odmah prvi ili drugi put registrira naučeno i doživotno se drži toga. Ako te zavoli, daje ti dušu, opušta te. S magarcem možete na kraj svijeta, on će ići… Doduše lagano, dok s konjem moraš uvijek biti na oprezu. Gledaj, to je kao da usporediš Fićo i Ferrari, slikovit je Antonijo koji magarce drži da ne padnu u zaborav. - Meni je najbitnije da očuvam istarskog tovara i da educiram ljude o tome čemu je on služio.
Na upit čemu je to služio odgovara: "Nosio brente, vozio kareto, tako da ih ja kući naprežem i idem popiti kavu s njima", šali se.
Pokazati čemu tovar služi
- Istarskog tovara nekada su imali siromašni ljudi ili oni koji su živjeli na nepristupačnim terenima i nisu imali boškarina. Ako je trebalo ići 100 tura gore-dole, išlo se. Moja ideja je turistima pokazati čemu tovar sliži. Ja sam najmlađi koji se bavi napreganjem tovara. Žao mi je što se za 20 godina neće znati čemu je služio. Više ne možeš vidjeti tovara da ore, rekao nam je Antonijo koji je na sajam donio 12 magaraca i 4 mlada pastuha. Magarci su i dugovječni, doznajemo.
- Nekada, kada su radili s njima, magarac je 'trajao' 40 godina, a sada kada su njegovani i gledani trebali bi živjeti i duže. On je otporniji nego konj, otkrio nam je Boris Dunis iz Buja.
- Kada smo imali stoku, zajahali bi magarca i ganjali je. Danas ga koristimo za mlijeko. Proda se koja litra mlijeka. Ako je dobra tovarica kada završi sisat mladog može dati jednu litru dnevno, a u jednoj mužnji možete dobiti četvrt litre, veli ovaj iskusni uzgajivač.
"I-ooooo" zaorili su magarci kada se stvorila gužva. Prvo su defilirali, kao na pravom izvoru ljepote, a onda se u popodnevnim satima održala i utrka, te je pobjednik utrke Antonio Radin, koji je ujedno i vlasnik magarice šampionke Giuli.
U šatoru se odvijao gastro-kutak. Na meniju je bio - magarac. Fuži i njoki sa šugom od magarca, palenta ili kupus sa boškarinom na jednom štandu. Na drugom je Tomaž Vozelj uz Domžale pripremao gourmet s magarećim mesom s umakom od kadulje, naranče, mrke i celera. Čak je i desert bio od magarca. Poznata istarska slastičarka Dragica Lukin od magarećeg mlijeka napravila je božanstveno kremu od vanilije koje je potom pomiješala s domaćim džemom od šljive čime je prelila fritule. Za svaku pohvalu - jelima i manifestaciji. (Lara BAGAR, snimio Neven LAZAREVIĆ)