Predstavnici inicijative Green plus projekta dijelili su tekstilne torbe kupcima koji su donijeli barem pet plastičnih vrećica koje više ne namjeravaju koristiti * Najavljeno je da će se 1. listopada labinska tržnica proglasiti prvom tržnicom bez plastike u Hrvatskoj
Mirela Faraguna je dijelila platnene vrećice
U subotu prijepodne na labinskom markatu održana je nova promotivna aktivnost Green plus projekta čiji je cilj da postane prva tržnica bez plastike. Tom su prigodom građani prigodno darivani platnenim vrećicama i vodom u staklenkama.
Podsjetimo, početkom ljeta se kupce i građane nastojalo osvijestiti i educirati o zamjeni plastike s okolišno prihvatljivijom ambalažom, a ove se subote s tim nastavilo, ali uz ponudu meda i pčelinjih proizvoda s Labinštine, ekološkog povrća i linijom prirodnih proizvoda za čišćenje. Program je vodio, kao i uvijek, raspoloženi i vrckavi Šajeta.
Predstavnici inicijative Green plus projekta dijelili su tekstilne torbe kupcima koji su donijeli barem pet plastičnih vrećica koje više ne namjeravaju koristiti. Najavljeno je da će se 1. listopada labinska tržnica proglasiti prvom tržnicom bez plastike u Hrvatskoj, a idućeg dana, 2. listopada, na tržnici slijedi dodatni program.
- U današnjem susretu s građanima pokazali smo da je vrlo jednostavno zamijeniti plastiku za praktične torbe i torbice za višekratnu uporabu. Sve ovdje su od visoke kvalitete 100-postotnog pamuka. Jako smo zadovoljni današnjim odazivom građana, jer sada vidimo da kupci nose sa sobom platnene vrećice koje smo mnogima podijelili tijekom srpnja. Nastavljamo sljedećeg vikenda, a bit će i novih proizvođača organskih malina, rekla je Mirela Faraguna iz LAG-a "Istočna Istra".
- Kao pčelar zainteresiran sam da naš eko sustav bude uravnotežen. A poglavito da ga s plastikom ne remetimo. Znamo da plastika ostavlja duboke tragove u metabolizmu životinja, kao i na kompletnoj flori i fauni. Život bez plastike, kao što je to nekada bilo, ponovo može biti puno kvalitetniji, rekao je Darko Martinović, predsjednik labinske udruge pčelara.
Ove godine imamo samo tri vrste meda: od kadulje, meduna, i cvjetni med. Lani sam imao pet različitih vrsta meda. Ove godine je bagrem, kao tradicionalno naš najkvalitetniji med, potpuno zakazao. Osim kadulje, koja je tu na Labinštini, ovo drugo je bilo jako loše. I najveći broj naših pčelara, nažalost, nije uspio napraviti potrebite količine meda ni za osobne potrebe, rekao je Darko Martinović, predsjednik labinske udruge pčelara.