Budući da hrvatska Vlada u nadolazećem razdoblju planira brojne velike infrastrukturne projekte financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Odbor za EU fondove Udruge Glas poduzetnika analizirao je stanje velikih javnih infrastrukturnih projekata koji su financirani iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Naime, predviđeni rok za usvajanje NPOO-a je tijekom ljeta 2021. godine, a projekti se moraju dovršiti do kolovoza 2026. godine. No, prema dosadašnjem iskustvu, infrastrukturni projekti traju znatno duže, a posljedica svega je da se dijelom financiraju iz državnog proračuna. Koordinator odbora za EU fondove Glasa poduzetnika je Porečan Kristian Korunić koji je ujedno vlasnik i direktor konzultantske tvrtke Moneo savjetovanje d.o.o., specijalizirane za poslove financijskog konzaltinga, EU fondova i poslovne edukacije.

Korunić je za Glas Istre detaljnije objasnio zaključke analize Glasa poduzetnika te otkrio koje su najveće zamjerke vladinom planu gospodarskog oporavka.

- Koji su glavni zaključci analize koju je napravio Odbor za EU fondove Glasa poduzetnika?

- Sami zaključci provedene analize su, nažalost, potvrdili sve ono na što već godinama stručnjaci i mediji koji prate ovu tematiku upozoravaju, a to je da veliki javni projekti izrazito dugo traju, da su loše pripremljeni, da imamo konfuzne postupke javne nabave gdje između ostaloga dobivamo različita tumačenja od strane DKOM-a i SAFU kao tijela koji dodatno prati i kontrolira ove nabave, te da zbog propasti građevinskih poduzeća većinu tih poslova dobivaju strane tvrtke. Ako to stavimo u kontekst brojeva, dobivamo da četiri osnovne faze projekata u prosjeku traju više od osam godina, da su ugovorene cijene samo radova u prosjeku veće za 16%, što znači dodatnih nekoliko milijardi iz državnog proračuna, da postupci nabave traju u prosjeku 24 mjeseca po pojedinom projektu, da se više od 20% projekata ne realizira i/ili neće biti isplaćeno u ovoj financijskoj perspektivi, te da je udio stranih građevinara veći od 46% s daljnjom tendencijom rasta. 

Posljedice lošeg programiranja

- U analizi navodite da je jedan od razloga pesimizma i činjenica da Vlada nije slušala stručnjake. Zašto smatrate da je tomu tako?

- To je pitanje za Vladu. Osobno sam očekivao drugačiji pristup programiranju od onoga kakav je bio 2013./2014. kada su se programirali Operativni programi za razdoblje 2014.-2020. tada su ovi danas vladajući bili u oporbi i napadali su takvo netransparentno planiranje. Ali očito ne učimo na tuđim greškama, već samo na svojima, što nas naposljetku onda i puno više košta. Možda je razlog ne uključivanja stručnjaka stvar taštine pojedinih ministara i političara koji, umjesto da pokrenu neke konstruktivne rasprave, sve svedu na to tko voli, a tko ne voli Hrvatsku. Istaknuo bih činjenicu da je na „nižim“ razinama, s operativcima iz ministarstava i agencija, puno bolja i otvorenija suradnja, ali nažalost tu se ne mogu rješavati strateške stvari. Tu se rješavaju eventualne manjkavosti pojedinih natječaja, kako nešto dodatno pojednostaviti i poboljšati i druge operativnije aktivnosti. Da takva suradnja postoji na tom višem nivou, tako da u radne skupine uključite širi krug ljudi, sigurno bi se isproducirale kvalitetnije strategije.

- Jesu li u opasnosti sredstva iz Europske unije i tko će snositi posljedice ako se ta sredstva moraju vratiti?

- Posljedice lošeg programiranja već snosimo svi mi kao društvo, a to se najbolje vidi po raznim rang listama razvijenosti. Tako da ako gledamo postojeću financijsku omotnicu, vidimo da je do sada ovjereno svega 40-ak posto sredstava, odnosno da još moramo iskoristiti i isplatiti više od 5,5 milijardi eura. Za to imamo vremena do kraja 2023., ali kako stvari stoje upitno je koliko ćemo od toga do kraja povući. Međutim, potrebno je napraviti odmak od toga da ako ne povučemo sva sredstva da smo podbacili, odnosno ako iskoristimo sve da smo uspjeli. Uspjeh korištenja pomoći EU kroz razne grantove treba se mjeriti temeljem gospodarskog rasta koji ostvarujemo, tako da ako uzmemo podatak da smo na kraju 2019. bili na razini od 65% BDP po glavi stanovnika u odnosu na EU, kao i da smo zbog većeg pada BDP u 2020. vjerojatno sada i koji postotak niži, onda već sada možemo konstatirati da smo u postojećoj financijskoj omotnici podbacili.

- Koji su vaši prijedlozi Vladi za ostvarenje plana i iskorištavanje sredstva iz EU?

- Prijedlog je da ako već toliko propagiraju transparentnost da je jednostavno počinju i primjenjivati. Pogotovo kod ovakvih strateških odluka koji se tiču života svih nas. S jedne strane, treba hitno oformiti radne skupine u kojima će biti predstavnici javnog i privatnog sektora, a koje se prvenstveno trebaju baciti na rješavanje trenutni gorućih problema koji utječu na provedbe EU fondova, poput problematičnog Zakona o javnoj nabavi, nejednakog postupanja različitih posredničkih tijela i slično. S druge strane, trebaju biti oformljene radne skupine koje će pomoći u finaliziranju trenutno aktualnog Nacionalnog plana oporavka, kao i radu na programiranju budućeg višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije od 2021. do 2028. Samo tako dobit ćemo kvalitetnu strategiju, a to će se onda manifestirati na jačem gospodarskom razvoju i otpornijem gospodarstvu na buduće izazove.

Priprema strategija i dokumenata

- Gdje je u tom planu Istra, kako Istra može profitirati od Nacionalnog plana oporavka?

Iako još nemamo cjeloviti dokument NPOO, pa nemamo ni uvida u same projekte koji su unutra stavljeni ili predloženi, vjerujem da ima projekata koji će se raditi u Istri, bilo kroz NPOO ili kroz VFO 2021.-2028. Svoj optimizam temeljim na tome što u Istri imate jako puno već spremnih projekata, i tu mislim na spremnu projektnu dokumentaciju, kao i činjenici da je javni servis ovdje puno agilniji u odnosu na neke druge regije. Naime, u budućim omotnicama imamo na raspolaganju više od 24 milijarde eura, tako da vjerujem da za sve kvalitetne projekte će se naći sredstva za financiranje istih. Iako Istra spada u kategoriju razvijenijih regija u Hrvatskoj, pa po parametrima razvijenosti u startu imamo manje bodova od ostalih područja, dosadašnji programi su pokazali da je usprkos tome velika većina projekata prošla na raznim natječajima, odnosno taj parametar nije bio presudan za prolaz na natječaju. Znači, ako je sada bilo dovoljno novaca za projekte koji su kandidirani na razne natječaje, u budućnosti gdje nas očekuje duplo više novca sigurno se to neće promijeniti. Ali naravno, ono što je potrebno promijeniti to je da se kvalitetnije pripreme sve strategije i dokumenti, jer jedino tako će i sama provedba, a posljedično i rezultati, biti zadovoljavajući. A isto kako za tango treba dvoje, tako i ovdje ako Vlada ne zapleše sa stručnjacima, imat ćemo još jedno promašeno financijsko razdoblje.

Povezane vijesti

• VLADA: Iz EU fondova ugovoreno 11,62 mlrd eura, 920 milijuna više od raspoloživog
• Vlada: Izvješće o iskorištenosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova
• Plenković: Prometnim povezivanjem jugu Hrvatske omogućili smo ravnopravni status