Prvo je sav otkup lubenica stao. Onda su bile cijene koje se nisu isplatile. Navodno da će ovih dana malo korigirati te cijene, vidjet ćemo, veli Lučano Musizza iz Rošini kraj Tara. Sandi Chiavalon je zbog situacije s koronom ove godine smanjio proizvodnju kasne lubenice s dosadašnjih 8 na tek jedan hektar zemljišta

Prije mjesec dana češka vladajuća stanka Ano i ultra-desni SPD predložili su kontroverzni amandman Zakona o hrani, koji bi obavezao češke trgovce da do 2027. godine najmanje 85 posto prehrambenih proizvoda na policama trgovina mora biti češkog porijekla. Premda problematičan iz više razloga, a pogotovo zbog sumnje u pogodovanje jednom dijelu velikih poljoprivrednih proizvođača umjesto malih, obiteljskih, ovaj prijedlog naišao je i na odobravanje onih koji smatraju da je sada trenutak za spašavanje češkog gospodarstva, upravo počevši od poticanja domaće poljoprivredne proizvodnje. Premda protivnici naglašavaju da je to kršenje pravila zajedničkog tržišta Europske unije, Europska komisija susreće se s pojavom sličnih zakonskih regulativa u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Za to vrijeme u Hrvatskoj se događa sasvim suprotna situacija. Čak i oni poljoprivrednici koji su do sada uspijevali plasirati gotovo sav svoj urod na police tržišnih centara ove godine su izvisili. Mnogi od njih zbunjeni su trenutnom situacijom, kažu, i zbog nesigurnog su se otkupa prvi put morali angažirati i pokušati prodati što više uroda direktno građanima. 

Slab otkup lubenica 

Lučano Musizza i cijela njegova obitelj u Rošinima kraj Tara već se dugi niz godina bave poljoprivredom. Na deset hektara zemlje proizvode krumpir, pomidore, dinje, krastavce, lubenice, ali i žitarice koje koriste za proizvodnju brašna. Njihove lubenice obično su bile u ovo vrijeme na policama trgovačkih centara, no ove godine to nije tako.

-Do sad je bilo joh. Prvo je sav otkup bio stao, onda kad su tražili su bile nikakve cijene i nije se isplatilo. Navodno da će ovih dana malo korigirati te cijene, vidjet ćemo. Lubenice su inače uvijek bile skroz rasprodane, jer su jako kvalitetne, a sad je i manje turista, i to se odmah osjeti. Ne znam što bih rekao. Čini mi se da im se pojavi neka pošiljka po povoljnoj cijeni, i onda kad to rasprodaju traže od nas da otkupe, i sve je to „sad bi, sad ne bi“, jedna velika neizvjesnost. Danima se trudiš prodati bilo ča makar na štandu, i onda ti dođe netko i kupio bi odmah 100 kašeta dinja da hi imaš. Taj uvoz je uvijek veliki problem. Pa zato i jesmo otvorili agroturizam da imamo gdje plasirati svoje proizvode, a kako će bit, vidjet ćemo, rekao nam je Musizza.

Jedan od najvećih proizvođača lubenica u Istri, Sandi Chiavalon, zbog situacije s koronom ove je godine kalkulirao i smanjio proizvodnju kasne lubenice s dosadašnjih 8 na tek jedan hektar zemljišta. Lubenice će se naći na tržištu tek u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna kada ih, kaže Chiavalon, gotovo nitko nema. Zbog toga za sad ne strepi nad plasmanom, a pogotovo ukoliko i ove godine uspije sav urod slatkih lubenica iz Raške doline unaprijed prodati hotelskim i trgovačkim lancima. Sad su, veli Chiavalon, trenutno u preradi paradajza za šalšu koja se tijekom cijele godine uspije plasirati. Ipak, u daleko goroj situaciji već su se tradicionalno našli proizvođači lubenica i drugih poljoprivrednih kultura iz neretvanske doline.

- Iako se u javnosti govorka o povećanju uvoza ove godine, zapravo država nije napravila ništa kako bi spriječila uvoznike i trgovce da u ovakvoj situaciji, preko leđa proizvođača, ostvaruju profit, a istovremeno domaći proizvodi ostaju neobrani, završavaju na smetlištu ili kao hrana za životinje. Udruga „Neretvanska mladež“ je još u travnju ove godine, na adresu Ministarstva poljoprivrede, DIRH-a, i drugih, poslala dopis sa zahtjevom da se otvori prostor domaćim poljoprivrednim proizvodima. Sramotno je da je zastupljenost domaćih proizvoda na našem tržištu ovako niska, da proizvođači od svoga rada ne mogu živjeti, nesigurni su, lutaju poslovnim idejama izbora kultura za proizvodnju i slično.

Smatram potrebnim što prije donijeti zakon o zaštiti domaće proizvodnje ili poljoprivrednika, po uzoru na ideje koje se u javnosti pojavljuju posljednjih dana. Uvoz šleperima je višestruki problem, jer, na primjer, s jedne strane imamo razne direktive EU i druge svjetske protokole o zaštiti okoliša, a sa druge strane kamioni prevozeći poljoprivredne proizvode iz zemalja udaljenih i više od 2.000 kilometara ispuštaju u okoliš ogromne količine nepoželjnih tvari. Posljednji primjer Češke je na tom tragu i sad je zbog korone prilika da RH zaštiti naše slabo gospodarstvo i ekonomski vrlo osjetljivog poljoprivrednika. Smatram da u RH nedostaje nacionalne osviještenosti u ovome pogledu i očekujem snažan nacionalni pristup Vlade RH po ovome pitanju, kaže Željko Bjeliš, predsjednik udruge Neretvanska mladež.

Povezane vijesti

• OPSTAJU UNATOČ UVOZNOM CVIJEĆU, sve ono što se ne proda do 2. studenog već se 3. baci
• Pokrenuta inicijativa za OSNIVANJE PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE MASLINARA
• U zapadnom Afganistanu ne znaju što bi s lubenicama