Na relativno maloj površini Istarske županije prosječno dnevno putuje izuzetno velik broj ljudi, zbog čega su prometna povezanost i infrastruktura, te strategija prometnog razvoja, nezaobilazne teme u bilo kojoj priči o budućnosti ove regije. Svjesni smo toga i u Glasu Istre, pa u suradnji s našim brojnim partnerima organiziramo veliku konferenciju na temu "Prometni razvoj i budućnost prometne povezanosti Istarske županije", koja će se danas održati u rovinjskom hotelu Lone. U fokusu konferencije naći će se dvije ključne teme, prva se odnosi na tzv. prometnu žilu kucavicu Poluotoka, odnosno Istarski ipsilon, dok se druga bavi širom slikom kad je promet u pitanju, te će se razgovor voditi o budućnosti prometne povezanosti Istarske županije

SUDIONICI KONFERENCIJE

Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture

Valter Flego, župan Istarske županije

Ranko Borovečki, Glas Istre, direktor izdavaštva

Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta

Maja Mrakovčić Kostelac, državna tajnica za more u MMPI

Mirko Franović, HŽ Infrastruktura

Sinan Alispahić, HAK

Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina

Siniša Žulić, gradonačelnik Buzeta

Dario Silić, generalni direktor Bina-Istre

Svemir Radmilo, direktor Zračne luke Pula

Donald De Gravisi, ravnatelj Lučke uprave Pula

Istarski turizam iz godine u godinu ostvaruje sve bolje rezultate, a ti bolji rezultati znače i stalni porast broja onih koji, najviše u ljetnim mjesecima, ali sve više i u ostatku godine, dolaze i odlaze s Poluotoka. Do konca ove godine ta će se brojka, samo kad je u pitanju turistički sektor, popeti do broja od gotovo 4,5 milijuna putnika koji su najčešće cestovnim ili zračnim vezama, a u mnogim slučajevima i kombinacijom obje, stigli do neke od destinacija u Istri koju su odabrali za svoj odmor. Kad se toj brojci putnika pridodaju i razni poslovnjaci koji svakodnevno putuju iz ekonomskih razloga, te uobičajene dnevne ili povremene migracije lokalnog stanovništva, jasno je da na relativno maloj površini Istarske županije prosječno dnevno putuje izuzetno velik broj ljudi, zbog čega su prometna povezanost i infrastruktura, te strategija prometnog razvoja, nezaobilazne teme u bilo kojoj priči o budućnosti ove regije.

Svjesni smo toga i u Glasu Istre, pa u suradnji s našim brojnim partnerima organiziramo veliku konferenciju na temu "Prometni razvoj i budućnost prometne povezanosti Istarske županije", koja će se danas održati u rovinjskom hotelu Lone. U fokusu konferencije naći će se dvije ključne teme, prva se odnosi na tzv. prometnu žilu kucavicu Poluotoka, odnosno Istarski ipsilon, dok se druga bavi širom slikom kad je promet u pitanju, te će se razgovor voditi o budućnosti prometne povezanosti Istarske županije.

Tri godine

Prije nešto više od tjedan dana svečano je obilježen dugo očekivani početak, odnosno nastavak radova na izgradnji Istarskog ipsilona faze 2B1 na dionici od Rogovića do tunela Učka. Prema dosadašnjim najavama procijenjena vrijednost te faze investicije iznosi oko 165 milijuna eura, odnosno više od 1,2 milijarde kuna. Puni profil autoceste od Pazina do tunela Učka izgradit će se u dužini od 28 kilometara. Radovi će, podsjetimo, pored ostalog uključivati izgradnju 11 vijadukata, 14 podvožnjaka, 3 nadvožnjaka, te rušenje 3 postojeća objekta.

"Znamo koliko smo dugo čekali na početak ovog značajnog projekta, za koji sam osobno snažno lobirao i zalagao se od samog početka. Puno je bilo vrata na koja smo kucali, sastanaka koje smo vodili, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. I uspjeli smo! Izborili smo se za još jednu etapu koja će imati višestruke koristi za Istru i Hrvatsku. U prvom redu, izgradnja punog profila ove dionice osigurat će veću sigurnost i bolju protočnost prometa na našoj glavnoj prometnici. Nažalost, proteklih smo godina svjedočili crnim statistikama upravo na ovom djelu Ipsilona. Sigurnost je svakako najvažnija za naše građane, ali jednako tako i za naše goste. Izgradnjom ove dionice povećat ćemo konkurentnost našeg turizma i atraktivnost destinacije jer je Istra pretežito auto destinacija", rekao je istarski župan Valter Flego.

Radovi bi trebali trajati tri godine, a prva dionica Rogovići-Ivoli, dužine šest kilometara, bit će puštena u promet za dvije godine. To je bio povod da oko te teme na prvom panelu konferencije

pod nazivom "Istarski ipsilon i njegov utjecaj" okupimo neke od najvažnijih dionika te priče, od predstavnika

državne i lokalne vlasti, nadležnih institucija i koncesionara do prometnih stručnjaka.

Sigurnost u prometu

O važnosti Istarskog ipsilona za prometni razvoj Istre govorit će ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, istarski župan Valter Flego, generalni direktor Bina Istre Dario Silić, gradonačelnici Pazina i Buzeta Renato Krulčić i Siniša Žulić. Povod za prvi panel je dakako početak izgradnje punog profila Ipsilona od Pazina do tunela Učka, ali i nezaobilazna uloga koju autocesta kroz Istru ima u osiguravanju prometne sigurnosti i protočnosti prometa. Naravno, zanimljiva pitanja na koja će neki od sudionika svakako moći dati relevantan odgovor otvaraju se i na temi realizacije tog velikog posla, odnosno izvjesne mogućnosti da se angažiranjem lokalne građevinske operative pojavi potreba za novim zapošljavanjem u tom sektoru.

O značaju dobre prometne povezanosti za razvoj lokalnog gospodarstva i mogućnosti privlačenja investitora u poslovne zone moći će nešto više reći gradonačelnici gradova koji gravitiraju dijelu Ipsilona koji ide u dogradnju, a zanimljiva će svakako biti i razmišljanja ili planovi sudionika vezani uz budućnost, a koji se u prvom redu tiču projektiranja druge cijevi tunela kroz Učku i izgradnju punog profila do Rijeke, odnosno čvora Matulji, nakon čega bi Istra od Pule i Umaga punim profilom autoceste u potpunosti bila povezana s ostatkom Hrvatske. Isto tako pitanje na koje će se pokušati dobiti odgovor jest mogućnost spajanja Istarskog ipsilona na mrežu slovenskih autocesta radi rješavanja problema ljetnih gužvi na granicama. Činjenica je da najveći broj motoriziranih turista na područje Istre stiže upravo iz tog smjera preko graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija, pa je u ljetnim mjesecima prelazak granice, pogotovo tijekom vikenda, u nekom razumnom vremenu praktički nemoguća misija. Planirani ulazak Hrvatske u sustav Schengena taj bi problem trebao značajno umanjiti, no bez punog profila autoceste koja će Ipsilon direktno spojiti sa slovenskim autocestama, odnosno mrežom europskih autocesta, problem ljetnih gužvi sigurno neće u potpunosti nestati.

No sudionici će se bez sumnje složiti da će izgradnjom punog profila od Pazina do Učke, uz gospodarstvo i lokalno stanovništvo, najveće koristi imati upravo turizam.

"Izgradnja do tunela Učka povećat će razinu sigurnosti ove dionice autoceste, smanjiti zagušenja, skratiti vrijeme putovanja autocestom, unaprijediti zaštitu okoliša, nadograditi sveobuhvatnu transeuropsku prometnu mrežu i primjereno povezati Istru s ostatkom Hrvatske. Izgradnja ove dionice autoceste također će doprinijeti ostvarenju velikih gospodarskih koristi, prvenstveno kroz turizam, ali i građevinsku industriju", kaže ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Avio destinacija

Drugi panel dat će više prostora za priču o ostalim oblicima prometne povezanosti Istre, kao što su zračni, željeznički i pomorski promet. Međutim, među njima se situacija značajno razlikuje. Premda je nacionalna struktura gostiju dugo vremena pokazivala da je Istra pretežito auto destinacija, rezultati koje ostvaruje zračni promet sve se više približavaju dugo vremena nedodirljivim prijeratnim brojkama.

"Činjenica je da je Istra u posljednjih 20-tak godina postala poznata kao auto destinacija, no zadnjih godina i mi smo se snažno uključili u raspodjelu avio putnika. Tako se primjerice prije par godina preko zračne luke ostvarivalo svega četiri posto turističkih dolazaka u Istru, dok ove godine sudjelujemo s više od osam posto i to je za nas veliki uspjeh. Više od četiri milijuna dolazaka u Istru je ogromna brojka, a to je ujedno najveći broj dolazaka u bilo koju regiju u Hrvatskoj. Naravno da i jedan posto na te brojke znači ogroman korak naprijed. Iluzorno je očekivati da ćemo mi ikad postati Dubrovnik, u kojem je više od 90 posto svih dolazaka avionom. No kad stavite šestar i okrenete Pulu, mi smo od svih destinacija s kojima smo povezani avionom udaljeni između 2,5 do 3 sata. Pula ima idealnu avio-lokaciju i to treba potencirati i iskoristiti, na tome ozbiljno raditi i mi to činimo. Očekujemo da ćemo do 2040. godine, u skladu s ciljevima iz našeg Master plana, činiti 15 posto turističkih dolazaka u Istru", kaže direktor pulske Zračne luke Svemir Radmilo.

Ta budućnost direktno je vezana uz druge važne projekte koji bi se trebali realizirati na Poluotoku.

"Dio rasta gostiju očekujemo upravo zbog završetka Ipsilona i to je i za nas velika stvar. Sama povezanost Zračne luke s drugim istarskim gradovima, ali i područjem van Istre, ključna je da bi gosti bili što komotniji, odnosno da u što manjem vremenu putuju s odredišta na odredište. Bilo bi odlično da imamo vlakove, razvijen željeznički promet i da je aerodrom povezan željeznicom. Bez intermodalnog prometa i prometnog povezivanja svih dijelova, nema razvoja. S nestrpljenjem očekujemo da se realizira projekt Luke Pula i izgradnja terminala, jer tu vidimo veliku šansu za nove dolaske", kazao je Radmilo.

Za razliku od avio prometa, po pitanju željezničkog i pomorskog prometa danas je praktički sve još uvijek u sferi želja i planova.

"Svakako da je pomorsko povezivanje međusobno udaljenih dijelova hrvatske obale od nacionalnog interesa, pa tako i uspostava pomorske veze između Istre i Dalmacije. Zato mi je drago da mogu spomenuti da smo državnu brzobrodsku liniju koja povezuje Pulu i Zadar krajem 2016., odlukom Vlade, nakon više godina sezonskog održavanja, proglasili cjelogodišnjom državnom linijom. Cilj nam je, a to će biti i ubuduće, poticati daljnji razvoj i modernizaciju pomorskog prometa", kaže ministar Butković, dok se istarski župan Valter Flego u najavi konferencije osvrnuo i na budućnost željezničkog prometa.

"Ponovna valorizacija i oživljavanje naših željezničkih pruga povijesno je važan projekt. Upravo s tim ciljem Istarska županija će na sljedećoj sjednici županijske Skupštine usvojiti Strategiju prometnog razvoja, koja je preduvjet za kandidiranje svih projekata iz područja prometne infrastrukture na fondove EU za izgradnju prometne infrastrukture. Očekujemo da i Vlada, nakon što mi usvojimo Strategiju, bude podjednako proaktivna te da HŽ aplicira prema EU fondovima projekt rekonstrukcije i izgradnje željezničke infrastrukture u Istri", kazao je Flego.

Na panelu će o budućnosti prometne povezanosti sudjelovati državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova HŽ Infrastrukture Mirko Franović, direktor Zračne luke Pula Svemir Radmilo, ravnatelj Lučke uprave Pula Donald de Gravisi i pomoćnik glavnog tajnika HAK-a dr. sc. Sinan Alispahić. (Milan PAVLOVIĆ)

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: OD TURIZMA KORIST IMAJU SVI Turizam financira ceste, parkirališta, škole i vrtiće
• VIDEO / Konferencija "Turizam danas i sutra" u Poreču / BORIS MILETIĆ: Građani su ti koji trebaju odlučiti treba li turizma biti manje i treba li biti kvalitetniji
• Iz godine u godinu doživljavamo rekordne turističke sezone. HOĆE LI NAM SE EKSTENZIVNI RAZVOJ TURIZMA JEDNOG DANA OBITI O GLAVU?