Za dobar dio njegove imovine ne zna se ni kako ju je stekao, ni za koliko ju je prodao, ni za koliko je što kupio. Primjerice, imovinska kartica koju je podnio 2013. godine jasno pokazuje da je Stojniću bogatstvo naraslo za impresivnih 6.190.875 kuna, točnije s 2.901.000 na 9.091.875 kuna

Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa podnosite imovinsku karticu, takozvano izvješće o imovinsku stanju jer počinjete obnašati dužnost načelnika, ali nekako zaboravite navesti da primate načelničku plaću. Zvuči krajnje neobično. No, upravo se to dogodilo Niviju Stojniću, dugovječnom IDS-ovom načelniku Općine Tar-Vabriga, koji je u jednom trenutku 2014. godine bio bogatiji čak i od bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića. A baš je Kuščevića, također nekadašnjeg općinskog načelnika, neusklađena imovinska kartica koštala ministarskog mjesta.

Iako se zna da je zakon tu da bi se poštovao, pri čemu bi upravo političari trebali služiti kao primjer dobrog ponašanja, Kuščević nije niti izoliran slučaj, niti jedini ministar iz Vlade Andreja Plenkovića koji je degradiran zbog kaotične i neažurirane imovinske kartice. Za razliku od plejade HDZ-ovih dužnosnika, koji su zbog takvih previda smjenjivani, Stojnić je još uvijek načelnik.

Volonter?

To, nažalost, ne znači da njegova imovinska kartica nije vrhunac šlamperaja i političke neodgovornosti. Naprotiv, vrvi nelogičnostima i veoma oskudnim, gotovo nikakvim evidentiranim promjenama, odnosno nadopunama i izmjenama imovinskog stanja tijekom nekoliko mandata. Unatoč tome što su njegovi mnogobrojni krediti, nekretnine i pokretnine doživjeli metamorfoze, Stojnić svoj imovinski status objelodanjuje samo početkom mandata.

U međuvremenu se ponaša kao da se nikakve promjene ne događaju, a ima ih toliko da bi ih gotovo na mjesečnoj razini trebao evidentirati. Tako je načelnik Tar-Vabrige u 13 godina podnio tek četiri imovinske kartice, što je izuzetno malo i nedovoljno obzirom na razne promjene vlasništva. Recimo, njegov šef stranke i gradonačelnik Pule Boris Miletić od 2011. do 2019. svoj imovinski status ažurirao čak 11 puta.

Stojnić, inače i bivši potpredsjednik IDS-a, postao je načelnik još 2007. godine, većinskim odabirom vijećnika tada novostvorene Općine Tar-Vabriga, nakon što je tadašnji načelnik Denis Žužić na pola mandata podnio neopozivu ostavku. Tu poziciju potvrđuje dvije godine kasnije na lokalnim izborima, kada i ispunjava svoju prvu imovinsku karticu. Sudeći po tom izvješću Stojnić je posao načelnika obavljao volonterski. Mi, međutim, znamo da je primao plaću, ali manje je bitno što je to nama evidentno, a puno je zanimljivije da je toga svjestan i Stojnić. No, to ne znači da se sjeća zašto taj podatak nije unio u svoju karticu.

"Prvi mandat koji je bio na dvije godine (od 2007. do 2009. op. a.) radio sam volonterski, a svaki sljedeći sam primao plaću. To je sigurno. Može biti neka greška. Ako je greška, netko će se poigrati s time. Prijavio sam sve, a sad piše što piše, 2009. je daleko", pojasnio je Stojnić "omašku".

Već ta prva imovinska kartica, iz lipnja 2009. godine, sugerira da je Stojnić za hrvatske prilike bio prilično imućan dužnosnik. Unatoč iskazanom skromnom dohotku od 27.216 kuna godišnje te plaći supruge u iznosu od 25.920 kuna godišnje, odnosno 2.160 kuna mjesečno, posjedovao je kuću s dvorištem u Vabrigi površine 140 četvornih metara vrijednu 1,6 milijuna kuna, koju je stekao nasljedstvom. U vlasništvu je imao i nekoliko automobila i brodica procijenjene vrijednosti 250 tisuća kuna, stečene kupovinom, odnosno sredstvima od dohotka. Tada je Stojnićeva supruga posjedovala tek šumu i oranicu ukupne vrijednosti 51.000 kuna.

Dakle, sveukupna vrijednost imovine načelnika Tara-Vabrige iskazana u njegovoj imovinskoj kartici iznosila je početkom mandata 2009. godine 2.901.000 kuna.

Materijalni se status Stojniću, međutim, korjenito mijenja početkom sljedećeg mandata. Nova imovinska kartica, koju je podnio 2013. godine, jasno pokazuje da je Stojniću bogatstvo naraslo za impresivnih 6.190.875 kuna, točnije s 2.901.000 na 9.091.875 kuna. Zlobnici bi mogli reći da se ovaj dužnosnik obogatio od politike, ali u izvješću jasno piše da je gotovo sve nekretnine u svom vlasništvu naslijedio. U kartici više nema kuće vrijedne 1,6 milijuna kuna iz prethodnog mandata, ali su tu sada četiri nove nekretnine nemale vrijednosti od 7,2 milijuna kuna, odnosno 960 tisuća eura: kuća s okućnicom od 750 kvadrata, građevinsko zemljište veličine 600, maslinik od 200 te kuća s okućnicom od 900 četvornih metara. Potonju je dobio na poklon darovnim ugovorom, a sve ostalo je naslijedio.

Raste vrijednost

Ovog puta u kartici nije zaboravio navesti načelničku godišnju plaću od 163.435 kuna godišnje, što uz plaću supruge od 43.072 kuna te uz primitak od samostalne djelatnosti (morski ribolov) u iznosu od 124.119 kuna čini godišnji prihod od 330.626 kuna. Više ne iskazuje poslovne udjele u Veletržnici i Ribarskoj zadruzi kao u prethodnom mandatu, ne iskazuje nikakvu novčanu štednju, niti vlasništvo u obrtu Nivio.

Stojniću značajno raste i vrijednost pokretnina, koje su sada procijenjene na 1,9 milijuna kuna pri čemu je u odnosu na karticu iz prijašnjeg mandata iskazano pet vozila i plovila, dok su na popisu ostala i tri iz 2009. godine. Ovdje je svakako kuriozitet da je kočarici proizvedenoj 1972. godine vrijednost u razdoblju od 2009. do 2013. porasla s 870 tisuća kuna na 1,3 milijuna kuna. Iz Stojnićevog odgovora nismo, nažalost, uspjeli zaključiti je li brod u međuvremenu pozlaćen.

"Možda se nešto nadogradilo. Ja ne znam", odgovorio nam je Stojnić na upit je li na svojem plovilu išta obnovio, pa je shodno tome i vrijednost porasla. Smatrajući da jedino vlasnik može znati čemu je kumovala nova procijenjena vrijednost kočarice, insistirali smo na odgovoru, no Stojnić nam je postavio protupitanje: "Biste li vi rekli da kući ili kočarici, ako čovjek nešto nadoda, vrijednost ide gore?". Stoga smo mu opet postavili pitanje je li upravo to bio slučaj s plovilom.

"Ma nadograđivali… možda popravljali, stavljali novu instalaciju, kupili nekakav radar. To je potrošni materijal i to se kupuje. Govorim sve napamet, jer imam toliko posla da ne mogu zapamtiti što je bilo 2009. i 2013.", pokušao je obrazložiti načelnik.

Valja reći da se nije sva Stojnićeva imovina namnožila kao što se može činiti na prvi pogled. Supruga, naime, više ne posjeduje šumu i oranicu.

Ipak, potrebno je istaknuti da načelnik u imovinskoj kartici iskazuje tri kredita u Hypo-Alpe-Adria banci, današnjoj Addiko banci - jedan od 180 tisuća eura iz 2011., od sto tisuća kuna iz 2012. te 125 tisuća kuna iz 2013. godine. Ukupno, dakle, 1.575.000 kuna. Interesantno je pak da Općina Tar-Vabriga ima otvoren poslovni račun u istoj banci.

Da nevoljama i nedorečenostima s imovinskim karticama Nivija Stojnića nema kraja govori i njegovo izvješće o imovinskom stanju iz srpnja 2017., kada stupa u novi mandat. Osim što je predano sa zakašnjenjem, izvan zakonom propisanog roka, i u ovoj, trećoj imovinskoj kartici dolazi do znatnih promjena u vrijednosti imovine, ali ovaj put i do njenog značajnog smanjenja. Načelnik je sada "lakši" za 3 milijuna kuna. No, svakako je najbizarniji podatak taj da za najvrjedniju nekretninu, kuću s okućnicom od 750 kvadrata, procijenjenu na 3,3 milijuna kuna, koju je 2013. naslijedio, sada piše da ju je stekao prodajom imovine. Stojnića smo logično pitali kako je istu kuću stekao na dva različita načina.

Krediti

"Ne znam. Imam dvije kuće. Bit će ili jedna ili druga. Jedna od te dvije kuće je sigurno naslijeđena", poručuje načelnik, koji valjda zbog silnih izmjena imovine više ne zna koju je kuću gradio vlastitim novcem, a koju je naslijedio. Zato mu pojašnjavamo da ista nekretnina ne može biti stečena na dva različita načina.

"Jednu sam izgradio, drugu sam naslijedio. Možda je i greška. Stvarno ne znam. Ne znam napamet", ponovio je Stojnić, vrlo vjerojatno referirajući se na kuću s okućnicom, koju u imovinskoj kartici dopisuje te 2017. godine. No, njoj površina iznosi 457 metara kvadratnih, a procijenio ju je na 1,3 milijuna kuna i sada je ta, a ne ona od 750 četvornih metara, kao što smo mu pokušali objasniti, navodno stečena nasljedstvom. Građevinsko zemljište od 685 četvornih metara vrijedno skromnih 68.500 kuna i dvije oranice upisane 2017., godine je Stojnić također, pogađate, naslijedio.

Dakle, kad su u pitanju nekretnine načelnik je "osiromašen" za dva i pol milijuna kuna. Nestalo je građevinsko zemljište od 600, maslinik od 200 te kuća s okućnicom od 900 metara kvadratnih, ali se pojavila već spomenuta kuća s okućnicom od 457 četvornih metara te dvije oranice od 1.288, odnosno 1.630 metara kvadratnih. U tom mandatu stječe i građevinsko zemljište površine 685 četvornih metara, koje po imovinskoj kartici vrijedi tek 68.500 kuna, što je svakako prilično skromno jer je Tar-Vabriga popularno turističko mjesto. Uz pretpostavku da metar kvadratnih na toj lokaciji vrijedi 100 eura, vrijednost tog zemljišta iznosila bi preko pola milijuna kuna.

Da procjenjivanje vrijednosti nekretnina Stojniću nije jača strana pokazuje još jedna kuća građena 2011. godine, koja je 2013. vrijedila 150 tisuća kuna, a 2017. 730 tisuća kuna. Slično je i s kočaricom iz 1962. I njoj je vrijednost porasla i to sa 100 tisuća na 250 tisuća kuna. Tu je još i hladnjača Renault Traffic iz 2015. godine procijenjena na 130 tisuća kuna kupljena kreditom. Iako to zaduženje, pogađate, nije evidentirano u rubrici "podaci o kreditnim obvezama u 2017. godini".

Nije vidio stablo

Možda načelnik Stojnić od šume jednostavno nije vidio stablo. I to je moguće. Jer kako inače objasniti da je sada evidentirao kredit, s relativno povoljnom kamatnom stopom od 5,5 posto iz 2009. godine, od 30 tisuća eura u Addiko banci, a da to prethodno nije učinio niti u jednoj imovinskoj kartici. Unosi ga, dakle, tek 2017. godine, 12 godina nakon zaduženja! Po principu naknadne pameti Stojnić tek u imovinskoj kartici na početku aktualnog mandata upisuje kredit iz 2011. godine i novoevidentirani od 100 tisuća kuna iz 2016. godine.

Ako je vjerovati imovinskoj kartici iz kolovoza 2017. godine, prvoj i jedinoj izmjeni u dugogodišnjoj vladavini Nivija Stojnića, načelnik Tar-Vabrige itekako je upoznat s činjenicom da se svaka bitna značajna promjena u imovinskom statusu mora unijeti u novo izvješće. Naime, samo 15 dana nakon što je stupanjem u novi mandat podnio imovinsku karticu, Povjerenstvu je uputio ispravak podataka o kreditima, odnosno ispravio je iznos kreditnih anuiteta, koje sada iskazuje u valuti u kojoj je podignut kredit.

Na sve to Stojnić tek kaže: "Najvjerojatnije sam prijavljivao. Možda sam zaboravio, ali sve se promjene kod mene vide."

Iz svega priloženog jedino što se može zaključiti kad je u pitanju imovina i popunjavanje imovinske kartice načelnika Stojnića jest to da on potpuno netransparentan i nekonzistentan i da ne izvršava svoje zakonske obveze na adekvatan način.  

Povezane vijesti

• Fešta u nedjelju povodom Dana općine TAR-VABRIGA
• OPĆINA PLANIRA ZANIMLJIVE TURISTIČKE PROJEKTE: Ispred starog kaštela uredit će se trg i park
• Zabrana građevinskih radova u vrijeme turističke sezone