SUZBIJANJA POPULACIJE GALEBA KLAUKAVCA NA POREŠTINI
JEDINI PROJEKT TAKVE VRSTE: Od Novigrada do Rovinja upola smanjena populacija odraslih galebova
(M. MIJOŠEK)
Humanom metodom suzbijanja populacije galebova na Poreštini, a od 2014. i na Rovinjštini te na području Novigrada, postavljanjem lažnih jaja, broj mladih galebova se na području realizacije projekta značajno smanjio
Od početka provođenja projekta kontrole i suzbijanje populacije galeba klaukavca te procjena opasnosti (rizika) za zdravlje ljudi 2011. godine, populacija odraslih galebova na Poreštini smanjila se za polovinu, rečeno je na godišnjem sastanku dionika navedenog projekta, održanom u Poreču. Humanom metodom suzbijanja populacije galebova na Poreštini, a od 2014. i na Rovinjštini te na području Novigrada, postavljanjem lažnih jaja, broj mladih galebova se na području realizacije projekta značajno smanjio. I nakon osam godina realizacije, ovo je jedini takav projekt u Hrvatskoj.
Lani postavljeno tisuću lažnih jaja
Naime, galeb je ptica koja prosječno živi 35 godina, a uz to je i reproduktivna čitavog života, što u uvjetima u kojima hrane za galebove ne nedostaje, rezultira naglim porastom broja ptica i rizicima za njihov suživot sa ljudima. Iako je galeb zbog snažnih krila vrlo mobilna ptica, u pravilu ne napušta područja na kojima postoji obilje hrane. Upravo je to razlog zbog kojeg se zadržavaju na našem području, što je dokazano i prebrojavanjem populacije galebova u sklopu ovog projekta. Intervencije u projektu usmjerene su isključivo na zamjenu jaja pa je tako u osam godina na području od Novigrada do Rovinja postavljeno ukupno 17.176 lažnih jaja, a nadziranjem ležanja ptica na lažnim jajima utvrđeno je da je za toliko smanjen i broj novih ptića. Samo za područje Poreča, Tara, Funtane i Vrsara 2011. godine, postavljeno je 2.000 jaja, a 2018. godine1.050 jaja.
U ovim godinama provođenja projekta za 60 do 70 posto smanjio se broj gnijezda na ravnim krovovima hotela i turističkih naselja. Posljednjih godina su stručnom timu projekta najveći izazov kosi krovovi kuća. Opažanjima, praćenjem i višegodišnjim mapiranjem gnijezda stručni tim je utvrdio da odrasli galebovi (parovi), napuštaju lokacije gniježđenja u kojima dvije do tri godine ne dobiju ptiće, a smanjen je i zdravstveni rizik za stanovnike i posjetitelje.
Izvješće o realizaciji projekta u 2018. i prijedlog nastavka projekta u ovoj godini predstavili su izvršni nositelj projekta dr. Branko Jurić iz Veterinarske bolnice Poreč, te dr. Albert Marinculić, suradnik i supervizor projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
