Hrvatska je zadnji detaljan popis stanovništva napravila 2011. godine. Od tada se štošta promijenilo. Dok se čekaju najnoviji podaci o demografskoj slici države, doznajemo novosti iz godišnjih podataka koje je nedavno objavilo Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Iz njih proizlazi da je u matične knjige rođenih u 2020. upisano 36.257 djece, dok ih je u 2019. godini rođeno 36.553. Lani se rodilo 18.602 dječaka i 17.655 djevojčica.

Istrani su očito tijekom korone, ali i nekoliko mjeseci prije bili raspoloženi za pomladak. Prema ovim podacima, u Istarskoj županiji lani je rođena 1.451 beba, 713 dječaka i 738 djevojčica, a to je 119 beba više nego 2019.

Kad je riječ o izboru imena djece, matične knjige ponovno bilježe da je lani u Hrvatskoj bilo najučestalije žensko ime Mia, a tako se odaziva 531 djevojčica, dok 870 dječaka nosi ime Luka. Ta su imena najpopularnija bila i godinu prije, što znači da se trend ne mijenja.

Slijede Lucija, Sara, Ema i Nika od ženskih, a David, Jakov, Ivan i Petar od muških imena. Na popisu 50 najčešćih imena u Hrvatskoj su i Rafael, Noel, Una, Nora, Bruna, Emily, Aurora, Liam, Nikol i druga kratka međunarodna imena bez hrvatskih palatala.

Podatak koji u prošloj godini također bilježi porast jest broj umrlih. U maticu umrlih lani je upisano 59.814 osoba, od kojih 29.720 muškaraca i 30.094 žene, dok ih je u 2019. bilo upisano 54.050, 26.684 muškaraca i 27.366 žena. Nema još dostupnih podataka o broju umrlih lani u Istri, tako da možemo samo navesti da je godinu prije, u 2019. u županije preminulo 2.411 osoba.

Prema istim podacima u prošloj godini u Hrvatskoj sklopljeno je 15.163 brakova, od kojih 6.497 u vjerskom, a 8.666 u građanskom obliku. To je čak 4.779 brakova manje nego u 2019. godini, no zanimljivo je da je lani sklopljeno više životnih partnerstava nego godinu prije.

Prošle je godine tako sklopljeno 66 životnih partnerstava osoba istog spola, najviše u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, dok ih je godinu ranije zabilježeno 47. U 2020. godini u Istarskoj županiji sklopljeno je 7 životnih partnerstava, a godinu ranije 5, no u cijeloj Hrvatskoj povećao se broj županija koje su registrirale takve brakove, sa 8 u 2019., na 11 u 2020. godini.

Dio Istrana ipak je odlučio odgoditi vjenčanja za neka bolja vremena, pa je tako lani u županiji sklopljeno 685 brakova, dok ih je godinu ranije sklopljeno 911. Ono što se nije promijenilo jest omjer sklopljenih vjerskih i građanskih brakova u Istri, kod kojih ovi potonji uvijek prevladavaju. Primjerice, 2019. je pred bogom svoje sudbonosno da izreklo 329 parova, a pred matičarom 582, dok je lani sklopljeno 208 vjerskih i 477 građanskih brakova.

U ostatku Hrvatske ovi podaci pokazuju drastičnu promjenu u samo godinu dana, čemu su najvjerojatnije kumovale epidemiološke mjere koje ograničavaju želje mladenaca i njihovih obitelji. Naime, u 2019. godini čak 13 županija imalo je veći broj sklopljenih vjerskih brakova nego građanskih, iako je ta razlika uglavnom mala. Međutim, u 2020. godini vjerski su brakovi prevladavali nad građanskim u samo dvije županije, Splitsko-Dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj.

Osim toga, Istarska županija druga je po broju brakova sklopljenih između hrvatskih državljana i stranaca, odmah iza Grada Zagreba. U 2019. godini registrirana su 162 takva braka, a prošle godine 138. Stranci i dalje vole dolaziti u Istru, unatoč pandemiji. Lani je tako 36 parova stranaca uplovilo u bračnu luku upravo u Istri, a godinu ranije strani su državljani ovdje sklopili duplo više brakova, 73. Ukupno je u 2019. u Hrvatskoj sklopljeno 500 brakova između stranih državljana.

Iz drugih dostupnih podataka o migracijama stanovništva, koje će podatke za 2020. godinu imati spremne za javnost u srpnju ove godine, vidimo da Istarska županija od 2016. do 2019. bilježi konstantan porast useljenika kojih je više nego iseljenih stanovnika.

Povezane vijesti

• DZS: Broj stanovnika Hrvatske i dalje pada
• Velike razlike u sufinanciranju novorođenčadi
• Većinu djece rodile su majke starije od 30 godina