Strani državljani sve više kupuju nekretnine, grade ili obnavljaju objekte, pretvarajući ih u takozvane vile za odmor, zatim ih iznajmljuju, svjesni pritom da rentijerstvo u Hrvatskoj ne podliježe istom poreznom tretmanu kao drugi smještajni kapaciteti, pa zašto onda ne staviti neku pinkicu pride u džep kada je to već u Hrvatskoj moguće
Ilustracija (Cropix)
Postali smo porezna oaza za strance. Prije svega se to odnosi na Istru, a zatim i na druge dijelove priobalne Hrvatske, ali i unutrašnjosti. Strani državljani sve više kupuju nekretnine, grade ili obnavljaju objekte, pretvarajući ih u takozvane vile za odmor, zatim ih iznajmljuju, svjesni pritom da rentijerstvo u Hrvatskoj ne podliježe istom poreznom tretmanu kao drugi smještajni kapaciteti, pa zašto onda ne staviti neku pinkicu pride u džep kada je to već u Hrvatskoj moguće.
Dosta je reakcija bilo na nedavni tekst u Glasu Istre u kojem je Branko Bogunović, znanstveni suradnik na katedri za turizam Fakulteta za ekonomiju i turizam Sveučilišta u Puli i partner u društvu Hotelsko i destinacijsko savjetovanje d.o.o., ukazao na problem nedovoljne reguliranosti privatnog smještaja. Naravno da iznajmljivačima paše trenutna situacija u kojoj plaćaju tek paušalne pristojbe. No, to se nikako ne može nazvati uređenom poreznom politikom.
Da ne bi bilo dvojbe, nitko ne govori da bi netko s jednim stanom pretvorenim u apartman ili s dvije sobe koje ljeti iznajmljuje turistima trebao plaćati porez po svakom izdanom računu, ali onaj tko ima više apartmana ili kuću za odmor svakako bi valjalo na neki način porezno kontrolirati. Jer ako se složimo da je Hrvatska zemlja koja uglavnom živi od turizma, onda je apsurdno da nad većinom turističkog sektora - privatni smještaj čini više od 50 posto svih turističkih kapaciteta - nema nikakvu kontrolu, što bi značilo i da ne upravlja tom svojom dominantnom ekonomskom granom. Kada u sve to uključimo i strance, dobijemo potpuni kaos - privatni smještaj postaje siva zona u kojoj najbolje plivaju razni mešetari.
Koliko su strani državljani zainteresirani za pokretanje posla u poreznoj oazi, govori i primjer iz Poreča. Zahtjeve za urbanizacijom zemljišta u velikom broju podnose Nijemci i Slovenci, ali i drugi nerezidenti. Otkrio nam je to tamošnji resorni pročelnik Damir Hrvatin, govoreći o prijedlogu najnovijih izmjena porečkog Prostornog plana uređenja. Strani državljani kod nas sve više kupuju zemljišta da bi na njima podignuli kuće za odmor, a zatim na njima, kada tu ne odmaraju, iznajmljuju. Drugim riječima, bave se onime čime i domicilno stanovništvo - rentijerstvom.