Obuzdavanje ekspanzije privatnog smještaja, koji čini najveći udio u broju turističkih kreveta u Hrvatskoj, jedna je od premisa budućeg održivog razvoja hrvatskog turizma, piše Novi list.

Već sada se u špici sezone sve veći broj destinacija suočava s takozvanim "overturizmom", u prijevodu, prevelikim gužvama kojima nisu sretni ni domaći, ni turisti.

Međutim, da će bujanje kapaciteta biti vrlo teško staviti pod kontrolu, potvrđuje činjenica da je problem puno širi, odnosno da se u temeljima prekapacitiranosti turizma nalazi i nekretninski biznis.

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je samo u 2021. registrirano oko 12.500 novih stanova, bilo da se radi o novogradnjama, dogradnji ili prenamjeni iz nestambenog u stambeni prostor. Ako se radi o razdoblju od 2011. do 2021. riječ je, pak, o gotovo 113.000 novih stanova.

Svakako je zanimljivo da broj stanova svake godine raste, dok je stanovnika sve manje, pa je zadnji popis stanovništva pokazao da je u deset godina Hrvatska izgubila oko 400.000 stanovnika.

Dakle, ljudi je sve manje, nekretnina sve više, pa ne čudi da i ponuda apartmana na tržištu raste. No, pitanje je, a na što u zadnje vrijeme turistički djelatnici opetovano upozoravaju, i koliko se objekata iznajmljuje, a da nisu nigdje registrirani.

Dio toga se provede kroz nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice u kojima se može ugostiti do 20 prijatelja, i sve to treba prijavljivati lokalnim TZ-ima.

Ekspanzija nekomercijalnog smještaja je bila vidljiva u pandemiji zbog toga što stranci bez prijave nisu mogli dobiti potvrdu za prelazak granice, no čim je pandemija popustila, pao je i broj "prijatelja", odnosno nekomercijalnih noćenja.

Činjenica je da taj dio nekretnina država ustvari vrlo teško, ili gotovo nikako ne može nadzirati, kao i da je u Hrvatskoj sve veći broj stranaca koji su vlasnici nekretnine.

Stoga nije za čuditi "gunđanju" legalnih iznajmljivača da sve više stranaca bez ikakve kontrole iznajmljuje apartmane. A kako pokazuje nedavni slučaj iz Baške, i "privatnu" plažu.

Jasno je da stranci pumpaju i cijene nekretnina, pogotovo na Jadranu, no koliko je u stvari nekretnina u stranom vlasništvu, vrlo je teško procijeniti.

Nekakve orijentacijske brojke Novi list je dobio u Poreznoj upravi, s obzirom da za kupoprodaju nekretnina koje su im prijavljene utvrđuju poreznu osnovicu.

Porezna uprava zaprimljenu ispravu o prometu nekretnina evidentira u Evidenciji prometa nekretnina najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja.

Pa su tako, s obzirom na rokove prijave, podaci za 2022. podložni promjenama iz razloga što još uvijek traje dostava isprava i ažuriranje u Informacijskom sustavu Porezne uprave.

Isto su tako napomenuli kako Porezna uprava nije nadležna za utvrđivanje vlasništva nad nekretninama i ne raspolaže službenim podacima o vlasnicima nekretnina na području Republike Hrvatske.

Podaci iz Porezne pokazuju kako se još uvijek daleko najveći broj kupoprodaja nekretnina odnosi na hrvatske građane, no kupuju i stranci.

Lani je konkretno u Poreznoj registrirano oko 136.000 kupoprodaja nekretnina, od čega su hrvatski državljani bili kupci 123.000.

Stranci su, pak, lani u Hrvatskoj kupili više od 13.000 nekretnina. Godinu ranije je u Poreznoj evidentirano oko 123.000 kupoprodaja nekretnina, od čega su stranci bili kupci u više od 9.500 slučajeva.

U 2020. je, pak, registrirano oko 103.000 kupoprodaja, pri čemu su stranci te godine kupili preko 6.200 nekretnina. Tako gruba računica pokazuje da su stranci samo u protekle tri godine kupili više od 29.000 nekretnina.

U toj računici su i dvije pandemijske godine, kada je objektivno za očekivati da je obujam kupoprodaja bio manji nego u normalnim godinama.

S druge strane, u evidencijama Porezne uprave na dan 26. siječnja 2023. godine evidentirano je ukupno 5.050 nerezidenata - obveznika dohotka od imovine s osnove iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova.

Dakle, stranaca koji se legalno bave iznajmljivanjem je vrlo malo u odnosu na to koliko ih ima nekretnine u našoj zemlji.

Što se tiče država čiji građani najviše kupuju nekretnine u Hrvatskoj, uvjerljivo prvo i drugo mjesto drže Njemačka i Slovenija. Tako su Nijemci samo lani kupili oko 3.600 nekretnina, u 2021. oko 2.600, a 2020. oko 1.500 nekretnina.

Na drugom mjestu su lani bili Slovenci s oko 3.300 kupljenih nekretnina, a slijede Austrijanci s oko 1.500 nekretnina, Česi sa 755 kupoprodaja, Slovaci sa 651 kupljenom nekretninom.

Na šestom mjestu su državljani Bosne i Hercegovine sa 606, Mađarske s 408, Poljske s 392, Italije s 312, te Švedske s 221 kupljenom nekretninom.

Povezane vijesti

• Država prodaje 12 nekretnina, među njima i vilu u Grškovićevoj
• NEKRETNINE U CENTRU PULE KUPUJU STRANCI I GASTARBAJTERI: Prosječna cijena kvadrata u najvećem istarskom gradu OKO 1.500 EURA
• U Hrvatskoj je sve više nekretnina, a sve manje ljudi. Imamo ovisnički sindrom o turizmu. Moć novca je prezamamna, a one koji se trebaju odseliti nije više briga