Prema neslužbenim informacijama, jedno bi činilo područje djelovanja Istarskog vodovoda koji obuhvaća 28 istarskih gradova i općina, kao i dijelu općine Pićan, a drugo Vodovoda Pula i Vodovoda Labin. Odluka ovisi o Vladi koja će nakon donošenja zakona uredbom donijeti odluku o uslužnim područjima

Paket reformskih zakona iz područja vodnoga gospodarstva, među kojima je i nacrt prijedloga Zakona o vodnim uslugama, do 8. veljače je na e-savjetovanju. Zakonski prijedlozi Ministarstva zaštite okoliša i energetike najviše promjena donose lokalnim vodovodima i odvodnjama. Postojećih 190 isporučitelja trebalo bi se svesti na trideset i pet do četrdeset uslužnih područja, s time da se manji vodovodi pripajaju većima, a pripajaju im se i odvodnje.

Prema neslužbenim informacijama, u Istri bi bila dva uslužna područja, jedno bi činilo područje djelovanja Istarskog vodovoda koji djeluje na području 28 istarskih gradova i općina, kao i dijelu općine Pićan, a drugo Vodovoda Pula i Vodovoda Labin. Da li će Istra biti jedno uslužno područje ili će se u njoj formirati dva, ovisi o Vladi koja će po donošenju zakona uredbom donijeti odluku o uslužnim područjima.

Bude li Istarski vodovod jedno uslužno područje, a on je jedini vodovod u tom budućem javnom isporučitelju, to bi primjerice značilo da mu se pripaja osam odvodnji. Zakon, naime, predviđa da je firma s najvećim prihodima firma preuzimatelj i njoj se pripajaju svi ostali isporučitelji vodnih usluga. Zakon nadalje predviđa jedinstvenu cijenu vodne usluge na uslužnom području, vodoopskrbe i odvodnje.

U Hrvatskoj grupaciji vodovoda i kanalizacije koju su kontaktirali oko ovih zakonskih izmjena kažu da je još uvijek dosta nepoznanica. Prijedlog je na e-savjetovanju do 8. veljače, a potom kreće u redovnu saborsku proceduru. U prijedlogu zakona navedeno je da se spajanje provodi po bilanci od 1. siječnja 2019. godine što znači da bi zakon trebao stupiti na snagu u ovoj godini, odnosno da bi u toku ove godine treba primijeniti pripajanje.

Član Uprave Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, koju čine predstavnici pet najvećih vodovoda u Hrvatskoj, znači Osijek, Varaždin, Split, Rijeka i Buzet, direktor Istarskog vodovoda Buzet Mladen Nežić ističe da će predlagač zakona unutar desetak dana prezentirati prijedlog svim članicama grupacije gdje će se razjasniti sve eventualne dileme.

- Ono čime smo u Hrvatskoj grupaciji vodovoda i kanalizacije zadovoljni je to što se najnovijim prijedlogom zakona ne predviđa ustroj novih oblika javnih isporučitelja. Naime, dva prethodna prijedloga zakona predviđala su ustroj novih javnih isporučitelja vodnih usluga kao javnih ustanova i tome smo se svi jednoglasno usprotivili na nivou cijele grupacije i sada imamo na stolu novi nacrt prijedloga Zakona o vodnim uslugama, Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, kaže Nežić.

Cilj predlagača reformskih zakona je omogućiti vodovodima i kanalizacijama kvalitetnije pripreme projekata i njihovo kandidiranje na EU fondove.

- Reforma vodnog gospodarstva više je usmjerena na neke druge krajeve Hrvatske nego na Istru, da i neki manji vodovodi dobiju šansu da se mogu kandidirati na EU fondove, da imaju kapacitet vršenja osnovne funkcije vodoopskrbe i odvodnje, da su kapacitirani za pripremu projekata i da imaju pravo glasa. Kod nas u Istri takvih slučajeva praktički nema. Sva tri vodovoda su kapacitirana na način da mogu pripremati i kandidirati projekte, odvodnje su mnoge već sprovele EU projekte, a neke su u pripremnim fazama, naglašava Nežić.

Djelatnosti vodnih usluga odnosno djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje dosad su bile regulirane Zakonom o vodama, no s obzirom na to da je područje vodnih usluga jedno od najznačajnijih područja od javnog interesa, predlagač ovog reformskog paketa mišljenja je da je neophodno donijeti poseban zakon koji će regulirati područje vodnih usluga. Argument je da zakonodavac ima pravo i obvezu odrediti način na koji se vode kao dobro od interesa za Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati, a osobito ako se radi o upotrebi i korištenju voda u djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

        Cilj je reforme vodnokomunalnog sektora postizanje ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga. Naime, u sadašnjem izuzetno fragmentiranom sustavu od oko 190 isporučitelja, u resornom su ministarstvu mišljenja da to nije moguće postići te je sustav potrebno integrirati na institucionalnoj razini. Nadalje, u tijeku je veliki investicijski ciklus za provedbu preuzetih obveza iz Pristupnog ugovora, a vezano uz provedbu direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i o kakvoći vode za ljudsku potrošnju.

        Investicijski ciklus odnosi se na izgradnju sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, jer je pokrivenost stanovništva tom uslugom na području Hrvatske samo 47 posto, te na izgradnju sustava javne vodoopskrbe koji je dobro razvijen, ali generira velike gubitke od oko 50 posto. Sadašnji usitnjeni vodnokomunalni sektor nema kapaciteta za provedbu takvih investicija kako u kadrovskom tako i u smislu priuštivosti potrebnih investicija na postojećim područjima pružanja vodnih usluga. Stoga je potrebno sektor vodnih usluga objediniti, reorganizirati, uspostaviti uslužna područja, uvesti samo jednog javnog isporučitelja na uslužnom području, uvesti jedinstvenu cijenu vodne usluge na uslužnom području te postići racionalno upravljanje postojećom i novoizgrađenom infrastrukturom. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Povezane vijesti

• Vode i vodovodi su javno dobro i tako treba ostati
• Saznajemo o čemu se razgovaralo tijekom posjeta premijera Andreja Plenkovića: PLANIRA SE TRAJNO RJEŠENJE ZA PROBLEM VODE U ISTRI
• CROVIK 2024.: Situacija u kojoj imate manje od četiri milijuna stanovnika i više od 150 isporučitelja vodnih usluga je neodrživa