Ne može smatrati da je dobiven rat jer istarski je teran, po drugoj osnovi, u Sloveniji još uvijek zabranjen, Slovenija još uvijek ne priznaje postojanje sorte teran i javno spominjanje istarskog terana u Sloveniji još uvijek nosi rizik od prekršajnog ili kaznenog progona. Pravda će biti zadovoljena tek i samo ako se slovenski stav prema istarskom teranu ispravi, ako kraški vinari svojim istarskim kolegama prestanu osporavati teran kao stoljetnu zavičajnu baštinu, i kada slovenski političari prestanu zloupotrebljavati vinare sa slovenskog Krasa koji svoje vino također rade s velikom predanošću i ljubavlju kao i vinari u Istri

Slučaj istarskog terana koji se u različitim fazama proteže eto već na osmu godinu ovih je dana dobio periodični epilog odlukom Općeg europskog suda o odbacivanju tužbe Republike Slovenije protiv Europske komisije kojom se tražilo poništavanje tzv. Delegiranog akta o korištenju naziva vina teran. Kao i u svim prethodnim epizodama ovog slučaja, kroz naše se medije ovih dana proteže niz izjava zadovoljstva, ponosa i odlučnosti, ima čak i neodmjerenog likovanja, ali ima i još uvijek pogrešnih navoda i povelikog nerazumijevanja i pogrešaka u korištenju pojedinih pojmova vezanih za ovaj slučaj. No da najprije rezimiramo značaj ove presude: njome se za istarske vinare, i za potrošače terana gdjegod u svijetu bili, ne mijenja apsolutno ništa, odnosno sve ostaje kako je i bilo nakon donošenja Delegiranog akta o teranu 2017. godine: istarski vinari i dalje imaju pravo proizvoditi vino naziva teran od sorte grožđa koja se isto zove teran, i na etiketu boce s tim vinom staviti natpis: "Hrvatska Istra" (većim slovima) i "teran" (manjim slovima). Ovom u srijedu odbačenom tužbom Slovenija je htjela ishoditi poništenje Delegiranog akta iz 2017. godine, odnosno tražila je da se ponovno uvede zabrana (koja je nekoliko godina ranije bila na snazi) korištenja naziva "teran" za vina proizvedena izvan Slovenije.

Kraški vs. istarski teran

Zašto Slovenija traži ekskluzivno pravo korištenja naziva "teran" za vrstu vina koja se proizvodi na slovenskom Krasu, i zašto svim drugim proizvođačima izvan Slovenije, pa tako i našima u Istri, negira pravo da nazivom teran nazivaju vino koje su tako nazivale mnoge generacije njihovih predaka? Zato što iza takvog slovenskog stava stoje zlo, neukost, primitivizam i politikantstvo, da budemo sarkastični, kad već Slovence o vjekovnoj opstojnosti terana u hrvatskom dijelu Istre nije mogla uvjeriti ni opsežna povijesna i znanstvena dokumentacija, ni knjige objavljene o teranu, ni ishodi dosadašnjih sudskih procesa, ni uspjesi istarskog terana na prestižnim svjetskim ocjenjivanjima, ni mišljenja uglednih svjetskih vinskih stručnjaka. No, vratimo se ipak na činjenice.

U vrijeme prije pridruživanja Europskoj uniji, u Republici Sloveniji bilo je zaštićeno vino naziva "kraški teran", koje se proizvodilo od sorte refošk na ograničenom području slovenskog Krasa, predjela između Sežane i Nove Gorice, sjeverno od Trsta. Kad je Slovenija primljena u Europsku uniju, automatski su na europsku razinu podignute sve nacionalne zaštite poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pa tako i kraškoga terana, samo što se pri prenošenju u europske evidencije atribut "kraški" negdje zagubio, i prema europskom popisu zaštićenih vina, Slovenija je tada na razini Europske unije imala zaštićeno vino s nazivom "teran". Ta je činjenica neko vrijeme egzistirala u tišini i nikome nije ni smetala ni zadirala za oko, sve dok na proljeće 2013. godine (ocijenivši valjda da istarski teran postaje sve uspješniji i sve prepoznatljiviji na svjetskoj razini pa stoga postaje opasna konkurencija domaćem kraškom teranu) Republika Slovenija, angažirajući sve svoje administrativne i političke snage, nije započela hajku na istarski teran. Najprije je s polica jednog Mercatorovog trgovačkog centra u Ljubljani medijski spektakularno popraćenom akcijom tamošnje poljoprivredne inspekcije uklonjeno nekoliko boca terana iz istarskih vinarija Franca Armana i Franca Cattunara. Zatim je nizom administrativnih odluka zabranjena prodaja istarskog terana u Sloveniji, a zatim je Slovenija uspjela ishoditi da i nadležne europske institucije zabrane prodaju istarskog terana na cijelom području Europske unije, uključujući i Hrvatsku!

Nerazumijevanje problema

Reakcije iz Hrvatske na tu europsku represiju protiv istarskog terana nisu bile ni pravovremene ni odlučne ni sadržajno precizne, štoviše, malo tko je razumio o čemu se tu zapravo radi, ali se nakon nekoliko godina ipak koordiniranom diplomatskom, političkom i pravnom akcijom hrvatske strane uspjelo ishoditi da Europska komisija 2017. godine donese tzv. Delegirani akt kojim se Hrvatskoj "dopušta iznimka" od pravnog stanja koje postoji uslijed važeće zaštite vina teran iz Slovenije na razini Europske unije, odnosno milosrdno se dozvoljava da teran iz Istre i dalje bude na tržištu uz već spomenuti način isticanja naziva na etiketi: "Hrvatska Istra" većim slovima, "teran" manjim slovima. Slovenija time nije bila zadovoljna pa je reagirala na dvije fronte: europskoj, što je kulminiralo tužbom protiv Europske komisije koja je u srijedu naposljetku odbačena; i nacionalnoj, zaštitivši na razini Slovenije naziv "teran" kao robnu marku, što također za posljedicu ima zabranu prodaje istarskog terana na slovenskom tržištu. Ta je zabrana na snazi i danas: istarski se teran u Sloveniji još uvijek ne smije prodavati, usprkos svim odlukama europskih institucija.

Aktualne vijesti i prve izjave političara o odbacivanju slovenske tužbe na europskom sudu sadrže nekoliko pogrešaka koje valja ispraviti da bi se pravilno razumio cijeli slučaj. Naime, učestalo se navodi da je ova sudska pobjeda pokazala da se ne može na nacionalnoj razini zaštititi vinska sorta, jer sorte ne pripadaju državama. Točno je da se sorte ne mogu zaštititi i da one ne pripadaju državama, ali takvi su navodi pogrešno sročeni, jer teran nije isto u Hrvatskoj i u Sloveniji. U Hrvatskoj, to je nama svima jasno, u vinogradima raste grožđe sorte teran od koje istarski vinari (izvan Istre odnosno drugdje u Hrvatskoj nema terana, to je naprosto fizička činjenica) proizvode vino naziva teran. Na slovenskom Krasu tamošnji vinari od grožđa sorte refošk proizvode vino koje također od davnina nazivaju teran. Najprije u Sloveniji, a kasnije i na razini Europske unije, zaštićen je naziv vina teran, a ne naziv sorte teran. Slovenci dakle nisu zaštitili sortu teran, štoviše, Slovenija ne priznaje postojanje sorte teran, ni u Sloveniji ni izvan nje, njihovi političari i vinski stručnjaci čak tvrde da sve ovo što u Istri nazivamo sortom teran nije sorta teran nego sorta refošk, no to je priča koju malo kasnije valja posebno razjasniti.

Povezane vijesti

• Cerar obavijestio parlament o tijeku tužbe protiv Hrvatske zbog arbitražnog spora
• Hrvatski političari pozvali Sloveniju na bilateralno rješenje graničnog spora
• SLOVENCI ODUSTALI OD ŽALBE: Hrvatskim vinarima više nitko ne može braniti korištenje naziva "teran"