Pod nazivom istarski med zaštićeno je sedam vrsta meda - uniflorni od bagrema, kadulje, kestena, lipe i vrijeska, te dva multiflorna: cvjetni med, i bjelogorični medljikovac * Podnositelj zahtjeva za zaštitu istarskog meda oznakom izvornosti bila je, u ime svih istarskih pčelara, pčelarska udruga Lipa iz Pazina

Istarski med dobio je nacionalnu oznaku izvornosti u Hrvatskoj i Sloveniji, i sada slijedi postupak njegova kandidiranja za europsku oznaku izvornosti. Time je još jedan istarski proizvod uspješno uvršten u popis reprezentativnih darova prirode i stoljetnog ljudskog umijeća po kojima je Istra odvajkada poznata, a u suvremenim tržišnim uvjetima oznakom izvornosti osigurana je institucionalna kontrola njegove kroz prošlost potvrđene i cijenjene visoke kvalitete, ali i zaštita od krivotvorina.

U Hrvatskoj pod nazivom "Istarski med", a u Sloveniji pod nazivom "Istrski med" (slično kao što je bilo kod prekogranične zaštite istarskog pršuta) zaštićen je med koji se proizvodi na području cijele Istarske županije, u dijelu Primorsko-goranske županije odnosno na području grada Opatije te općina Lovran, Mošćenička Draga i Matulji, zatim otoka Cresa i Lošinja i okolnih manjih otoka, te slovenskih istarskih općina Kopar, Izola, Piran i Ankaran.

Paša, vrcanje i pakiranje u Istri

Pod nazivom istarski med zaštićeno je sedam vrsta meda - uniflorni od bagrema, kadulje, kestena, lipe i vrijeska, te dva multiflorna: cvjetni med, i bjelogorični medljikovac. Svaki je od tih sedam medova u Specifikaciji, temeljnom dokumentu njegove zaštite, detaljno opisan po svojim organoleptičkim i kemijskim osobinama, a izričito je navedeno da naziv "istarski med" može ponijeti samo onaj proizvod kojemu su se sve faze proizvodnje odvijale na definiranom području, dakle i pčelinja paša, i vrcanje i pakiranje. To znači da pčelari iz drugih krajeva Hrvatske koji dovoze svoje pokretne pčelinjake na ispašu u Istru, a zatim po povratku kući vrcaju i pakiraju med neće moći svoj med nazvati istarskim, kao što to neće moći ni istarski pčelari za med dobiven s ispaša izvan Istre, primjerice u Gorskom kotaru ili Lici (gdje neki istarski pčelari najčešće voze svoje pčele na pašu). Unutar Istre je istarskim pčelarima dozvoljeno seliti pčele na druge paše, ali sve mora biti unutar definiranog zemljopisnog područja.

Istarski je med, navodi se također u Specifikaciji, plod Istre kao jedinstvenog agroekološkog područja koje je u svojoj reljefnoj, pedološkoj, geomorfološkoj i klimatskoj raznolikosti razvilo bogati i raznoliki biljni svijet čiji floristički sastav izravno utječe na posebnost istarskog meda koja se očituje u njegovim okusima i mirisima, odnosno iste vrste meda iz Istre specifične su i drugačije od istih vrsta meda iz drugih zemljopisnih područja. Kvaliteta istarskog meda redovito se potvrđuje na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim specijaliziranim izložbama i ocjenjivanjima, zbog čega je istarski med izuzetno cijenjen među potrošačima.

Danak u medu i vosku

U specifikaciji se podsjeća i povijesne dokaze o proizvodnji meda u Istri, od prvih zapisa koji potječu iz 15. stoljeća kada se, primjerice, u Urbaru Pazinske grofovije iz 1498. godine spominje obveza danka feudalcima i crkvi u medu i vosku, pa sve do organizirane proizvodnje i otkupa u dvadesetom stoljeću. Podnositelj zahtjeva za zaštitu istarskog meda oznakom izvornosti bila je, u ime svih istarskih pčelara, pčelarska udruga Lipa iz Pazina, inače osnovana 1981. godine, no u postupku aplikacije oznake izvornosti svaki će proizvođač samostalno stjecati pravo dobivanja ove oznake podnošenjem zahtjeva nadležnom certifikacijskom tijelu.

Rješenje o prijelaznoj zaštiti istarskog meda nacionalnom oznakom izvornosti stiglo je iz Ministarstva poljoprivrede na adrese Odjela za poljoprivredu Istarske županije te pčelarske udruge Lipa iz Pazina, uskoro će biti i javno objavljeno, a uz još neke dodatne dokumente uskoro će se Europskoj komisiji uputiti i zahtjev za dodjeljivanje europske zaštićene oznake izvornosti.

Potrošači cijene domaće

- Drago nam je da smo nakon višegodišnjeg truda i dokazivanja uspjeli ishoditi zaštitu istarskog meda zasad nacionalnom oznakom izvornosti, čime će naši potrošači biti sigurni da je med koji nosi naziv istarski doista proizveden na ovom području. To je vrlo važno, jer sve češće čujemo o patvorenom medu ili o jeftinom medu koji se dovozi od kojekuda i prodaje na našem području. I u ovoj aktualnoj krizi oko koronavirusa vidjelo se kako potrošači posebno cijene domaće, lokalne i autohtone proizvode, a kako će se proizvodnja istarskog meda s oznakom izvornosti ubuduće strogo kontrolirati, to će biti još jedno jamstvo njegovog podrijetla i kvalitete, rekao nam je pročelnik županijskoj Odjela za poljoprivredu Ezio Pinzan.

Na području Istarske županije trenutačno djeluje oko 420 pčelara koji raspolažu s ukupno 13.500 košnica, i godišnje proizvedu 250-300 tona meda, ovisno naravno o vremenskim prilikama koje izrazito utječu na prinos. Među buduće nositelje oznake izvornosti treba pribrojiti još i pčelare iz liburnijskog i zapadnootočnog dijela Primorsko-goranske županije te iz slovenske Istre, pa će ukupne količine biti i nešto više. Predsjednik pčelarske udruge Lipa Ranko Anđelini također smatra da će uvođenje oznake izvornosti pridonijeti uvođenju reda u plasman i prodaju meda u Istri.

- Preko te zaštite mi sada možemo dokazati da je naš med iz Istre i da je vrhunske kvalitete, što su nam dosad kupci mogli samo vjerovati na riječ. Sa zaštićenom oznakom izvornosti sada za to imamo i čvrsti dokaz, a ako u suradnji s Istarskom županijom, Turističkom zajednicom Istarske županije te nadležnim tijelima Primorsko-goranske županije i slovenske Istre poradimo i na marketingu za zaštićeni istarski med, mogli bismo u budućnosti postizati i mnogo veću cijenu od sadašnje, rekao nam je Ranko Anđelini.

Povezane vijesti

• Gotovo sav istarski med je ekološki
• Istarska delicija postala 50. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u EU
• EU oznaka jamči autentičnost proizvoda: Istarski med kao produkt različitosti i bogatstva florističkog sastava Istre