"Zbog sve izraženijih klimatskih promjena i ostalih nepovoljnih utjecaja, bez adekvatne poljoprivredne infrastrukture otežano je uopće baviti se stabilnom i sigurnom poljoprivredom i stočarskom proizvodnjom. U ovom segmentu, kao jedan od najvažnijih utjecajnih faktora, svakako je pojava sušnih razdoblja koja u Istarskoj županiji dolaze do izražaja u pravilu svake tri, četiri godine, a u zadnje vrijeme i češće. Zbog toga je Istarska županija, kao prva županija u Republici Hrvatskoj, 1998. donijela plan navodnjavanja za svoje područje, kojim se sagledava održivo i odgovorno upravljanje vodnim resursima Istarske županije, smanjenje utjecaja suša, odnosno negativnih utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredni sektor akumuliranjem vode u hidrološki povoljnom razdoblju godine i navodnjavanje poljoprivrednih površina u sušnim mjesecima", rekao nam je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije.

Revitalizacija zapuštenih nasada maslina

- To znači, općenito, poticanje poljoprivredne proizvodnje koja je, implementacijom ovih sustava, dugoročno sigurnija i stabilnija uz istovremeno povećanje prinosa, osiguravaju se sigurne zalihe voda za navodnjavanje po najpovoljnijim cijenama te se financijski rasterećuje krajnji korisnik u pogledu ulaganja u vlastite sustave navodnjavanja, uz posljedični krajnji pozitivan efekt, a to je ostanak stanovništva u ruralnim područjima, kazao je pročelnik Pinzan sudjelujući u panel raspravi na temu "Moderno maslinarstvo i klimatske promjene" koja je proteklog tjedna održana u Klisu u povodom izlaska stotog broja specijaliziranog časopisa "Maslina".

Klima, kaže Pinzan, značajno utječe na sve aspekte svakodnevnog života, a pogotovo na poljoprivredu.

- Svako godine zbog klime komentiramo prinose nekih kultura pa tako, primjerice, možemo reći da ove godine, isključivo zbog klime, imamo manji urod maslina i imamo jednu jako dobru vinogradarsku godinu. Naredne godine efekti mogu biti potpuno drugačiji i sad naravno, mi ne možemo promijeniti klimu, ali joj se moramo prilagodi i pokušati napraviti sve što je u našoj mogućnosti da se u poljoprivrednoj proizvodnji ublaže očekivani efekti klimatskih promjena, kaže Pinzan.

U tom kontekstu na raspravi je spomenuto i da je sad već daleke 1910. godine Austro-ugarska Monarhija prilikom popisa stanovništva zabilježila da se na obalnom području nalazi i 30 milijuna stabala maslina. Danas na području Hrvatske, kaže, imamo 6 milijuna stabala te nema sumnje da je kroz vrijeme određeni broj stabala stradao ili da je raskrčen. Međutim, pretpostavlja se da ogroman broj stabala, možda i veći od ovih koji su u rodu, stoji zapušten i zarastao u nekadašnjim maslinicima po Istri, Dalmaciji i otocima. Stoga je predloženo da se na razini nadležnog ministarstva izradi mjera koja bi bila usmjerena prema vlasnicima ili zakupcima takvog zemljišta, a imala bi za cilj sufinancirati proces revitalizacije zapuštenih nasada maslina.

Zaštićena oznaka izvornosti maslinovog ulja

Mjerom bi se pokrili troškovi krčenja i stavljanja u funkciju maslinika, te bi ona, kaže, bila izuzetno profitabilna, jer bi već u godini nakon njezine primjene poljoprivrednici imali rod.

- Kad je maslinarstvo u pitanju, jedan od ciljeva koje imamo u Istri je da se u postojećim, ali i budućim nasadima koji se budu podizali, što veći broj maslinara prijeđe na ekološku proizvodnju. Istarska županija već sada s 50 posto sufinancira certifikaciju za ekološke proizvođače, to ćemo nastaviti i ubuduće, a promovirat ćemo i zaštitna sredstva za ekološku poljoprivredu i ekološka gnojiva te organizirati edukacije tako da se što veći broj naših poljoprivrednika uključi u taj sustav. Već danas, a sutra pogotovo, potrošači će sve više voditi računa o porijeklu i načinu proizvodnje namirnica koje namjeravaju konzumirati te će ekološki proizvodi sigurno lakše dolaziti do kupaca i postizati bolju cijenu, kaže naš sugovornik.

To je, dodaje, i nekakav logičan slijed i nova faza razvoja maslinarstva kao strateškog interesa naše županije. Sve je krenulo podjelom sadnica koje su sufinancirali Županija te gradovi i općine, te je tako posađeno u Istri oko 1,5 milijuna stabala maslina. Paralelno s time povećavao se i broj uljara, pa je od početnih pet, broj najmodernijih uljara u Istarskoj županiji danas porastao na čak 38.

- Značajno su povećane količine ulja te je sljedeći logični korak u promišljanju pomoći našim poljoprivrednicima bio kako to ulje što kvalitetnije plasirati. Deset godina smo radili na zaštićenoj oznaci izvornosti te smo u suradnji sa slovenskim kolegama postigli dogovor, i među rijetkima smo u Europi, prekogranično zaštitili jedan proizvod, u ovom slučaju istarsko ekstradjevičansko maslinovo ulje. Danas imamo zaštićenu oznaku izvornosti na razini Europske unije i to je najviša oznaka kvalitete koja je moguća, a ona znači da su faze proizvodnje iz proizvodnog područja, a to su Istra i otoci Cres i Lošinj. Takvo certificirano maslinovo ulje prepoznato je danas u bilo kojem dijelu svijeta i značajna je pomoć našim izvoznicima da stignu i na najzahtjevnija tržišta, kaže pročelnik Pinzan.

Enogastronomija motiv dolaska u Istru

Nedavna istraživanja pokazala su da je uz more i sunce drugi glavni motiv dolaska gostiju u Istru naša enogastronomija te su kvalitetni poljoprivredni proizvodi već neko vrijeme i jedan od najjačih brendova domaćeg turizma.

- Ulje, vino, sir i suhomesnati proizvodi, a najviše od svega bijeli tartuf mnogim su gostima motiv da prevale nekoliko stotina kilometara i posjete Istru bilo za vikend ili na nekoliko dana. Naša želja je svakako u budućnosti dodatno proširiti tu ponudu te, po modelu na koji su se razvili naši maslinari, vinari i pršutari, u budućnosti razvijati još neke sektore poput, primjerice, stočarstva, kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu.

Naime, svi ti projekti omogućili su ozbiljniji pristup poslu od kojeg se sada ostvaruju i ozbiljniji prihodi, a realizacijom poduzetničkog pothvata stvorena je i perspektiva da mlađi naraštaji ostanu i vide svoju budućnost u ruralnim krajevima.

- Istarski vinari, maslinari i ostali poljoprivredni proizvođači danas su poduzetnici koji svoj proizvod brendiraju, promoviraju i prodaju kroz digitalne kanale i društvene mreže. Danas nema neke razlike između mladog čovjeka koji je uspješan u recimo informatici ili nekom drugom pozivu ili mladog koji se odlučio baviti vinogradarstvom ili maslinarstvom. Ako dobro rade svoj posao i jedni i drugi od toga mogu dobro živjeti. Vjerujem da smo kao Županija i mi djelomično zaslužni za takav scenarij. Sljedeća poruka koju bi željeli poslati je da je i stočarstvo i govedarstvo isto tako prilika za novi iskorak i za ozbiljan posao. To su intenzivnije i radno zahtjevnije djelatnosti, ali vjerujem da bi uz pomoć Županije i to kroz vrijeme, moglo postati dodatna prilika za rad i razvoj u našim ruralnim krajevima, zaključuje Ezio Pinzan.

* Tekst realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• Svečanom sjednicom Skupštine u pazinskom Spomen domu će biti obilježen Dan Istarske županije: ISTRA JE HRVATSKA ZEMLJA I HRVATSKA ĆE OSTATI
• ZAKLADA ZA POTICANJE PARTNERSTVA I RAZVOJA CIVILNOG DRUŠTVA ISTARSKE ŽUPANIJE: Plan je i dalje raditi na razvoju filantropije, posebno korporativne, te otvoriti Kuću filantropije
• Dvije godine od preuzimanja poslova nekadašnjeg Ureda državne uprave u Istarskoj županiji: ISTARSKA ŽUPANIJA USPJEŠNO PREUZELA VIŠE OD 200 POSLOVA, GRAĐANI DOBILI KVALITETNIJU USLUGU!