Dani energetske tranzicije Istarske županije
Miletić: Istra se suočava s izrazitim sezonalnim pritiskom na prometnu infrastrukturu
(Foto: Istarska županija)
Dvodnevna konferencija "Dani energetske tranzicije Istarske županije", održana u maloj dvorani Sportskog centra "Franko Mileta" u Labinu koju je organizirala IRENA – Istarska regionalna energetska agencija, u suradnji s Istarskom županijom i Energetskim Institutom Hrvoje Požar, okupila je razne stručnjake iz tog područja sa svih strana i razina, političare, gospodarstvenike, predstavnike lokalne i regionalne samouprave, zainteresirane građane i studente.
Program je bio podijeljen u dva tematska dana, prvog dana pod nazivom "Zelena i održiva mobilnost" koji je bio posvećen temama zelene i održive mobilnosti te inovativnim rješenjima u području javnog prijevoza, dok je drugog bio posvećen temi energetskih zajednica.
Kako se moglo čuti na otvorenju konferencije, cilj je otvoriti dijalog i potaknuti suradnju dionika iz javnog i privatnog sektora o ključnim temama za uspješnu i pravednu energetsku tranziciju, od održive mobilnosti do osnivanja energetskih zajednica.
- Zelena tranzicija neophodna je radi smanjenja proizvodnje stakleničkih plinova i utjecaja na klimatske promjene. Zato smo mi u Istarskoj županiji pokrenuli izmjene Prostornog plana koje će omogućiti korištenje potencijala sunca i razmotriti potencijale vjetra, ali ne manje bitno je i da Istarska županija provodi razne projekte postavljanja tzv. mini elektrana na krovove javnih zgrada čime doprinosimo smanjenju proizvodnje stakleničkih plinova i utjecaja na klimatske promjene.
Dakle, aktivno smo se uključili u zelenu tranziciju i vjerujemo da ćemo ispuniti ciljeve i prije zadanih rokova Europske unije do 2050. godine. Siguran sam da ćemo do 2035. biti energetski samodostatni te da će se većina proizvodnje električne energije koristiti iz obnovljivih izvora, rekao je župan Boris Miletić u uvodnom dijelu.
Energetska tranzicija u sektoru transporta
Prvog dana konferencija je okupila stručnjake iz javnog i privatnog sektora s ciljem razmjene znanja, iskustava i poticanja dijaloga o nužnosti provedbe energetske tranzicije u sektoru transporta koji je jedan od najvećih generatora stakleničkih plinova, ali i nužnosti osiguravanja funkcionalnih i održivih oblika javnog prijevoza u Istarskoj županiji kako bi se svakom stanovniku olakšao pristup uslugama od životnog značaja, poput zdravstva ili školstva.
Nakon uvodnog izlaganja o važnosti održive prometne povezanosti za razvoj Istarske županije, koju je održao Marko Švajda s Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba, održane su i dvije panel rasprave koje je moderirao Goran Lampelj iz organizacije ODRAZ – Održivi razvoj zajednice. Na prvom panelu pod nazivom "Istra – dostupna i povezana regija", uz Marka Švajdu, sudjelovali su i istarski župan Boris Miletić, predsjednik uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, Ivica Šuran iz BINA Istre, Nikola Matijašević iz Energetskog Instituta Hrvoje Požar i Rajko Jurman iz Lučke uprave Rijeka.
- Istra se suočava s izrazitim sezonalnim pritiskom na prometnu infrastrukturu, poglavito cestovnu, pa je potrebno raditi na osiguravanju uvjeta da se potaknu i ostali oblici transporta, posebice željeznički. Ono što nam je želja je da se, nakon dovršetka Istarskog ipsilona u punom profilu, potakne i revitalizacija takozvane Istarske lambde koju predstavljaju istarske željeznice. Bez subvencija nije realno očekivati da se potakne bilo koji oblik javnog prijevoza, pa tako i brodskog, rekao je između ostalog župan Boris Miletić.
Labinski gradonačelnik Valter Glavičić naglasio je važnost lokalnog djelovanja i ulaganja u obnovljive izvore energije, dok je predsjednik uprave HŽ putničkog prijevoza Željko Ukić istaknuo zadovoljstvo povećanjem broja putnika željeznicom u Istri zadnjih godina, a što je prvenstveno rezultat odluke da određene skupine građana, kao što su umirovljenici i učenici imaju pravo na besplatan prijevoz.
- Svjesni smo da u području prijevoza željeznicom ima puno prostora za napredak, ali vjerujemo kako je nakon dugogodišnjeg ulaganja u cestovnu infrastrukturu, došlo i vrijeme za značajna ulaganja u željeznički prijevoz. Uskoro će doći novih elektrobaterijski vlakovi na istarske pruge, pred završetkom smo izgradnje jedne punionice u kolodvoru u Puli, a nabavljamo dva elektro baterijska vlaka.
U tijeku je i postupak javne nabave za 13 novih vlakova, pet je elektro dizelskih za daljnji promet, visoko komforni vlakovi i upravo tim vlakovima planiramo povezati Zagreb s Pulom preko Slovenije dok se ne izgradi tunel kroz Učku. U tijeku je i nabava četiri baterijska vlaka koji bi prometovali na istarskom području. Radimo i jednu punionicu u Lupoglavu, i s tri ili četiri vlaka namjeravamo napraviti kvalitetnu, čisto zelenu ponudu. Uspostavit ćemo uskoro i vikend liniju vlakom petkom iz Zagreba za Pulu, a nedjeljom natrag, rekao je Ukić.
Rajko Jurman iz Lučke uprave Rijeka najavio je ulaganja u Bršicu.
- Za Luku Bršica najavio bih tri projekta, rekonstrukciju postojećeg separata za otpadne vode i izgradnju modernog ekološkog separata, drugi projekt je proširenje unutar postojećeg lučkog područja operativne obale na nekih 74 tisuće četvornih metara gdje bi se postojeća obala produžila i onda se spojimo sa stočnim terminalom pa dobijemo dužinu obale od oko 560 metara. Treći projekt je rekonstrukcija i eliktrifikacija postojeće pruge Lupoglav- Most Raša-Bršica. S HŽ infrastrukturom zajedno surađujemo na tom projektu, rekao je Jurman.
O mogućnosti izgradnje novog kraka Istarskog ipsilona, popularno nazvanog "Istarski X" koji bi područje Labinštine spojilo na mrežu autocesta govorio je Ivica Šuran iz BINA Istre.
- Intenzivno se radi na definiranju trase, a trenutno je u izradi i studija izvedivosti, naručena od strane Istarske županije koja ima za cilj dati detaljnu procjenu izvedivosti projekta, uzimajući u obzir njegove potencijalne utjecaje i ukupnu ekonomsku održivost. Smatramo da je to dobar projekt, međutim prerano je za reći kada bi se mogao i realizirati. U BINA Istri posebnu pažnju posvećujemo povećanju sigurnosti u prometu istarskim ipsilonom, rekao je Šuran.
Marko Švajda istaknuo je važnost i razvoj cestovne infrastrukture u Istri koja je vidljiva, te da nije problem doći u Istru automobilom, već njihovo kretanje po Istri, pa je potrebno uvesti javni županijski prijevoz putnika autobusima, prijevoz željeznicom, taksijima, a na manjim lokacijama biciklima i pješačenjem.
Nikola Matijašević iz Instituta Hrvoje Požar koji radi studiju za Hrvatske autoceste, a tiče se ozelenjavanja autocesta, odnosno učinkovitog alternativnog prometa i instaliranja novih solarnih panela s baterijama gdje je to moguće, novih punionica za vodik i elektro punionica ima i konkretan prijedlog za Istru.
- Svakih 200 kilometara mora biti punionica za vodik, Rijeka je tu blizu, a svakih 60 kilometara mora biti punionica za elektro aute, dakle još 16 punionica u Istri, a cijeli Ipsilon je pokriven s punionicom za vodik s obzirom na blizinu Rijeke, ali bilo bi dobro da se na Istarskom ipsilonu napravi još jedna takva punionica, poručio je Matijašević.
O razvoju urbanih sredina
Drugi panel pod nazivom "Zelena mobilnost – ključ održivog razvoja urbanih sredina" bio je usmjeren na podizanje važnosti usluge javnog prijevoza putnika, posebice onog koji se odnosi prijevoz autobusima, ali i korištenju inovativnih rješenja.
Uz Antu Klečinu iz Sveučilišta Sjever, koji je održao uvod u panel raspravu prezentacijom pod nazivom "Pogled u budućnost: vizija javnog prijevoza i urbane mobilnosti", u panel raspravi sudjelovali su i Dalibor Zupičić iz Labin 2000 d.o.o., Nikola Petrić iz IRENA-e, Tomislav Josipović iz Pulaprometa, predstavnik Gradskog parkinga d.o.o. iz Šibenika Ivan Kundid i Mauricio Licul iz labinske tvrtke Novatec d.o.o.
Nikola Petrić iz IRENA-e istaknuo je projekt iz programa Interreg Italija-Hrvatska SUMMA kao uspješan primjer suradnje županijske agencije, Grada Labina i trgovačkog društva Labin 2000, a koji ima za cilj izraditi studiju za uspostavu funkcionalnog i održivog javnog prijevoza koji će moći biti repliciran i na ostale jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji. Tomislav Josipović i Ivan Kundid, predstavnici pružatelja usluga javnog prijevoza na području Pule i Šibenika, predstavili su svoje primjere dobre prakse i kako manje sredine mogu započeti planiranje uspostave javnog gradskog prijevoza.
- Nigdje u svijetu javni prijevoz nije profitabilan, ali smatram da bi svaki grad trebao imati siguran, funkcionalan i dostupan javni prijevoz, koji na kraju krajeva predstavlja i određenu sliku grada, naglasio je Kundid. Mauricio Licul iz tvrtke Novatec, predstavio je izradu prototipa električnog minibusa, koji je rezultat suradnje Novateca, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba.
- Razvoj električnog minibusa omogućio nam je da savladamo sva potrebna znanja za pokretanje proizvodnje. Drago nam je da će sudionici konferencije imati mogućnost sudjelovati u probnim vožnjama, istaknuo je Licul, i dodao kako se nada skorom pokretanju proizvodnje. Probnim vožnjama električnim minibusom labinskim gradskim ulicama kratko su predstavljene i mjere iz Strategije urbane mobilnosti Grada Labina.
Drugi dan konferencije bio je posvećen konceptu energetskih zajednica, inovativnom modelu koji građanima, lokalnim zajednicama i poduzetnicima omogućuje aktivno sudjelovanje u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju energije iz obnovljivih izvora. Zamjenik istarskog župana Tulio Demetlika, podsjetio je kako je IRENA prvu zajednicu obnovljivih izvora energije na mikrorazini pokrenula još 2015. godine, optimizacijom sustava geotermalnog grijanja putem dizalica topline u dvjema zgradama labinskog Dječjeg vrtića "Pjerina Verbanac".
- TE Plomin je donedavno davao 320 megawata, dok je sada na 200, a u špici sezone treba nam 350 megawata što znači da postoji problem kako u svakom trenutku osigurati opskrbu električnom energijom građanima, gospodarstvu, poljoprivrednicima i turizmu Istre, a da ne dođemo u situaciju "blackouta". Sunca i vjetra nema uvijek, baterije su skupe, a nitko ne postavlja pitanje na koji način ćemo zbrinuti solarij i baterije kada njihov vijek prestane. Da li ćemo razgovarati o nuklearkama, o novim oblicima energije?
Neke nuklearne fuzije u svijetu se već razvijaju. Imamo li danas nekoga u politici tko, prema preporuci struke, može reći da je za Hrvatsku dobro rješenje gradnja dviju nuklearnih elektrana od 1.000 megawata, da karikiram? Možda u Istri 200 ili 500? Imamo li hrabrosti o tome danas otvoriti raspravu? Neki političari koji pričaju populističke priče kažu "mi ćemo riješiti to tako i tako". Međutim, postupak izgradnje jedne nove elektrane, solarne ili vjetroelektrane nakon svih ispitivanja i studije zaštite okoliša nije jednostavan projekt, rekao je Demetlika.
Istarska regionalna energetska agencija IRENA predstavila je projekte za uspostavu energetskih zajednica na području Istarske županije. Posebno je zanimljiv projekt HERCULES-CE, koji se provodi u okviru Interreg programa prekogranične suradnje, a na kojem radi 11 partnera iz osam zemalja. Cilj ovog projekta, kako je izjavila Ana Boneta Jančić, jest osnivanje energetske zajednice koja će uključiti građane starogradske jezgre Labina i poduzetnike koji djeluju na tom području.
- Ova skupina ljudi odabrana je prvenstveno jer isti nemaju mogućnost mijenjanja vanjskog izgleda svojih zgrada, što znači da ne smiju graditi fotonaponske elektrane na svojim krovovima, a samim time nemaju pravo koristiti neke druge mjere energetske učinkovitosti poput toplinske izolacije ovojnica, nemaju pravo sudjelovati u energetskoj tranziciji i samim time ostvarivati uštede na svojim računima za električnu za energiju.
S obzirom da IRENA kroz projekt Hercules-Ce ima osigurana bespovratna sredstva za izgradnju fotonaponske elektrane, naš plan je instalirati fotonaponsku elektranu na javnoj površini u Labinu gdje će se proizvedena energija dijeliti unutar zajednice, a članovi ove zajednice ostvarivati će određene benefite, u ovom trenutku sa sigurnošću možemo reći da interesa za uključenje u energetsku zajednicu ima, rekla je Ana Boneta Jančić.
Na konferenciji su drugog dana održana i dva panela, prvi na temu "Energetske zajednice, mit ili stvarnost", a drugi pod nazivom "Zajednice obnovljive energije, prilika za lokalno dijeljenje energije".
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
