GOBICE

ISTARSKA IZLOŽBA GLJIVA: Posljednjih se dana u Istri pojavio velik broj raznih vrsta gljiva

| Autor: Mirjan RIMANIĆ


Djecu je posebno impresionirala crvena muhara, jedna od najotrovnijih gljiva, ali se zbog svoje posebne ljepote, crvenog klobuka posutog bijelim ljuskicama, često prikazuje u slikovnicama i crtićima * Takve gljive ne rastu u Istri već u šumama na višim nadmorskim visinama

U Školsko gradskoj sportskoj dvorani održana je županijska izložba gljiva na kojoj je bilo izloženo oko 200 vrsta gljiva koje su ubrali i u Pazin donijeli gljivari iz raznih krajeva Istre. Među njima je i nekoliko vrsta koje ne rastu u Istri, ali su izložene kako bi ih istarski gljivari mogli raspoznati.

Izložbu je otvorio Davor Sloković, predsjednik pazinskog Gradskog vijeća, uz pozdrave Deana Blažine iz županijskog odjela za poljoprivredu. Uvijek dobro posjećenu izložbu gljiva predstavili su predsjednik Istarskog mikološko-gljivarskog saveza Željko Ružić i Željko Zgrablić iz pazinskog Centra za općekorisne funkcije šuma "Josip Ressel".

Organizatori su posebno zahvalili odgajateljicama i polaznicima Dječjeg vrtića Olga Ban Pazin koji su popratili otvaranje, a potom su sa zanimanjem razgledali izložbu. Posebno ih je impresionirala crvena muhara jedna od najotrovnijih gljiva, ali se zbog svoje posebne ljepote, crvenog klobuka posutog bijelim ljuskicama, često prikazuje u slikovnicama i crtićima. Oni, ali i svi ostali mogli su dozna da takve gljive ne rastu u Istri već u šumama na višim nadmorskim visinama. Ove izložene u Pazinu, stigle su iz Gorskog kotara.

Nakon kiše bura usporila rast gljiva

Cijelo vrijeme trajanja izložbe izložene su se gljive mogu razgledati uz stručno vodstvo. U sklopu izložbe Dino Buršić iz Centra za općekorisne funkcije šuma "Josip Ressel" održao je predavanje o tlu u šumskim ekosustavima, a njegov kolega dr. sc. Željko Zgrablić govorio je o bioraznolikosti gljiva u Hrvatskoj. Poznati porečki gljivar Miroslav Praskalo, član Istarskog mikološko-gljivarskog saveza, govorio je o halucinogenim gljivama i pričama vezanima uz njih.

Berači gljiva cijelo vrijeme trajanja izložbe mogli su donijeti gljive na prepoznavanje, kako bi ih, ako nisu sigurni jesu li jestive, kasnije bez brige mogli brati ili, ako nisu jestive, ostaviti u prirodi. Željko Ružić, koji je i predsjednik Gljivarskog društva "Boletusa" iz Buja, rekao je da se posljednjih dana u Istri pojavio velik broj raznih vrsta gljiva. U razdoblju koje je tomu prethodilo palo je puno kiše, a potom je zapuhala bura, što je usporilo rast gljiva.

Svaka gljiva ima svoju funkciju u šumi

- Sada je tlo vlažno, a dnevna i noćna temperatura se kreću oko 15 stupnjeva Celzija, što je idealno za rast gljiva. Prije mjesec dana bilo je vrganja i blagvi, trenutačno su u rastu krasnice, a dolazi vrijeme martinčica i puževica, kaže Ružić. Njegov iskusni kolege Miroslav Praskalo i predsjednik "Žurdane" iz Kaštelira koji je redoviti sudionik i čest predavač na županijskoj izložbi gljiva dodaje kako posjetitelje najviše zanima koje su gljive otrovne, a koje jestive.

Ovakve izložbe na kojima se izlažu razne vrste gljiva dobre su kako bi se predstavila njihova raznolikost i kako bi se ukazalo na funkciju gljiva u šumi. Naime svaka od njih ima svoju funkciju prirodi. Neke razgrađuju biomaterijal, neke pružaju drveću minerale, a zauzvrat dobivaju šećere i parazitski ubrzavaju raspad starog drva. U zadnje vrijeme otkriva se sve više ljekovitih aminokiselina i ostali spojeva koji jačaju imunitet, pojašnjava Prskalo, dodajući kako otrovnost kod nekih vrsta gljiva često ovisi o načinu pripreme.

Gljivari iz Medulina, Kaštelira, Buja i Labina

- Iskustva su pokazala da, ako se gljive termički obrađuje barem dvadeset minuta, otrovni se sastojak razgrađuje. Uz to trovanje gljivama često ovisi o uzrastu i tjelesnoj masi osobe koja konzumira gljive. Stoga se preporuča da djeca mlađa od dvanaest godine ne konzumiraju gljive jer još nemaju dovoljno razvijenu jetru, kaže Prskalo.

Županijsku izložbu gljiva u Pazinu organizirao je Istarski mikološko-gljivarski savez koji čine gljivarska društva "Sunčanica" Medulin, "Žurdana" Kaštelir, "Boletus" Buje, "Martinčica" Labin i Udruga tartufara "Istra" Motovun. Suradnik istarskim gljivarima na ovom projektu bio je su Hrvatski šumarski institut-Centar za općekorisne funkcije šuma "Josip Ressel" Pazin, a pokrovitelji Istarska županija, Grada Pazina i Turistička zajednica središnje Istre.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter