POREČ

INFO-DAN PROJEKTA INHERIT U INSTITUTU ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM Potrebno je donijeti mjere i kreirati politiku održivog turizma

| Autor: Davor ŠIŠOVIĆ
Ninoslav Luk, Barbara Sladonja, Marija Pičuljan i Ana Težak Damijanić (Davor ŠIŠOVIĆ)

Ninoslav Luk, Barbara Sladonja, Marija Pičuljan i Ana Težak Damijanić (Davor ŠIŠOVIĆ)


Za Hrvatsku je utvrđeno da najveće prijetnje zaštićenim područjima prirode predstavljaju onečišćenje i neodrživo upravljanje resursima mora, zatim prekomjerna količina smeća i krutog otpada, degradacija zemljišta te smanjenje i gubitak bioraznolikosti

 

U porečkom Institutu za poljoprivredu i turizam održan je info-dan projekta INHERIT - Održive turističke strategije za očuvanje i valorizaciju prirodne baštine mediteranske obale i priobalja, u kojemu ova ustanova sudjeluje od veljače prošle godine zajedno s još 14 partnera iz Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Malte, Grčke, Slovenije, Cipra, Crne Gore i Portugala. Projekt traje sve do kraja siječnja 2022. godine, financiran je iz europskog programa Interreg - Mediteran, ukupna mu je vrijednost 5,6 milijuna eura od čega se aktivnosti porečkog Instituta financiraju s 297 tisuća eura.

Ublažavanje turističkog pritiska

Svrha projekta je provesti istraživanja na osnovu kojih bi se stvorile stručne podloge za konkretne mjere za ublažavanje pritisaka turističkih aktivnosti na obalna i priobalna područja zaštićene prirodne baštine, u sklopu kreiranja politika održivog turizma.

Partnerima i sudionicima u projektu INHERIT te porečkim srednjoškolcima i zainteresiranim građanima predstavljene su dosadašnje aktivnosti, o kojima su govorili djelatnici Instituta Ninoslav Luk, Barbara Sladonja, Marija Pičuljan i Ana Težak Damijanić. Prema zajedničkim načelima u svim projektom obuhvaćenim zemljama istraživalo se stanje proizašlo iz odnosa zaštićenih područja prirode i njihove turističke "eksploatacije". Za Hrvatsku je utvrđeno da najveće prijetnje zaštićenim područjima prirode predstavljaju onečišćenje i neodrživo upravljanje resursima mora, zatim prekomjerna količina smeća i krutog otpada, degradacija zemljišta te smanjenje i gubitak bioraznolikosti. Za konkretno stanje u Istri nema podrobnih podataka, no oni se prikupljaju kroz intervjue sudionika u projektu s predstavnicima turističkih zajednica i turističke privrede, javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima, lokalne samouprave, državne uprave i drugih zainteresiranih dionika. Zasad je mišljenje sudionika u projektu kako zaštitne mjere u nas nisu dovoljno prepoznate i da dionici međusobno ne sudjeluju u njihovu kreiranju i provođenju.

Pozitivni istarski primjeri

Predstavljanjem nekoliko primjera dobre prakse u Istri dr. Nediljko Landeka je na ovom info-danu pokazao kako se problem turističkog opterećenja rješavao do sada, pa je tako istaknuto da Nacionalni park Brijuni planski regulira ulaz posjetitelja; a radi zaštite tamošnje faune ograničeni su i posjeti Romualdovoj špilji koja je uostalom trenutačno zatvorena radi izrade plana upravljanja. Istaknuti su i pozitivni primjeri angažmana udruga u pojedinim segmentima brige i inicijative za zaštićena područja prirode ili pojedine segmente, poput aktivnosti udruge Biom koja organizira ornitološke kampove u parku prirode Učka; aktivnosti udruge Kal koja promiče potrebu brige o 1.097 istarskih lokvi, koliko ih je evidentirano u javnoj ustanovi Natura Histrica te projekt općine Tinjan koja je, kreiravši biciklističku stazu Od lokve do lokve, potakla njihovo čišćenje i održavanje; ili pak aktivnosti pazinske udruge Naš potok koja zagovora zaštitu i održivo upravljanje Pazinčicom i Pazinskom jamom.

- Neki su prirodni objekti ipak izvan sustava zaštite iako zaslužuju da im se posveti pozornost, upozorio je Landeka, istaknuvši kao primjer drevno stablo kestena u Hekima ili pak ladonju u Skitači kod Labina.

Projekt INHERIT nastavlja se novim istraživanjima koja trebaju pridonijeti boljoj zaštiti turizmom opterećenih zaštićenih područja prirodne baštine, a pilot-aktivnosti provodit će se na pet odabranih lokacija. U Hrvatskoj će to biti, na preporuku Ministarstva turizma, uvala Telašćica na Dugom otoku u Zadarskoj županiji, gdje će se testirati mjere uređenja prostora i uvjeta za kontrolirane turističke posjete, ali i mjere za zaštitu od erozije tla i slično.

Nakon što su odslušali prezentacije na info-danu, učenici Srednje škole Mate Balote sudjelovali su u kvizu na temu prirodne baštine i važnosti njezina očuvanja. Info-dan završio je radionicom "Od majčine dušice do sapuna - očuvana bogatstva prirode u funkciji uravnotežene turističke ponude" koju je u prostorima Instituta vodila Ivana Šola, kao primjer koegzistencije turizma i prirodne baštine na mikro razini.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter