GENETSKI CENTAR NA ĆIĆARIJI: Devastiranu stočarsku farmu kupila zagrebačka tvrtka B2 Kapital za 1,9 milijuna kuna

Genetski centar

B2 Kapital iz Zagreba novi je vlasnik Genetskog centra na Ćićariji. Prodaja imovine stečajnog dužnika Farme Vukovina Fiolić određena je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu iz siječnja 2018. godine, a sada je, nakon održane četvrte elektroničke javne dražbe i to drugi puta, dosuđena prvom razlučnom vjerovniku B2 Kapitalu za cijenu od 1,9 milijuna kuna. Kompleks Genetskog centra obuhvaća 24 objekta, uključujući livade, pašnjake i oranice, oko 78.000 četvornih metara ukupne površine.

Kompletan portfelj vezan za Mesnice Fiolić i druge grupacije, u B2 Kapitalu kupili su prije nekoliko godina. Još je prilikom prvog kruga dražbovanja stečajna upraviteljica tvrtke Farma Vukovina Fiolić, zagrebačka odvjetnica Davorka Huljev za Glas Istre izjavila da im je potraživanje priznato znatno veće nego je vrijednost farme tako da su već tada mogli kupnju Genetskog centra prebiti sa svojim potraživanjem. Očito je da su se za takvu varijantu odlučili ove godine.

Strano vlasništvo

U slučaju B2 Kapitala, kaže gradonačelnik Buzeta Damir Kajin, riječ je o privatnom kapitalu, sto posto u stranom vlasništvu. Bavi se otkupom potraživanja, prije svega od banaka. Prošle godine imali su prihod od 272 milijuna kuna, a godinu dana ranije čak 364 milijuna kuna. Neto rezultat poslovanja 2020. godine bio je preko 18 milijuna kuna, a neto marža 6,68 posto. Trenutno imaju 174 zaposlena, predsjednica Uprave je Tanja Miljanić Presečki.

- Vlasnik B2 Kapitala je S. A. R. L. iz Luxembourga, a ono što je meni svakako najvažnije je da se na taj način gotovo u cijelosti riješilo petnaestogodišnje potraživanje Grada prema Genetskom centru u iznosu od preko 700.000 kuna, plus 150.000 kuna za Hrvatske vode. Čim su stupili u posjed, prošlog su nam tjedna preko stečajnog upravitelja uplatili dugovanja. Još važnije bit će ako se na prostoru Genetskog centra pokrene određena gospodarska aktivnost kojoj bi trebali prethoditi ozbiljni građevinski radovi. Razmišlja se o nekoliko ideja, među ostalim da se tamo ponovo dovede stoka, da se netko počne baviti genetikom, izjavio je buzetski gradonačelnik.

Izgradnja kompleksa kapaciteta 3,5 tisuće ovaca i koza počela je krajem 1990. godine, a s većim ili manjim zastojima završena je nakon četiri godine. Osnovna koncepcija bila je proizvodnja sira i mesa, razvoj stočarstva, uzgoj rasplodnih ovaca i proizvodnja genetskog materijala. Projekt su gotovo od samog početka pratile nepovoljne okolnosti kao i bezuspješno traženje strateškog investitora koji bi konačno pokrenuo proizvodnju. Jedna od najvećih poljoprivrednih investicija s vremenom se pretvorila u istarski Obrovac.

Hrvatsko-talijanski projekt realiziran je s inozemnim partnerom, talijanskim konzorcijem. Hrvatska je u njegovu izgradnju uložila oko 22,5 milijuna njemačkih maraka, a tome treba pribrojiti djelomično iskorišten robni kredit talijanske Vlade koji je podrazumijevao uvoz osnovnog stada, tehnološku i informatičku opremu, te nepovratna sredstva za tehničku asistenciju i obrazovanje kadrova.

Fiolić preuzeo 2005.

Hrvatska država je preko HBOR-a ili Hrvatskog fonda za privatizaciju, kao većinskog vlasnika, u Genetski centar i nakon izgradnje ulagala znatna sredstva. HFP se konačno odlučio na prodaju te je 2000. godine novi vlasnik postala zagrebačka firma P.P.T. Veletrgovina. Međutim, zemljište na kojem je izgrađen Genetski centar bilo je uknjiženo kao društveno vlasništvo, a dio čak i na nepostojeću firmu, pa je HPF raskinuo ugovor o prodaji te uputio zahtjev za pokretanje stečajnog postupka koji je i pokrenut 2004. godine.

Farma Vukovina Fiolić Genetski centar kupila je 2005. godine na javnoj dražbi u Općinskom sudu u Buzetu, kao jedini kupac s cijenom od 5,13 milijuna kuna. Djelovala je u sklopu Mesnica Fiolić, nekadašnjeg saborskog zastupnika Stjepana Fiolića, a s obzirom na to da su u proizvodnom lancu tada, uz maloprodajnu mrežu, bile i svinjogojska farma te farme za uzgoj goveda, očekivalo se da bi se i na Ćićariji konačno mogla pokrenuti nekakva stočarska proizvodnja. Farma Vukovina Fiolić završila je međutim u stečaju, a Genetski centar dobio je novog vlasnika.

Iako je izgrađen prije 27 godina, Genetski centar nikada nije zaživio. Sanacija dotrajalih i devastiranih objekata preduvjet je pokretanja bilo kakve proizvodnje. B2 Kapitalu postavili smo pitanje kakvi su planovi s Genetskim centrom, a odgovor ćemo objaviti kada ga dobijemo.