ŽELJKO MANDARIĆ, riječki poduzetnik koji želi preuzeti Genetski centar kod Buzeta: "Da bi pršut u potpunosti bio istarski, istarske bi trebale biti i svinje. To je moj poslovni plan"

Željko Mandarić (foto Novi list)

"Tako je, to znači upravo to: istarski pršut bit će ne samo proizveden u Istri, nego proizveden u Istri od svinje oprasene i tovljene u Istri!"

Potvrdio nam je to riječki poduzetnik Željko Mandarić, vlasnik tvrtke A-Z ulaganja koji želi preuzeti Genetski centar na Ćićariji. Njegova tvrtka tamo namjerava napraviti najveći reprocentar i tovilište autohtone istarske svinje.

Sa svoja 24 objekta, uključujući livade, pašnjake i oranice, oko 78.000 kvadrata ukupne površine, taj će pravi mali stočarski grad, koji je trenutno u derutnom stanju, konačno dobiti svog gazdu koji će ga privesti prvobitnoj svrsi. Željko Mandarić je, inače, vlasnik riječke firme A-Z ulaganja kao dio Manšped Grupe, koja s Adria Oilom zapošljava 1.100 ljudi i ostvaruje ukupni godišnji prihod od dvije milijarde kuna. Uz ostale ponude za Genetski centar, među kojima je i ona Danka Končara, Mandarić je ponudio najbolju cijenu.

Na prvo, logično pitanje, zašto se odlučio na ovaj poslovni pothvat, Mandarić kaže da se, prije svega, radi o izvrsnoj poslovnoj prilici. Napominje da je Istra u posljednjih tridesetak godina kroz razvoj kvalitetnih prehrambenih proizvoda postala svojevrstan brend ne samo u Hrvatskoj, već i u čitavoj Europskoj uniji.

"Istarska vina, tartufi, maslinovo ulje, rakije, meso boškarina i brojni drugi proizvodi napravili su pravi mali bum, kako u pogledu kvalitete, tako i u pogledu tržišnog pozicioniranja. Jedan od najsjajnijih primjera su suhomesnati proizvodi, istarske kobasice i naravno istarski pršut. U Istri se godišnje proizvede najveća količina jednog od najhvaljenijeg trajnog suhomesnatog proizvoda poznatog pod oznakom izvornosti kao istarski pršut. Istarskim pršutom smatra se pršut proizveden u dijelu područja istarskog poluotoka, no same svinje mogu biti oprasene i tovljene i izvan Istre, konkretno u Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji", konstatira Mandarić i priča nam kako se, ustvari, priča može zaokružiti i postati skroz istarska.

"Da bi istarski pršut u potpunosti bio istarski, istarske bi trebale biti i svinje od kojih se proizvodi, dakle oprasene i tovljene u Istri. Pogoni poznati kao Genetski centar Buzet pružaju sve uvjete upravo za to. Naravno, istarski pršut nije jedini proizvod za koji planiramo proizvoditi sirovinu, ali svakako jest strateška okosnica budućeg pogona", kaže Mandarić, a isto toliko konkretan je po pitanju planiranih ulaganja i rokova. Planirano je, kaže on, zapošljavanje dvadesetak visoko obrazovanih ljudi, ali i 30 stručnih radnika u proizvodnji.

"Radi se o investicijskom ulaganju od otprilike osam milijuna eura koje planiramo realizirati sukcesivno u idućih 18 mjeseci do dvije godine. Osim kupnje nekretnina nekadašnjeg Genetskog centra, investicijskim planom obuhvaćena je modernizacija i proširenje postojećih pogona, ulaganje u potrebne strojeve i opremu, zapošljavanje i edukaciju stručnih kadrova, te troškovi probnog rada i postupnog podizanja proizvodnje do punog projektiranog kapaciteta", tvrdi Mandarić

Pitamo ga nadalje koliki su ustvari ti planirani kapaciteti budućeg centra, odnosno za koje se tržište spremaju - istarsko, hrvatsko ili će i izvoziti sirovinu.

"U prvoj fazi farmu će činiti 500 krmača s godišnjom proizvodnjom od deset tisuća odojaka. Tovljenje će se dijelom organizirati na farmi, a dijelom putem kooperanata. Ako pričamo o pršutima, radi se o 20 tisuća svježih pršuta i isto toliko svježih plećki. To je, ako sagledamo broj proizvedenih istarskih pršuta na godišnjoj razini, još uvijek daleko ispod trenutnih potreba tržišta. Upravo zbog toga planirana je druga faza koja bi uključivala proširenje postojećih kapaciteta da bi se u roku od tri do pet godina postigla proizvodnja koja bi u potpunosti zadovoljila potrebu proizvođača istarskog pršuta za svježim butovima. Ostali dijelovi svinja plasirat će se prvenstveno na domaćem tržištu koje je trenutno većim djelom pokriveno uvozom", pojasnio je Mandarić.

Na pitanje očekuje li određenu pomoć države, napominje da se radi o investiciji koja se financira isključivo privatnim kapitalom. Ipak, od države svakako očekuje podršku prvenstveno u savladavanju administrativnih prepreka. U financijskom smislu, Mandarić kaže da je dio investicije moguće refinancirati iz dostupnih EU fondova, čime bi svakako bila ubrzana dinamika planiranih ulaganja. No, kako se to uklapa u njegove ostale poslovne aktivnosti?

"Strateškim planom razvoja grupe za iduće desetogodišnje razdoblje definirali smo način realizacije naše poslovne vizije koja osim naših core biznisa, odnosno transporta, logistike i trgovine naftnim derivatima uključuje i diverzifikaciju djelatnosti širenjem u proizvodne djelatnosti. Investirali smo u rafineriju bio goriva, proizvodnju betona, drvno-prerađivačku industriju i građevinu. Ulaganja u području stočarstva osiguravanjem kvalitetne i geografski izvorne sirovine za proizvodnju visokokvalitetnog i tržišno izvrsno pozicioniranog istarskog pršuta sigurno je dobar korak u ostvarenju naše poslovne vizije", zaključio je Mandarić.