Ovih dana društvenim mrežama odjeknula je vijest o skoro 200 onečišćenih speleoloških objekata u Istri. Vijest je objavljena od strane inicijative Čisto podzemlje, te je bila povezana uz prijavu 20 novoevidentiranih onečišćenih speleoloških objekata u Istri koju je podnijelo Speleološko društvo Underground iz Umaga. Prema Zakonu o zaštiti prirode, svi su speleološki objekti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te, kao takvi, uživaju njezinu zaštitu, a upravljanje njima spada u nadležnost županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode. Slijedom toga, Javna ustanova Natura Histrica upravlja najvećim dijelom speleoloških objekata na prostoru Istarske županije, dok je manji dio njih pod nadležnošću Javne ustanove Parka prirode Učka i Javne ustanove Kamenjak.

Propusnost krškog podzemlja

Iz Javne ustanove Natura Histrica kažu da se cijeli prostor primorske i gorske Hrvatske, pa tako i prostor Istre, nalazi na području krškog reljefa za kojeg su postojanje speleoloških objekata, odnosno špilja i jama, tipična pojava. Krški reljef karakterizira velika raspucalost i vodopropusnost stijena te mogućnost apsorpcije zagađenja s površine. Najviše negativnog utjecaja na prirodnu ravnotežu krškog podzemlja imaju propusne septičke jame, intezivna upotreba pesticida i umjetnih gnojiva u poljoprivredi, nepropisno odlaganje mineralnih ulja i maziva te u konačnici nepropisno odlaganje raznog krupnog otpada na krškim područjima, a pogotovo u speleološkim objektima. Sva navedena zagađenja i onečišćenja direktno utječu na kvalitetu podzemnih voda, plodnih tla i plodova kultura koje se uzgajaju.

Prema službenim evidencijama Javne ustanove Natura Histrica, u Istri je evidentirano više od 300 speleoloških pojava, od kojih je 200 onečišćeno. Problem onečišćenja seže u daleku prošlost, dok su smeće činili uglavnom organski materijali i kao takvi nisu imali toliko negativnog utjecaja na prirodu. Zadnjih 70 godina, od kada su se pojavili umjetni materijali, konkretno plastika i kemikalije, negativni utjecaj na prirodu je sve veći s dugoročno nepopravljivim posljedicama. U posljednje vrijeme, kako se promijenio sustav zbrinjavanja otpada, bilježe se nova onečišćenja pa tako i u speleološkim objektima. Sanacija otpada iz speleološkog objekta često je vrlo komplicirana i opasna aktivnost koja iziskuje mnogo financijskih i logističkih izdataka.

Ugrožene endemske vrste

Republika Hrvatska glasi kao jedna od država s najviše otkrivenih endemskih vrsta u Europi te kao država s bogatom biološkom raznolikošću. No, često se ne spominje da veliki dio tih vrsta dolazi iz podzemlja. Podzemni sustavi posebna su staniša čija je glavna karakteristika potpuna tama, visoka količina vlage, stalna temperatura, izoliranost od površinskog svijeta i siromaštvo hranjivih tvari. Žive organizme koji su se prilagodili životu u podzemlju dijelimo u dvije skupine. Troglobiontima se nazivaju pravi podzemni organizmi koji cijeli životi vijek provedu u podzemlju, a javnosti najpoznatiji predstavnik takvih organizma je Čovječja ribica. Naziv troglofili koristi se za životinje koje povremeno borave u speleološkim objektima među kojima su najpoznatiji šišmiši. Zbog izoliranosti od vanjskog svijeta, podzemni organizmi osjetljivi su na površinsko zagađenje te se njihova prisutnost povezuje sa stupnjem očuvanosti izvornog prirodnog stanja staništa u kojemu obitavaju.

Jame i špilje sastavni su dio geobaštine koju predstavljaju kao značajni geomorfološki lokaliteti ili oblici u kojima se nalaze stijene, minerali i fosili, te uočavaju geološki procesi koji imaju ključnu ulogu u razumijevanju zemljine dinamike, a ujedno vladaju estetskom, znanstvenom ili edukativnom vrijednošću. U Istri ima više zaštićenih speleoloških pojava, odnosno špilja i jama, među kojima su najpoznatiji geomorfološki spomenik prirode Jama Baredine te zaštićeni krajobraz Pazinski Ponor. Obje speleološke pojave su turistički valorizirane te se koriste u gospodarske, konkretnije turističko-edukativne svrhe.

Važna uloga speleologa

Speleolozi predstavljaju posebno educirane ljude koji se volonterski bave stručnim i znanstvenim istraživanjem podzemlja, a organizirani su kao speleološke udruge, društva ili klubovi. Među tim ljudima često se nalaze razni visokoeducirani stručnjaci koji dio svojih profesionalnih aktivnosti provode u podzemlju, stoga su speleološke udruge javno prihvaćene kao visokostručne nevladine organizacije. Danas u Istri brojimo deset speleoloških organizacija s otprilike stotinjak speleologa, što svrstava Istarsku županiju na sam vrh među županijama po broju registriranih speleoloških organizacija.

Inicijativa Čisto podzemlje je volonterska speleološka inicijativa Zagrebačkog speleološkog saveza koja se bavi evidentiranjem, čišćenjem i financiranjem akcija čišćenja špilja i jama. Ta je inicijativa odavno poprimila nacionalni karakter u tolikoj mjeri da se njihova baza onečišćenih speleoloških objekata koristi kao službena baza onečišćenih objekata Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, odnosno Uprave za zaštitu prirode. Važnost tematike inicijative prepoznata je od strane više nacionalnih institucija poput sveučilišta i fakulteta, raznih ministarstava, županija, gradova i općina pa sve do Hrvatske gorske službe spašavanja. Od istarskih institucija inicijativu je prva podržala i s njom surađivala JU Natura Histrica, a od speleoloških organizacija u inicijativi sudjeluju Speleološko društvo Istra iz Pazina, Speleološko društvo Proteus iz Poreča, Speleološko društvo Underground iz Umaga, Speleološko društvo Buje, Speleološki klub Had iz Vrsara te Istarski speleološki savez.

Speleološko društvo Underground mlada je udruga nekolicine ambicioznih speleologa, osnovana početkom 2020. godine. U godinu dana postojanja, članovi društva istražili su i evidentirali oko 30 speleoloških pojava u Istri. Krajem 2020. godine, u suradnji s JU Natura Histrica i gradom Vodnjanom, proveli su uspješnu akciju čišćenja speleološkog objekta na području Stancije Negrin. Osim terenskim, članovi društva bave se kabinetskim radom u kojemu obrađuju dobivene podatke, arhiviraju izvještaje i dokumente, digitaliziraju speleološke nacrte te redovito proučavaju stručnu literaturu i povijesne izvore podataka s ciljem planiranja novih speleoloških akcija.

Problem traje desetljećima

Posljednja prijava od 20 novoevidentiranih onečišćenih speleoloških objekata u bazi inicijative Čistog podzemlja, koja je odjeknula društvenim mrežama, nije ništa novo u speleološkim krugovima. Inicijativa svakodnevno zaprima prijave o onečišćenim jamama i špiljama u Hrvatskoj pa tako i u Istri, jedino je ova prijava bila malo drugačija po broju objekata koji su se odjednom prijavili. Nama, u društvu, ta prijava predstavlja sastavni dio speleološkog rada kojim se želi ukazati na problematiku onečišćenja podzemlja, posebice u Istri.

Problem onečišćenja speleoloških objekata prisutan je i poznat već desetljećima, no ne pridaje mu se dovoljno važnosti jer se takvo onečišćenje direktno ne vidi s površine. Takva onečišćenja kontinuirano zagađuju podzemlje te, kad zagađenje prodre dovoljno duboko u stijensku masu, nemoguće ga je sanirati. Stoga, iz JU Natura Histrica apeliraju građanima da ne odlažu smeće u speleološke objekte jer takve radnje, osim što su kažnjive zakonom, dolaze na naplatu budućim generacijama u obliku uskraćivanja pitke vode i obradive zemlje.

Povezane vijesti

• Na livadi u blizini Pazina OTVORILA SE RUPA DUBOKA ŠEST METARA
• Speleolozi ostaju u skloništu u Jeretovoj
• Speleolozi su produbili jamu Nedam na Velebitu do 1226 metara