Kada govorimo o fojbama, mislimo na masakre velikih razmjera, reda nekoliko tisuća žrtava, koji su se dogodili u jesen 1943. u Istri i u proljeće i ljeto 1945., s posebnom koncentracijom u Trstu i Gorici, kaže tršćanski povjesničar Raoulo Pupo

Vjerojatno najosjetljiviji i najmanipulativniji, a svakog 10. veljače kada se u Italiji, počevši od 2004., obilježava Dan sjećanja - svakako politički najeksplozivniji tabu su fojbe, kraške jame u kojima su završile civilne i vojne žrtve u Drugom svjetskom ratu na prostoru Istre i sjeveroistoka Italije. Pozicija kompleksa fojbi kao tabu, zabranjene teme, svakako nije dobra, najmanje prema žrtvama i njihovim obiteljima, ali i po nužnu široku javnu raspravu o svim ratnim okolnostima uoči, tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Time bi se izbjeglo kontinuirano politiziranje s obje strane, a time, nažalost, i proizvodnja novih zaliha mržnje.

Selektivno pamćenje

Kako se ovih dana ističe na talijanskoj strani, prvi val stradanja Talijana dogodio se nakon rujna 1943. kad je kapitulirala fašistička Italija, a drugi nakon kraja rata 1945. godine, kada je došlo do egzodusa Talijana, ali i Hrvata i Slovenaca iz područja koja su pripala tadašnjoj Jugoslaviji. Suvremena talijanska historiografija te događaje tumači kao etničko čišćenje Talijana i njihov progon koji su potaknule komunističke jugoslavenske vlasti.

Ne preskakati stepenice!

Zagrebačkog povjesničara Tvrtka Jakovinu pitali smo kada će i kako kompleks fojbi prestati biti kanta puna goriva koja se pali svakog 10. veljače, ali i ekspresno gasi odmah nakon tog datuma.

- Nažalost, niti talijansko, niti hrvatsko, pa ni slovensko društvo nisu po tom pitanju učinili ni izdaleka dovoljno. S jedne strane, problem fojbi je sve do 90-ih godina donekle bilo i hladnoratovsko pitanje odnosno pitanje razgraničenja, vrlo osjetljivo pitanje imajući u vidu povijest odnosa Italije i Jugoslavije. No, to ne znači da se ti talijansko-jugoslavenski odnosi nisu razvijali dobro, svakako bolje nego, recimo, francusko njemački odnosi. To nije bilo jedno tako opterećujuće pitanje, kaže Jakovina.

- Niti jedno od ovih društava, hrvatsko svakako, teško može postaviti pitanje dokad će fojbe biti tabu tema, kad hrvatsko društvo po mnogim sličnim temama nije napredovalo, već nazadovalo, poput Bleiburga, holokausta, NDH-a, Jasenovca. S jedne strane, fojbe su dio jednog kompleksa koje nismo u stanju rasplesti, a često ga ni ne želimo rasplitati da se ne bi otvorile neugodne stvari poput graničnog pitanja koje još uvijek na određen način nije do kraja razriješeno. Fojbe su oživjele s Berlusconijem, koji je 10. veljače izabrao kao praznik i time dao mogućnost redefiniranja talijanskog položaja, s time da je s talijanske strane, uza sve, stavljena i komponenta "barbarskih Slavena" koja otežava istraživanje, nastavlja Jakovina.

Pitamo ga koliko se prilikom naglašavanja fojbi ne uočava s talijanske strane osjetljivost za žrtve talijanskog fašizma na ovim prostorima, dakle, preskaču se stepenice.

- Apsolutno! Tim više što je talijanski pogled na istočne zemlje uvijek jednim dijelom pogled s visine. Talijani su čitavo vrijeme poslije Drugog svjetskog rata pokušali sebe uvjeriti da su bili drukčiji u odnosu na Nijemce, da je njihova odgovornost manja, da je to slika koju prezentira film "Mandolina kapetana Corellija". I to otežava istraživanje, ističe Jakovina.

- Treba, dakle, svakako paziti na red stepenica. Apsolutno treba otvoriti pitanje odgovornosti na obje strane. Fojbe nisu problem 1943. i 1945. godine nego fojbe treba gledati u kontekstu onog što se zbivalo u prvoj polovici 20. stoljeća, egzodus Slavena, talijanizacija, promjene imena, Rimskih ugovora, Drugog svjetskog rata, i fojbi. U tom kontekstu odgovorni su ne samo Mussolini i Tito, nego i oni koji su bili na terenu, dakle susjedi, veli on.

- Ljudi danas ne govore o Vukovaru, Dalju, Srebrenici, mnogi i o Auschwitzu, pa se ne govori ni o fojbama. E sad, zašto historiografije i zašto politike nisu napravile ništa? Iz istog razloga što politike nikad nisu rekle: "Dosta fašizaciji!" Danas su u Italiji u trendovi još gori nego za vrijeme Berlusconija i ja tu ne očekujem puno, zaključuje Jakovina.

U povodu Dana sjećanja, talijanski mediji, pa i spomenuti RAI ugošćuju ovih dana uglednog povjesničara. Raoul Pupo, profesor je suvremene povijesti u Trstu, a mediji ga tituliraju i kao "jednog od najvećih poznavatelja julijsko-dalmatinskog egzodusa i fojbi".

- Kada govorimo o fojbama, mislimo na masakre velikih razmjera, reda nekoliko tisuća žrtava, koji su se dogodili u dva specifična trenutka: u jesen 1943. u Istri i u proljeće/ljeto 1945. u cijeloj Venezia-Giulia, s posebnom koncentracijom u Trstu i Gorici, kazao je Pupo prekjučer u intervjuu državnom portalu RAI News, nastavivši s pojašnjenjem.

Komunisti su krivi za sve

- Akteri su uvijek isti: jugoslavenski oslobodilački pokret koji je 1945. pretvoren u jugoslavensku državu, u komunistički režim. U oba slučaja činili su ono što i u drugim dijelovima Jugoslavije prilikom oslobađanja teritorija od nacista - eliminirali neprijatelje naroda. U ovom slučaju, neprijateljima naroda smatrali su se svi oni koji su se suprotstavili ili mogli suprotstaviti jugoslavenskom režimu. Dakle, očito, na prvom mjestu su tu bili fašisti, zatim svi predstavnici talijanske vlasti, ne samo države, nego i institucija, politike i društva, a zatim svi oni koji nisu podržavali aneksionistički projekt, čak i ako su antifašisti poput članova narodnooslobodilačkih odbora, zaključio je ovaj talijanski povjesničar.

Kakogod, sve do danas nije prihvaćen Mesićev prijedlog iz te burne 2007. o formiranju komisije forenzičara - hrvatskih, talijanskih i koga god predloži talijanska strana, te da ta komisija izvrši sve forenzičke potrebne radove nad svim fojbama koje talijanska strana zaželi. "I da se utvrdi definitivno broj žrtava u tim fojbama i da onda podvučemo crtu pod Drugi svjetski rat", kazao je prije 13 godina tadašnji predsjednik Hrvatske. To podvlačenje crte pokazuje se utopijskim i, evo, 2020. godine, u trećem desetljeću 21. stoljeća. Fojbe, očito, osim jama sa žrtvama, skrivaju štošta od 'naših' i 'njihovih' grijeha.

Povezane vijesti

• Italija se neće priključiti zračnim udarima u Siriji
• Italija: Uhićen muškarac koji je pomagao džihadistima
• Erjavec: Talijanska suspenzija Schengena medijska dezinformacija