Optimizam baziram na tome da smjernice EK nisu izrađene samo zbog potreba hotelijera i turističkih destinacija, već zato jer je među građanima Unije prepoznata potreba za putovanjem, koje treba učiniti jednostavnijim i prije svega sigurnim. Optimističan sam jer po prvi puta u povijesti EK počinje upravljati turizmom, a mjere potpore i programi u turizmu počinju dobivati obrise u budućem proračun, kazao jeFlego

Smjernice Europske komisije o ponovnom pokretanju turizma u Europi nikako ne možemo nazvati revolucionarnim. Ne donose nikakve konkretne mjere, već prilično općenito govore o potrebi postupnog ukidanja ograničenja putovanja. Europarlamentarac iz Istre Vlater Flego pak kaže da su to dobre vijesti za Istru i Hrvatsku. Pitamo ga na čemu temelji takav optimizam.

- EK do sada nije pridavala posebnu važnost turizmu čiji razvoj je u potpunosti prepušten državama članicama. To je jedan od razloga zašto sam i tražio da budem član Odbora za transport i turizam, jer smatram da ta za nas iznimno bitna tema treba biti bolje zastupljena te zakonodavno i financijski potpomognuta od strane Bruxellesa.

Spas sezone

Optimizam baziram na tome da smjernice EK nisu izrađene samo zbog potreba hotelijera i turističkih destinacija, već zato jer je među građanima Unije prepoznata potreba za putovanjem, koje treba učiniti jednostavnijim i prije svega sigurnim. Optimističan sam jer po prvi puta u povijesti EK počinje upravljati turizmom, a mjere potpore i programi u turizmu počinju dobivati obrise u budućem proračunu. Slažem se s vama, preporuke su trebale biti konkretnije. Ovako se ostavlja previše prostora za slobodnu interpretaciju, ali poruka je jasna - zajedno možemo spasiti dio sezone.

- Nijedna se država EU-a još nije odlučila na potpuno otvaranje granica. Hrvatska je prva uvela pravilo da svi koji ulaze u našu zemlju ne moraju u samoizolaciju. Ne riskiramo li time previše ako znamo da nam svibanj i nije toliko bitan mjesec za konačne turističke rezultate? Nismo li trebali pričekati do lipnja?

- Ponovno moram naglasiti da nisam za otvaranje granica pod svaku cijenu. Zalažem se za stvaranje preduvjeta za spas turističkog sektora, ali nipošto pod cijenu zdravlja i sigurnosti građana. Potvrda o rezervaciji smještaja ne smije biti viza za prelazak granice. Bilježimo uspjehe u borbi s virusom zahvaljujući pravovremenoj reakciji struke i odgovornog ponašanja građana. Otvaranje granica i popuštanja mjera zaštite ne smije kreirati javno mnijenje, već struka koja mora biti na visini zadatka i neovisna u donošenju odluka. Vrlo brzo ćemo znati ispravnost tih odluka i nastavljamo li s pozitivnim trendom u borbi protiv virusa.

- Ni Grčka, kao zemlja u kojoj turizam čini gotovo četvrtinu BDP-a, ne pokazuje takvu nervozu kao Hrvatska. Kod njih još vrijedi pravilo o 14-dnevnoj samoizolaciji za putnike koji ulaze u zemlju. Je li dobro da smo mi u Hrvatskoj na neki način sami sebe pretvorili u pokusnog kunića?

- Moram priznati da sam ostao zatečen izjavom ministra Božinovića. Ako su granice zaista otvorene, tada moramo znati na koji način i iz kojih zemalja se može ući u Hrvatsku, kakav je režim ulaska i kontrole na granici, kao i mjere koje će biti na snazi kada gost stigne u destinaciju. Previše je još pitanja na koja treba odgovoriti prije nego li možemo reći da smo zaista spremni za turizam i prihvat većeg broja gostiju.

- Europska komisija ne gleda blagonaklono na bilateralne dogovore o otvaranju granica. Smatra da bi taj potez trebalo napraviti istovremeno na razini cijele Unije. No, u smjernicama se spominje mogućnost dogovora zemalja sa sličnom epidemiološkom slikom. Smatrate li da bi Hrvatska trebala razgovarati sa Slovenijom i otvoriti granice bez obzira na druge države članice?

- Epidemiološka situacija nije u svim zemljama ista i sukladno tome nemoguće je očekivati zajedničko otvaranje na razini cijele EU. Da, gdje god je moguće, treba izbjegavati jednostrana rješenja i primjenjivati zajednička europska, ali činjenica je da su smjernice Komisije nedovoljno konkretne, a neka važna pitanja i dalje neodgovorena, stoga ne vidim alternativu bilateralnim pregovorima. Hrvatska zato treba nastaviti razgovarati sa susjednim zemljama, ali i Njemačkom, Austrijom i Češkom.

- Član ste Županijskog povjerenstva za turizam. Što to tijelo može sada konkretno učiniti za istarski turizam?

- Moje aktivnosti posljednjih tjedana u velikoj mjeri uključuju naše dogovore proizašle s održanih sjednica Povjerenstva. Važnost zajedničkih kriterija i smjernica za sigurno otvaranje granica inicijativa je stožera koju sam nastavio zagovarati u Europskom parlamentu. Istaknuo bih da sam još u ožujku zatražio uključivanje turizma kao posebne stavke u proračun EU-a, kako bismo po prvi put ikada na razini Unije osigurali financijska sredstva isključivo za pomoć turizmu te malom i srednjem poduzetništvu, obrtnicima i iznajmljivačima, koji su direktno pogođeni ovom krizom. Povjerenstvo pokriva cjelokupni sektor turizma okupljen s ciljem koordiniranja aktivnosti, planiranja i bržeg donošenje odluka. Konkretne potrebe i mjere bitne za oporavak turističkog sektora predlagat ćemo jedinicama lokalne samouprave, hrvatskoj Vladi te Europskoj komisiji u dogovoru sa Stožerom civilne zaštite Istarske županije, odnosno nacionalnim Stožerom.

Povezane vijesti

• Europarlamentarac Valter Flego o gospodarskom oporavku: Da bismo dobili novac iz EU fondova HRVATSKA MORA ODREDITI SVOJE PRIORITETE I USKLADITI IH S EUROPSKIM
• Istrijan u misiji obnove Europe: VALTER FLEGO MEĐU TROJE NAJUTJECAJNIJIH HRVATSKIH EUROPARLAMENTARACA
• UPOTREBA UMJETNE INTELIGENCIJE U PROMETU Valter Flego: Autonomnom vožnjom možemo spasiti živote