Okolnosti u kojima je Hrvatska predsjedala vrlo su nezahvalne. Međutim, činjenica da u šest mjeseci nismo uspjeli u fokus staviti ni jednu jedinu za nas važnu temu naprosto ne može biti isključiva krivica pandemije, već veliki kiks vladajućih. Od aktivnog sudjelovanja u kreiranju fondova, inzistiranju da u višegodišnji financijski okvir uđu sredstva za područja koja su hrvatski prioriteti, poput poljoprivredne politike, kohezijske politike i digitalizacije - nije bilo gotovo ništa

Pandemija koronavirusa i njezine posljedice na brojne sfere života, a pogotovo gospodarska kretanja, u svim zemljama članicama stavili su pred Europsku uniju jedan od najvećih izazova od njezina osnivanja. O modelima ublažavanja posljedica krize i budućnosti Europe u Bruxellesu se već mjesecima intenzivno razgovara, a jednu od najvažnijih uloga u tom procesu donedavno je kao predsjedavajuća Vijećem EU imala Hrvatska. Od prvog srpnja tu je ulogu preuzela Njemačka, a koliko je, prema njegovom mišljenju, u svom predsjedanju bila uspješna naša zemlja pitali smo IDS-ovog zastupnika u Europskom parlamentu Valtera Flega

- Okolnosti u kojima je Hrvatska predsjedala vrlo su nezahvalne. Međutim, činjenica da u šest mjeseci nismo uspjeli u fokus staviti ni jednu jedinu za nas važnu temu naprosto ne može biti isključiva krivica zdravstvene pandemije, već veliki kiks vladajućih. Od aktivnog sudjelovanja u kreiranju fondova, inzistiranju da u višegodišnji financijski okvir uđu sredstva za područja koja su hrvatski prioriteti, poput poljoprivredne politike, kohezijske politike i digitalizacije - nije bilo gotovo ništa. Umjesto da smo kroz nametanje konkretnih tema osigurali određenu prepoznatljivost u europskim krugovima pa kao najmlađa europska članica ostali zapamćeni ne samo po tome što suvereno držimo začelje većine ljestvica, već i po uspješnom predsjedanju - proš'o voz. I onda se pitamo kako je Hrvatska prema najnovijim podacima za 2020. po digitalizaciji javnih usluga na samom začelju Europske unije, dok je primjerice Pula apsolutni šampion digitalizacije u Hrvatskoj i deset koraka ispred ostatka Hrvatske.

Prioriteti

- Smatrate li da će Njemačka i u tome biti uspješnija od nas i kako ocjenjujete poruke koje je Angela Merkel iznijela u Europskom parlamentu ovoga tjedna?

- Njemačka sad ima svojih pola godine i sumnjam da će politički Berlin znati prepoznati i nametnuti prioritete koji moraju jamčiti početak gospodarskog oporavka čitave Europe. Najvažnije je, dakako, što brže donošenje, a potom i usvajanje novog višegodišnjeg financijskog okvira te novih mjera oporavka. Angela Merkel je neki dan u Parlamentu održala snažan, motivirajući liderski govor, u kojem je između ostalog izdvojila 5 prioriteta njemačkog predsjedanja. To su temeljna prava, koja su prije svega nekoliko mjeseci zbog koronavirusa bila iz temelja uzdrmana, kohezijske politike - jer solidarnost i jedinstvo su ključ oporavljene i jače Europe, klimatski neutralna EU do 2050., digitalna transformacija čitavog društva te odgovornost EU u svijetu, gdje se dotakla i Sjeverne Makedonije i Albanije. To su sjajni prioriteti i zaista se veselim što Njemačka predsjedava Vijećem jer je jaka i razumije europsku solidarnost. Najiskrenije želim realizaciju svih 5 točaka, a u mojoj grupi i meni osobno imat će konstruktivnog partnera.

- Spomenuli ste pregovore oko definiranja proračuna za narednih sedam godina. Koliko je on važan za Hrvatsku i u kojoj mjeri Hrvatska u svom gospodarskom oporavku može računati na pomoć EU?

- Isključivo o Hrvatskoj ovisi koliko ćemo iskoristiti pomoć od EU i to je ono što želim posebno naglasiti! Zato, pustimo na trenutak Europu, jer mi sami odlučujemo o svojoj sudbini. EU tu može biti naš snažan saveznik, ali ne zdravo za gotovo, to tako ne funkcionira. Nije upitno ima li EU novaca, ali EU taj novac ne dijeli šakom i kapom, već svakom po zaslugama. A kad kažem zasluge, mislim sukladno podudarnosti i usklađenosti nacionalnih operativnih programa s europskim. Hrvatski operativni program traje od 2013. i završava ove godine. Hrvatska, dakle, da bi uopće imala mogućnost povlačenja europskih sredstava mora donijeti novi operativni program i odrediti svoje prioritete - je li to turizam, industrija, ribarstvo, brodogradnja, poljoprivreda, digitalizacija ili nešto sedmo. Odradimo li to kako treba, uskladimo li svoje ciljeve s onim europskim, imat ćemo niz alata koji će značajno ubrzavati hrvatski gospodarski oporavak, poput bespovratnih sredstava i zajmova, EU fondova te EU zakonodavstva. Bruxelles neće rješavati interne probleme država, Bruxelles će definirati zajedničke EU ciljeve i pomagati svakoj članici da realizira svoje nacionalne prioritete, ako su oni u skladu s Europom. Jasno da EU koja će u novom proračunu izdvajati milijarde eura za zelenu tranziciju neće podupirati projekte izgradnji termoelektrana, ali itekako će, primjerice, financijski podržavati kupnju električnih automobila. Zato toliko inzistiram na toj usklađenosti prioriteta. Europa ima sluha za svoje članice, ali moramo igrati prema pravilima.

Potpore

Sada, kada su predizborne kampanje i izbori iza nas, novi saziv Sabora poznat, a premijer već europski iskusan, vjerujete li da će se nova Vlada usmjeriti na gospodarski oporavak Hrvatske i maksimalno iskorištavanje pomoći koju EU može osigurati?

- Svakako je dobra stvar da su izbori završili, i koliko god ne mogu biti zadovoljan reizborom HDZ-a, pozitivno je da je premijer već osigurao većinu. Jer prazan hod je luksuz koji si jednostavno ne smijemo dozvoliti! Hrvatska se sad može i mora usmjeriti na gospodarski oporavak i najkasnije na jesen definirati sve strateške prioritete, porezno ih stimulirati te početi pisati programe za njih da bismo bili spremni za prijave za EU fondove čim to bude moguće. Ne postoji izgovor da se ne bavimo bitnim! Prije sedam godina to nije bilo napravljeno kako treba. Ondašnji potpredsjednik Vlade zadužen za hrvatski operativni program izostavio je širu javnu raspravu s privatnim i javnim sektorom i zato ni dan danas određene stvari ne možemo financirati europskim novcem - jer nisu dio operativnog programa. To nije krivica Europe, to je krivica Hrvatske! Zdrava demokracija živi od javne rasprave, a demokracija u kojoj se ne uzima u obzir građanstvo - nije dobra demokracija. I zato je izuzetno važno da ovoga puta budemo pametniji, da uzmemo u obzir potrebe i želje naših građana i potrebe pogođenog gospodarstva, da pomažemo svoje obrte i male i srednje poduzetnike, turističke djelatnike i poljoprivredu. Zato smo, između ostalog, unutar Renew Europe grupe i inzistirali na konferenciji o budućnosti Europe, kako bismo mijenjali Europu nabolje i kako bismo približili Europu građanima. Jer isključivost nikada ne vodi rješenju. EU će nam, jamčim vam, čuvati leđa, a i dodatno olabaviti mogućnost dodjele potpora, prvenstveno zbog koronakrize, no domaća zadaća je na nama. EU je naš snažan i odan saveznik, ali mi moramo biti dobar i aktivan sugovornik Bruxellesu.

Povezane vijesti

• Europarlamentarac Valter Flego: Potvrda o rezervaciji smještaja NE SMIJE BITI VIZA ZA PRELAZAK GRANICE
• Istrijan u misiji obnove Europe: VALTER FLEGO MEĐU TROJE NAJUTJECAJNIJIH HRVATSKIH EUROPARLAMENTARACA
• UPOTREBA UMJETNE INTELIGENCIJE U PROMETU Valter Flego: Autonomnom vožnjom možemo spasiti živote