INTEGRACIJA

ELVEDIN EF. POSAVLJAK, UMAŠKI IMAM o budućem Islamskom kulturnom centru u Puli: "Neće se graditi džamija po uzoru na one iz 17. stoljeća. CENTAR TREBA UKOMPONIRATI U VIZURU GRADA"

Grad i Centar dijele istu sudbinu. Ako poplava potopi grad, potopit će i centar!, ističe umaški imam

| Autor: Roberto RAUCH
Elvedin ef. Posavljak (Snimio Milivoj Mijošek)

Elvedin ef. Posavljak (Snimio Milivoj Mijošek)


O Elvedinu ef. Posavljaku sam odmah stekao pozitivan dojam. Preko telefona me uljudno zamolio da ga nazovem malo kasnije, rekavši da mu od jutra prokišnjava krov i da je mokar do kože. Premda smo tada prvi put razgovarali, poslao mi je slike i pritom napisao: "Spriječio sam potop biblijskih razmjera", a ja smjesta odlučio da definitivno otpada telefonski intervju; čovjek je to s kojim treba uživo popričati.

Dočekao nas je s osmijehom na licu i pokazao svaki, i najmanji kutak Islamskog kulturnog centra u Umagu, u kojem je aktivno 250 muslimanskih obitelji. Ef. Posavljak je imam za čitavo područje Umaga, ali i Buzeta, Novigrada, Buja i Savudrije.

Uvjeravam se da je Posavljak atipični imam. I sam za sebe kaže da je prozapadno orijentiran, protiv je bilo kakve vrste ekstremizma, kojem je i sam svjedočio kada su mu u Bosni za vrijeme rata ubili djeda. Nema bradu, uredno trenira, vičan je s tehnologijom - nosi smartwatch i redovno ažurira facebook stranicu umaškog Medžlisa.

U Umag je došao prije 18 godina i nipošto ne živi u zatvorenoj čahuri gdje njeguje isključivo vlastitu tradiciju. Preuzeo je mnogo od mjesta u koje je stigao, njeguje istarski bilingvizam i prenaša ga na vlastitu djecu. Sam je završio tečaj talijanskog jezika, kaže da "ogni giorno" gleda talijansku televiziju, a njegova dva sina nakon talijanskog vrtića već pohađaju talijansku školu.

- Ne možete vi živjeti u jednoj sredini, udisati taj zrak i piti tu vodu, a da ne postanete dio nje. Htjeli ili ne htjeli, dešava se kulturološka razmjena. Nije u pitanju asimilacija, nego integracija. Naravno da čovjek mora poprimiti kulturu sredine u koju je došao, to je neminovno, ne može biti drugačije. Vidio sam koliko sam se ja promijenio. Gdje god sada odem, poželim se vratiti tu. Ovdje sam već osamnaest godina, dakle punoljetni sam Istrijan. Istriano vero! poručuje kroz smijeh.

U Puli je puno prašine podignuto oko moguće izgradnje džamije i minareta u budućem Islamskom kulturnom centru, no čini se da do toga, kao i u slučaju umaškog centra, neće doći.

U intervjuu za Glas Istre, muftija Aziz ef. Hasanović napomenuo je da će centar u Puli biti u mediteranskom stilu, a kao primjer je naveo upravo Umag. Za ovu sam - ako ju tako mogu nazvati - moderno dizajniranu kuću ustanovio da je centar kojeg tražim tek kada sam joj se potpuno približio. Gradnja vjerskog objekta je, čini se, veoma komplicirana, a gradonačelnik Umaga Vili Bassanese vrlo otvoreno mi je rekao da je umjesto džamije puno jednostavnije izgraditi prostor za društvene namjene koji u sebi sadrži i sakralni dio gdje se vjernici mogu moliti. Minaret je, kako pak napominje imam ef. Posavljak, danas tek simboličan.

- Minaret svoju praktičnu ulogu više nema. Nekada je služio da bi se ljude pozvalo na molitvu. Bio je vremenski orijentir pa su ljudi po tome znali koliko je sati. Danas ih nije potrebno dozivati, znaju kada je vrijeme molitve i sami biraju hoće li se na nju odazvati. Bitno je nikome ne smetati. Netko radi u noćnoj smjeni, drugi imaju malo dijete koje cijelu noć nije zaspalo, ima i starijih ljudi. Treba napomenuti da se kulturni centar ne gradi po uzoru na, recimo, džamije iz 17. stoljeća. Nova je tehnologija, koristi se puno stakla i modernijih materijala. Vidite i sami da imamo PVC prozore i vrata. Ide se na praktično. Kulturni centar, pa i onaj u Puli, treba ukomponirati u vizuru samog grada. Vizualno to mora biti prijazno, da ne strši, da se uklopi. Dio je to grada, a ne nekakav zasebni pusti otok. Grad i Centar dijele istu sudbinu. Ako poplava potopi grad, potopit će i islamski centar!

Po pitanju muslimana u Istri, Posavljak ističe da upravo Puli najviše treba novi centar:

- Islamski kulturni centar u Puli će se izgraditi, i red je da se izgradi. Muslimanska zajednica u Puli postoji već više od pedeset godina. Lokacija na kojoj su trenutno je katastrofalna. Zgrada je u lošem stanju, nema ni približno dovoljno mjesta, tamo se ne može doći ni biciklom! Zamislite kaos koji nastaje kada se, recimo, slavi Bajram. Gdje će svi ti ljudi stati, gdje će parkirati? Gledajte na to ovako: živite u malenoj garsonijeri, a onda se oženite ili udate, dobijete djecu. Preselili biste se u veći stan, zar ne?, poentira Posavljak.

Otvaranje centra u Umagu nije prošlo bez gunđanja. Bilo je nezadovoljnih ljudi koji su se žalili, no nikad nije došlo do incidenta. Ipak su, kaže, prošli bezbolno. Ističe da je slični slučaj bio i u Rijeci, gdje se u jednoj anketi 40 tisuća građana usprotivilo gradnji centra koji je danas ponos grada.

- Ideja o mjestu gdje bi ljudi mogli doći i klanjati se Bogu u Umagu je nastala već krajem osamdesetih godina. Takva se potreba posebno isticala tokom Ramazana, tom posebnom mjesecu kada se bogoštovlje prakticira na jedan vrlo poseban i intenzivan način. Svake su godine ljudi morali tražiti mjesto gdje bi ga prakticirali. Gradska je vlast donijela vrlo zrelu odluku da nam 2006. godine dodjeli jedan adaptirani prostor u samom centru grada. Tamo smo bili jedanaest godina. Na ovom je prostoru prije bio deponij. Što se tiče grada Umaga, imaju moje veliko poštovanje i izraz divljenja. Vrlo je važno da ljudi koji vode grad budu zreli, trezveni, da znaju vizionarski predvidjeti što je najbolje za Grad. Treba prihvatiti činjenicu da su muslimani tu, to su ljudi koji ovdje već žive.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter