Ovako je trebao izgledati budući Islamski kulturni centar (vizualizacija iz jednog od starih projekata) /Boro Vučković, Paola Orlić
Najava gradnje Islamskog kulturnog centra u Puli na području naselja Monte Serpo izazvala je, očekivano, reakcije javnosti. Srećom, pozitivnih je puno više nego negativnih. Kao da istarska tolerancija u ovom slučaju pokazuje svoju najbolju stranu. Intelektualci s kojima smo razgovarali o najavi gradnje Islamskog kulturnog centra, kompleksa koji će među brojnim sadržajima imati i molitveni prostor primjereniji od onog koji se sada koristi u samom centru Pule, jednoglasno podržavaju taj projekt. Svi redom smatraju da grad i građani od toga samo mogu profitirati. Islamski kulturni centar u njihovoj percepciji neće biti rasadnik opasnih razmišljanja, nego mjesto pozitivnih vibracija, ispravnog tumačenja vjere, molitve i kulture.
Miljenko Jergović, književnik: Krajnje pozitivno gledam na otvaranje manjinskih kulturnih centara.
Korado Korlević, astronom: Ako se njima otvara centar i imaju građevinsku dozvolu neka ga otvore, neka se diverte. Ja mislim da je bazen veća glupost od toga. Da ja moram platiti, bio bih protiv. Ali kako je to njihov novac, njihova strast, njihova vjera, neka rade. Nema smisla miješati se u njihova posla. I tebi bi bilo mrsko da se netko miješa u tvoja posla. Da imaš neku udrugu, uvjeren si da radiš nešto dobro i netko te zajebava. Katastrofa. Mogu reći da čovjek u Puli nije imao boljih prijatelja od Bosanaca. Pogotovo što se tiče smisla za humor. Važno je da građevina bude lijepa. Da to bude ukras prostoru. Da se napravi od bloketi i da ju nažbukaju, onda sam protiv. Taj centar mora biti ukras Puli.
Filip Zoričić, ravnatelj Gimnazije Pula: Moj stav o gradnji islamskog kulturnog centra u Puli je pozitivan. Poznato mi je u kakvim uvjetima obavljaju obrede i molitvu, i zato je dobro ako će napokon imati dostojanstven prostor. Ono što je vidljivo iz projekta, ali i izjava prof. Jukana, efendije, to će ujedno biti i društveni prostor koji će, vjerujem, svojim radom obogatiti našu zajednicu i doprinijeti da zaista dokažemo da živimo multikulturalnost, ali i prilika da islamska zajednica na još bolji način pokaže kako prihvaća i poštuje prostor u kojem živi, zapadnu europsku kulturu, kršćansko nasljeđe i građanski moderni duh vremena, a i da sve nas upoznaju da je Islam religija koja spaja i da svojim angažmanom u društvu pouče sve nas da je prisutni terorizam u ime Islama, koji je zadesio Pariz i Beč, samo jedan ekstremni dio s kojim se ne slažu, što je i Jukan naglasio u izjavi. Mislim da je to jako važno i time bismo umanjili predrasude koje prevladavaju s obje strane pogleda. Mi imamo učenike koji pohađaju islamski vjeronauk, i na njih smo iznimno ponosni, ali kao i na sve ostale koji svojim radom promiču učenje, toleranciju, našu školu i šire. Imao sam priliku družiti se s mladima u pulskoj džamiji prije tri godine, na poziv prof. Jukana, i održao im predavanje o važnosti mladih ljudi i njihovoj ulozi da s različitima u društvu, ljudima drugih religija, ateistima, imaju jedinstvenu priliku mijenjati svijet. U tom kontekstu želim im da uspiju, da rade i opravdaju povjerenje i važnost koju će, izgradnjom Centra imati još više.
Boro Vučković , novinar i urednik, 2005–09. savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića za društvena i humanitarna pitanja, dobitnik zlatnog pera HND-a: Držim da je to odlična ideja ako je to vrhunsko arhitektonsko djelo, kao što je to slučaj u Rijeci. Pula je bila i ostala, s obzirom na svoju tešku povijest, jedan od najtolerantnijih gradova u Europi. Normalno da ljudi koji imaju potrebu za svojim religijskim izričajem imaju i svoj prostor, ali, naravno, da to ne smeta i drugima. A Pula, kao i Rijeka, uvijek zna naći takvo rješenje. Naravno da svi strahujemo od tog ekstremističkog islamizma, od kojeg, međutim, najviše trpe sami muslimani. Zanimljivo, u Beču su dva muslimana pomagala žrtvama.
Rade Šerbedžija, glumac: Pozdravljam akciju. Pula, a i cijela Istra su multietnički prostor u kojem žive i narodi i manjine koji nisu Hrvati, od Talijana do Mađara i Srba, a posljedično i ljudi koji su drugačije vjeroispovijesti. Veselim se tome. U tom će centru sigurno biti vrlo interesantnih stvari vezanih, prije svega, uz našu Bosnu, uz literaturu i umjetnost. I to od Irana do Egipta i Turske, naroda bogatih kulturom.
Antonia Hrvatin Roth, urednica Odjela Religija HTV-a: S obzirom da je Islamska zajednica Pula treća po važnosti i veličini u Hrvatskoj, a djeluje u skučenim i dotrajalim prostorima u centru Pule više od 50 godina, odgovarajući prostor je potrebno izgraditi. Izgradnja Islamskog centra sa svim pripadajućim sadržajima bit će, kao i u drugim gradovima, obogaćenje kulturnog i vjerskog života.
Paola Orlić, povjesničarka umjetnosti i producentica: Pozdravljam sve inicijative vezane za jačanje i podupiranje vrijednosti društva tolerancije. U tom smislu podržavam doprinose svake nacionalne i religijske zajednice, pa tako i Islamske, u tkaonici istarskog i pulskog interkulturalnog te multikonfesionalnog mikrokozmosa koji se uz tekovine antifašizma snažno utisnuo i istaknuo u osobnoj iskaznici regije. Nemam nikakvih dvojbi i strahova koje navodno izražava dio lokalnog stanovništva, a vezani su za recentna teroristička događanja. Pored gradnje novog Islamskog centra podjednako bi mi bilo drago čuti i vijest o gradnji pulske sinagoge, kao i kulturnog centra za ateiste i agnostike, mada, najviše bi me veselila vijest o gradnji velikog modernog sveučilišnog kampusa koji bi na ovim prostorima kontinuirano utirao put društvu znanja.
Livio Morosin, glazbenik: Pula je uvijek bila multietnička i multikulturalna i multikonfesionalna. Stoga nema razloga da i moji prijatelji muslimanske vjere u Puli nemaju svoj vjerski kutak. Siguran sam da je to doprinos boljem međuvjerskom i međusobnom razumijevanju, a kao vjernik mogu razumjeti radost koju osjećaju. Kao glazbenik, koji je dio života proveo u Sarajevu, mogu reći - sevdah je predivan...
Magdalena Vodopija, voditeljica Sajma knjiga: Nisam mislila da ću u Puli čuti glasove koji su sve glasniji, a protive se izgradnji Islamskog kulturnog centra. Pogotovo one koji izjednačuju islam i terorizam. Radi se o kulturnom centru. Pitanje da li bih mogla biti protiv toga mi je - apsurdno! Vjerujem da će centar biti otvoren svim Puljanima, a ne samo našim sugrađanima islamske vjeroispovijesti. U gradu imamo Circolo, iznimno kulturno žarište u kojem su odrasle generacije Puljana, kultno mjesto grada. Imamo i puno mlađi ali agilni Srpski kulturni centar koji je od samih početaka integriran u ovdašnju kulturnu ponudu. Ako Islamski kulturni centar krene njihovim putovima smatrat ću to velikim dobitkom za grad.
Breda Bizjak, arhitektica: Svi vjernici, nebitno koje ispovijesti, imaju pravo na okupljanje u sklopu svojih vjerskih zajednica i njegovanje vjerskih običaja. Uklapanje vjerskih objekata bilo koje vrste veoma je važno kvalitetno urbanistički smjestiti u gradski prostor, budući da se radi o objektima koji dugoročno obilježavaju grad.
O lokaciji i arhitekturi takvih objekata po pravilu se odlučuje urbanističkim odnosno prostornim planovima te po mogućnosti arhitektonskim natječajima, što možda nije najbrži mogući put do konačnog idejnog rješenja, no ako pogledamo referentne objekte te vrste npr. u Rijeci i Ljubljani, možemo u najmanju ruku reći da je kvalitetan.