Jelena Pavičić Vukičević, razumna gradonačelnica Zagreba reagirala je kako treba, poništila odluku koja nije bila dobra i Zagrepčani će i dalje morati, kao i svi u Hrvatskoj, nositi maske samo u zatvorenom prostoru
Unatoč rapidnom širenju virusa još uvijek u Hrvatskoj nisu na snazi najstrože mjere (Snimio Milivoj Mijošek)
Od svih europskih država Hrvatska za vrijeme Uskrsa ima najliberalnije mjere kada je riječ o koroni. Kada na televizijskim ekranima vidimo Božinovića, Capaka i Beroša možemo biti zadovoljni da usprkos širenju virusa još uvijek nisu na snazi najstrože mjere i poslušati njihov savjet da je daljnji razvoj događaja u rukama samih građana.
Drugi Uskrs u lockdownu, to je europska stvarnost. I dok su europske države donijele različite mjere, od drastičnog zatvaranja svega i zabrane kretanja poput Italije, neke, poput Španjolske, usprkos brzom širenju virusa za sada ne razmišljaju o zatvaranju. Kod nas su 'šarene' mjere, od županije do županije, s time da strogog lockdowna nema i kako se čini, neće ga ni biti. Bar ne onaj nesretni eksperiment s propusnicama, iako je za očekivati da će travanj donijeti pooštravanje mjera bar u županijama koje računaju na turizam od svibnja nadalje.
I dok Svjetska zdravstvena organizacija konstatira kako cijepljenje u Europi napreduje neprihvatljivom sporošću, a milijuni doza cjepiva od kompanije Johnson&Johnson su zbog ljudske greške morali biti uništeni, u Hrvatskoj se već u travnju najavljuje masovno cijepljenje. Hoće li od toga biti nešto teško je reći, jer već dugo živimo na obećanjima, gotovo istim kao što nas čekaju milijarde iz Europe, ali one nikako ne stižu.
(Ne)disciplinirani Talijani par dana pred uskršnje praznike najavljuju kontrole kako bi se vidjelo poštuju li se mjere, a posebni covid redari obilazit će parkove, kafiće, plaže, luke i zračne luke kako bi se uvjerili da su građani, napokon, shvatili opasnost trećeg vala koji hara Europom. Ovo rigorozno zatvaranje bit će na snazi cijeli travanj i samo ako se smanje brojke zaraženih može se očekivati stanovito popuštanje. Škole će ipak u travnju raditi, ali samo za učenike do šestog razreda, a barovi i restorani morat će se orijentirati samo za dostavu hrane i pića. Na cijelom teritoriju Italije neće biti dozvoljeno kretanje, osim onima koji imaju zdravstveno opravdanje ili rade u drugim dijelovima zemlje. Oštre su i odredbe o kretanju unutar gradova, ali nitko za sada ne spominje obavezu nošenja maski na otvorenom.
To je, upravo, bio razlog brze intervencije Jelene Pavičić Vukičević koja je preuzela vođenje zagrebačkog stožera nakon preuranjenog i nekoordiniranog prijedloga da maske budu obavezne na svim mjestima u gradu. Razumna gradonačelnica koja je u Bandićevo vrijeme bila njegova zamjenica reagirala je kako treba, poništila odluku koja nije bila dobra i Zagrepčani će i dalje morati, kao i svi u Hrvatskoj, nositi maske u zatvorenom prostoru, ali ta obaveza neće vrijediti na otvorenom. Jer, nitko za sada nije znanstveno utvrdio da maske na otvorenome imaju smisla.
Španjolci s druge strane upravo žele zakonski obavezati građane starije od šest godina za nošenje maski na otvorenom. Priprema se izmjena zakona koji bi uključivao obavezu nošenja maski na otvorenim prostorima i svim zatvorenim prostorima, a sada se vode duge polemike znači li to nošenje maski na plažama. Španjolci ipak bez posebne nervoze dočekuju Uskrs, iako je zaraženih mnogo. Više se vodi rasprava o prioritetu za cijepljenje, a po najnovijim prijedlozima oko 355.000 ljudi koji boluju od teških bolesti, poput karcinoma, imat će prednost pred svima drugima. Na redu su i stariji ljudi od 75 do 80 godina i to oni koji do sada nisu cijepljeni, dok je cijepljenje među zdravstvenim radnicima pri kraju. Više nema ograničenja ni sa cjepivom AstraZenece, a donesena je i odluka da svi koji imaju manje od 65 godina mogu za prvo vrijeme dobiti samo jednu dozu cjepiva.
Stanje je u Europi ponovo krajnje ozbiljno. Većina zemalja se ipak odlučila na nepopularne mjere, čak i oštrije od onih koje su vrijedile prošle godine. Ograničeni Uskrs, najavljuju Francuzi i dva dana pred praznike počinje strogi lockdown. Predsjednik Emmanuel Macron propisao je mjere koje će vrijediti na cijelom teritoriju od petka navečer i od tada građani neće moći putovati dalje od 10 kilometara od kuće. Iznimke će odobravati isključivo vlada, a policija može provjeriti sve potvrde. Svima ostaje mogućnost da se do ponedjeljka smjeste gdje smatraju da im je najbolje pričekati novo otvaranje, ali poslije toga više nema promjena. I Francuzi koji žive u inozemstvu trebaju se vratiti, ako žele, do ponedjeljka navečer, jer nakon toga više nitko ne može nigdje. Vjernici će se ipak moći okupiti u crkvama za vrijeme Uskrsa, što prošle godine u to vrijeme nije bilo moguće u Francuskoj. Bit će u crkvama obavezne maske i ograničenje broj ljudi koji će moći prisustvovati vjerskim obredima, a policijski sat ionako počinje u 19 sati. Građane se poziva i da se odreknu većih obiteljskih druženja, a neće biti moguće ni okupljanje više od šest ljudi na otvorenome. Konzumacija alkohola na javnim je mjestima zabranjena, a za svako kršenje mjera predviđene su kazne od 135 eura naviše. Samo proteklog vikenda razne kazne zbog nepoštivanja mjera platilo je 17.000 Francuza. Da se tako nešto dogodilo u Hrvatskoj reakcije bi bile sigurno krajnje žestoke i gotovo nezamislive.
Angela Merkel na kraju nije dobila 'zeleno svjetlo' za najstrože mjere do sada. Premijeri 16 njemačkih saveznih zemalja samo su produžili sadašnje mjere, a potpuni lockdown za vrijeme Uskrsa ipak nije izglasan. Tako će Nijemci morati raditi 3. travnja, iako je bilo predviđeno da to bude neradni dan. U Njemačkoj je dozvoljeno okupljanje najviše pet osoba iz dva različita domaćinstva. U Belgiji su ponovo na snazi stroge mjere, a svi koji žele u kupnju moraju ugovoriti termin. Škole i sveučilišta nakon Uskrsa tri tjedna neće raditi, a obustavljaju rad i frizeri, kozmetičari. Neko ublažavanje, ako se širenje zaraze suzbije, može se očekivati tek polovinom travnja, a do tada će vrijediti i noćni policijski sat.
U Portugalu su oštre mjere do 15. travnja, a trenutačno je potpuni lockdown. Očekuje se da će ipak uskoro biti otvoreni muzeji, a nakon njih i kazališta i kina i tek potom razni dućani. U Grčkoj ljudi mogu napustiti svoje domove tek s valjanim razlogom između 21 sat navečer i 5 sati ujutro. Svi koji doputuju u tu zemlju moraju pokazati test. Bugarska je među rijetkim zemljama koje od danas ublažavaju mjere, pa će građani ponovo moći ići u restorane, ali samo na otvorenom. Otvaraju se i kazališta, ali će biti ograničen broj ljudi koji će moći gledati predstave. Vrtići i škole također počinju s radom tokom travnja. U Češkoj su i dalje na snazi oštre mjere, pa se mogu sastajati samo dvoje ljudi. Kina, restorani, kazališta su zatvoreni, a na snazi je i policijski sat. Ni u Češkoj nisu moguća putovanja, a vjerski obredi na Uskrs bit će strogo kontrolirani. U Mađarsku mogu trenutačno ući samo mađarski državljani, a od 20 sati počinje policijski sat, dok je preko dana gotovo sve zatvoreno. Vjenčanja se mogu organizirati samo u krugu najbliže rodbine, a ograničen je i broj onih koji mogu biti na sprovodima. U Švedskoj su mjere ipak najlabavije, nešto poput Hrvatske, jer su otvoreni dućani, hoteli, a o lockdownu se ne razmišlja. Usvojen je Zakon o pandemiji, ali ne propisuje neke rigorozne mjere, tako da je u restoranima moguće da za istim. stolom sjedi četvero ljudi.
Sve u svemu, umjesto da prvi mjeseci ove godine donesu smirenje, ponovo su na snazi mjere koje su paralizirale život u većini europskih država. Hrvatska balansira, jer je nervoze sve više, s time da oni koji su pogođeni krizom u Europi ipak i dalje dobivaju mnogo više nego oni kod nas. Ali, promjene su stalne, pa se mnogi mali hoteli u Europi pretvaraju u poslovne prostorije, jer vlasnici ne vjeruju da će tako skoro krenuti masovnija putovanja.
Drama oko cjepiva se nastavlja, Europska unija pokazuje tu nevjerojatnu nesposobnost djelovanja, a žrtve su oko 500 milijuna građana ujedinjene Europe. Što će biti nakon pandemije nije moguće prognozirati, ali nadu da će sve probleme riješiti Bruxelles za sada iskazuje samo hrvatski politički vrh. Europa je sve slabija i neefikasnija, sve birokratiziranija, a pandemija je srušila onu idealiziranu sliku navodno efikasne Europske unije. Sada se svatko na svojoj strani bori za opstanak.