U srijedu 24. listopada 2018. umro je prof. Dražen Vlahov dugogodišnji direktor Državnog arhiva u Pazinu i neumorni istraživač glagoljske baštine u Istri. Dražen Vlahov rođen je 5. svibnja 1939. godine u Prvić-Šepurinama nedaleko Šibenika. Gimnaziju je završio u Šibeniku, a diplomirao je 1963. god. na Filozofskom fakultetu u Zadru, kolegij Historija. Po završetku studija zaposlio se kao profesor u Bosanskoj Gradiški gdje je radio dvije godine. U Pazin je došao 1965., a godinu kasnije zapošljava se u Gimnaziji "Otokar Keršovani". Iz gimnazije 1970. prelazi Historijski, danas Državni arhiv u Pazinu i odmah pokreće organizirano popisivanja arhivskog gradiva Porečke i Pulske biskupije na čemu se postupno radilo tijekom narednih dvadesetak godina. Bio je to pionirski pothvat u Hrvatskoj zahvaljujući kojem je na jednome mjestu, u Vijeniku arhiva, publiciran popis svih matičnih knjiga s područja jedne od hrvatskih županija. Za njegova su upravljanja Arhivom utemeljeni su fotolaboratorij i restauracijska radionica. Vlahov je tijekom svog radnog vijeka obnašao brojne dužnosti, a već tijekom studija obnašao je dužnost potpredsjednik Saveza studenata, bio je predsjednik Društva arhivskih radnika Zajednice općine Rijeka, predsjednik Saveza društva arhivskih radnika Hrvatske, član Izvršnog odbora Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske i član Predsjedništva Saveza arhivskih radnika Jugoslavije te predsjednik Izvršnog odbora Katedre Čakavskog sabora Pazin. Tijekom više od trideset godina provedenih u pazinskom Arhivu radio je na gotovo svim poslovima u ovoj ustanovi, a kao direktor najzaslužniji je za rješavanje spremišnog i radnog prostora Državnog arhiva u Pazinu u današnjoj zgradi. Kao član redakcije sudjelovao je u uređivanju mnogih časopisa, knjiga i zbornika kao što su Pazinski memorijal, Zbornik Poreštine i Vjesnik historijskih arhiva Rijeke i Pazina i drugog.

U vrijeme dok je obnašao dužnost ravnatelja Arhiva bavio se istraživanjem povijesti Narodnooslobodilačke borbe, o čemu je objavio niz radova. Napustivši dužnost ravnatelja Vlahov se posvetio istraživanju glagoljske baštine u Istri, pa je od 1996. do 2010. kao ugledni ekspert za glagoljsku paleografiju transkribirao i priredio za tisak sedam kritičkih izdanja raznih vrsta glagoljskih vrela. Radi se o izuzetno važnim djelima bez kojih bi se povijest ranog novog vijeka u Istri teško mogla rekonstruirati. Ovo grandiozno djelo Dražena Vlahova svrstava u red velikih istraživača glagoljaške baštine kao što su Ivan Kukujević Sakcinski, Vjekoslav Šefanić i Branko Fučić. Stoga je zbog velikih zasluga za povijesnu znanost prof. Draženu Vlahovu 2013. dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović odlikovao ga je 2011. redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge na području kulture.

Djelo prof. Dražena Vlahova još će dugo biti neizostavna i pouzdana literatura istraživačima povijesti Istre, a radove koje je ostavio pokoljenjima u naslijeđe svjedočit će o čovjeku koji je s velikom ljubavlju istraživao Istru, u kojoj je našao svoj dugi dom i zavičaj. Zbog svega što je učinio pokoljenja znanstvenika i ljubitelja starina bit će mu zahvalna jer originalni dokumenti koje je transkribirao teško će odoljeti zubu vremena, ali zahvaljujući Vlahovu postali su neprocjenjivo vrijednim dijelom hrvatske baštine.

Posljednji ispraćaj prof. Dražena Vlahova bit će u danas u 16 sati iz kapele "Moj mir" u Pazinu na gradsko groblje.