Dobrodošli u Sveti Lovreč, jedan od najbolje sačuvanih srednjovjekovnih utvrđenih gradova u Istri. Povijesno naselje Svetoga Lovreča (Pazenatičkog) izgrađeno je planski, u obliku spirale kojom dominira župna crkva - bazilika svetog Martina.

Sveti se Lovreč prvi put spominje u dokumentima već 1030. godine kao castrum sancti Laurentii. Zanimljiva je i činjenica da je Sveti Lovreč bio prva organizirana ruralna općina u Istri, a četvrta u Istri uopće, nakon Pule, Kopra i Trsta.

Mjesto je to koje je u povijesti bilo vrlo značajno upravo zbog svojih bedema koji su stanovnicima i vođama nudili sigurnost. Bedemi i kule izgrađeni su još za vrijeme vladavine Bizanta, a tijekom godina često su obnavljani te su očuvani do današnjih dana. Važno je spomenuti da su u 14. stoljeću zidine bile proširivane i nadograđivane, a te su preinake plaćali upravo mještani.

Crkvica sv. Lovre na groblju

Najznačajnije razdoblje za Sveti Lovreč bilo je tijekom vladavine Venecije nad Istrom. Tada je Sveti Lovreč bio sjedište vojne uprave čitavog mletačkog dijela Istre, koji su nazivali Pazenatik, upravo otud i ime Sveti Lovreč Pazenatički. Početni dio imena, pak, nosi po crkvici smještenoj na mjesnome groblju - crkvici svetog Lovre, koji je ujedno i zaštitnik mjesta. Legenda kaže da je nekada na prostoru Lovreča bilo čak 35 crkava, a danas mjesto broji svega tri. Pa krenimo u istraživanje!

Kroz Velika vrata ulazimo u povijesni dio mjesta i stižemo na Placu, glavni trg, nasred kojega stoji stup srama. Ispred nas se nalazi bazilika sv. Martina, trobrodna romanička crkva ukrašena freskama iz 11. stoljeća. U toj su crkvi smještene i najstarije orgulje u Istri, koje su rad Petra Nakića iz 1735. godine.

Posljednji je sakralni objekt, uz baziliku sv. Martina i crkvu sv. Lovre, crkvica sv. Blaža. Gotička je to crkvica sagrađena 1460. godine, a njezinu unutrašnjost, kao i baziliku sv. Martina, krasi zanimljiv ciklus fresaka, dva sloja fresaka koji se bore za prevlast jedan nad drugim. Prvi sloj datira u 15. stoljeće, a drugi je sloj naslikan u 19. stoljeću te one kazuju legendu o svetome Blažu. Zvono crkvice bilo je od izuzetne važnosti za stanovnike Lovreča jer je za vrijeme velikih suša, kakvima svjedočimo i ovih dana, označavalo vrijeme raspodjele vode.

Puč u Vošteni

Upravo su zbog toga za stanovnike od velike važnosti bili prirodni izvori pitke vode, među kojima je najznačajniji puč u Vošteni koji

nikada nije presušivao. Puč je to koji za sebe veže vrlo zanimljivu legendu. Naime, za pronalazak toga puča zaslužna je jedna krava. Iako su mještani, nakon što je nestala tijekom ljetne suše, mislili da nije preživjela, ona se vratila živa i zdrava te za nekoliko dana opet otišla. Idući su je put mještani slijedili, a ona ih je odvela do ovog puča na kojemu je pila čistu izvorsku vodu.

Nastavljamo dalje do kule Funtanela, koja stoji kao spomenik povijesti, ali se koristi i za organizaciju koncerata te drugih događanja. Slijedi šetnja vanjskom stranom obrambenih zidina, gdje možemo vidjeti trokutastu kulu i zvonik-kulu, građevine koje vizuri Svetoga Lovreča daju poseban štih.

Velika porta

O Svetom se Lovreču može reći još štošta, ali kako biste otkrili sve njegove tajne, morat ćete ga posjetiti. Tamo vas svake srijede do kraja kolovoza očekuju vođene ture uz licenciranog vodiča za Istarsku županiju, koje se odvijaju na hrvatskom i engleskom jeziku, poznate pod nazivom Central Istria walking tour.

Povezane vijesti

• Matijašić: Zanima me antičko razumijevanje pojma povijesti
• Žive jaslice u Svetom Lovreču
• Povijest i značaj Novigrada: Od antičkog Neapolisa do karolinškog centra Istre