Otkako su prije tjedan dana stručnjaci Centra za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković" iz Rovinja pozvali građane da im šalju obavijesti o meduzama, do sada su dobili više od 500 poruka na hrvatskom, slovenskom i njemačkom jeziku. Pored toga dobili su niz vrijednih podataka o rasprostranjenosti ovih morskih organizama od lokalnih ribara s kojima surađuju u sklopu projekata Ministarstva i s Upravom ribarstva.

- Ljudi najčešće javljaju o prisutnosti kompas meduza u priobalju zapadne Istre. Veći je broj dojava i uhatog klobuka, morskih pluća, kao i rebraša, doznajemo od dr. sc. Tjaše Kogovšek iz Centra za istraživanje mora u Rovinju. Puno je manje dojava s istočne strane Istre, s Kvarnera, a i tada je uglavnom riječ o morskim plućima.

U istarskom je priobalju od ove zime želatinoznog planktona izrazito puno, kaže ona.

- Ne znamo još točno zašto je to tako, vjerojatno ima više faktora, od temperature vode, masovne pojave drugih vrsta želatinoznih planktonskih organizma kojima se kompas meduze hrane, kao što je Salpa fusiformis u ožujku i travnju, i drugih utjecaja na morski ekosustav, kaže Kogovšek i nastavlja:

- Rebraši su stigli ranije nego prijašnjih godina, a teško je reći da će prije i nestati. Njihovo je razmnožavanje eksponencijalno. To je invazivna vrsta, hermafrodit, a jedna jedinka može za 24 sata izbaciti na tisuće jaja. Premda preživi samo jedan posto ili još manje, to je i dalje ogroman broj. Za reprodukciju im pogoduje toplo more, ali prisutni su u sjevernom Jadranu kroz cijelu godinu. Obično ih je na kraju ljeta i na jesen najviše. Uhati klobuk je sad na kraju sezone, sada je mliječno bijele boje. Dobili su dojavu da ga puno ima s jedne strane otoka Brijuni. Kompas meduze pojavile su se u priobalju početkom lipnja. Kako je sezona pojava meduze ove vrste od veljače do srpnja, očekuje se da će polako početi nestajati, smanjivati će im se broj. Ranijih godina rijetko ih se primjećivalo u kolovozu, a u rujnu ih vjerojatno uopće neće biti uz obale. No, tako je bilo do sada. Budući da ih je rijetko bilo u ovoliko velikom broju teško je nešto sa sigurnošću prognozirati. Ranije su se ove meduze koje mogu opeći zadržavale na otvorenom moru, a sada su bliže obali, kaže dr. Kogovšek i zaključuje:

- Meduze su oduvijek bile tu i bit će i u buduće, ali je pitanje kako ćemo se mi tome   prilagoditi.

Savjetuje svima da ne diraju rukama, kako kompas meduze tako i ostale vrste, jer sve one imaju žarnjake, neke izvana druge unutar tijela. Kod osjetljivijih osoba i djece mogu izazvati osip, svrab i respiratorne smetnje.

- Kompas meduza može opeći i njen dodir može boljeti, osobito one s osjetljivom kožom i djecu, ali za otprilike 24 sata sve bi trebalo proći, kaže dr. Kogovšek.

Ako se to dogodi opeklina, vrlo važno je da se ne ispire s tekućom (ili flaširanom vodom) i ne dira mjesto na koži s rukom, da se žarne stanice koje se do tada nisu, ne bi aktivirale i opeklina bi bila još veća. Uvijek isperemo sa morskom vodom i pincetom ili štapićem (što imamo kod sebe) nježno odstranimo preostalo tkivo meduze. Mjesto opekline namažemo sa aloe verom ili nekom kremom koja umiruje kožu nakon opekline. Obično su to one s ureom kao dodatkom. Kod alergijske reakcije treba zatražiti hitnu medicinsku pomoć.

Povezane vijesti

• Bezopasne klobuke donijeli zapadni vjetrovi
• OMRAŽENIH KOMPAS MEDUZA SVE JE MANJE, ali množe se neki drugi neželjeni organizmi
• Centar za istraživanje mora Rovinj objavio novu kartu rasprostranjenosti meduza u Jadranu. PRIMILI SU DOJAVU O DVIJE NOVE VRSTE