Fond za zaštitu okoliša je taj koji ima ugovor s izvođačem radova, grčkim Helectorom. Prije samog preuzimanja postrojenja napravili smo listu nedostataka i tražili smo da se to riješi. Tada je bilo više od 400 nedostataka koje smo prezentirali Fondu, a među njima je bilo i dijelova postrojenja koji nisu bili napravljeni. Zbog toga zaposlenici u tom dijelu rade s maskama te svaki dan moramo čistiti velike količine prašine, kaže direktor ŽGCO-a Kaštijun Darko Višnjić

Svečanost rezanja vrpci i službeno otvaranje novog Kaštijuna nikada nismo dočekali, a sada je i jasno i zašto. Kaštijun je u problemima do grla, a svaki dan na površinu isplivavaju novi nedostaci s kojima se susreće ova skupa istarska tvornica otpada, ili možda bolje rečeno, rupa bez dna. Teško je više pratiti sve te silne iznose koji su ulupani u novi Centar koji će 1. srpnja proslaviti godišnjicu rada. Trideset, četrdeset milijuna eura, kao da više nije ni bitno, a sve to u gradnju i skupu tehnologiju koja proizvodi gorivo iz otpada koji nitko neće!

Nakon nekoliko upita da nam se omogući službeni posjet Centru, napokon nas je u na Kaštijunu primio direktor Darko Višnjić koji je ovoga puta sasvim otvoreno odgovarao na pitanja. Naglasio je da je država ta koja je trebala osigurati modele zbrinjavanja goriva iz otpada, a ne da se centri i lokalna zajednica sami snalaze i plaćaju zbrinjavanje. Podsjetio je da je gradnju MBO modela na kojem kojima počiva Centar također definiran na nacionalnoj razini, no država pak nije učinila ništa da se paralelno stvore uvjeti za zbrinjavanje tog otpada.

Odgovornost izvođača

No, sudeći prema onome što je rekao Višnjić, ispada da je SRF tek kap u moru problema koji pritišću Centar. Priznao je da ŽCGO Kaštijun ima brojne nedostatke, a za sve je, tvrdi, odgovoran izvođač radova, odnosno grčka tvrtka Helector. Najveći problemi, čini se, potresaju samu jezgru centra, takozvano MBO postrojenje, u kojem je po originalnom projektu zamišljen rad bez ljudske posade. No, neki krucijalni dijelovi u pogonu nisu napravljeni kako treba. Samo postrojenje ima niz tehničkih nedostataka, pa iako prvotno nisu ni trebali biti unutra, radnici danas u pogonu rade s zaštitnim maskama i bore se oblacima prašine.

Da bi se pogon doveo u red, potrebno je uložiti dodatnih 16,1 milijun kuna, a o tome je još u veljači 2018. godine sklopljen ugovor između Istarske županije, Grada Pule, Kaštijuna i Fonda za zaštitu okoliša. Dakle, sada je izvjesno da javnost nakon punih godinu dana saznaje za očite velike greške tijekom izvođenja radova za koje treba izdvojiti ni više ni manje nego 16 milijuna kuna!

Povezane vijesti

• Građani će odvoz otpada plaćati od tri do pet puta skuplje!
• Istrani još ne znaju koliko će plaćati odvoz otpada
• Gorjelo na starom odlagalištu otpada Kaštijun