Hrvatska danas obilježava jedan od svojih najznačajnijih nacionalnih praznika – Dan antifašističke borbe – koji modernu hrvatsku republiku svrstava uz rame saveznika koji su pobijedili nasilje fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu. Praznik Dan antifašističke borbe svečani je čin kojim Hrvatska pokazuje kako je nastala na temeljima antifašizma i partizanske borbe, odnosno na državnim temeljima izgrađenima na zasjedanjima Zemaljskog antifašističkog vijeća naroda Hrvatske (ZAVNOH-a) i Antifašističkog vijeća naroda Jugoslavije (AVNOJ-a).

Antifašistički karakter današnje Republike Hrvatske kao nasljednice partizanske Hrvatske iznimno naglašava i preambula Ustava i u odavanju počasti prvim hrvatskim partizanima nema mjesta reviziji povijesti kojoj smo povremeno svjedočili tijekom proteklih tri desetljeća.

Tuđmanova ostavština

Ovogodišnja proslava Dana antifašističke borbe događa se na 80-godišnjicu tog povijesnog događaja – trenutka u kojem je Hrvatska poručila da „fašizam neće proći“ – i kada se u neizvjesnim vremenima svjesni opredijelila za pobjedničku stranu koja joj je osigurala mjesto u današnjoj zajednici slobodnih naroda.

Dan antifašističke borbe 22. lipnja slavi se od samih početaka neovisne Hrvatske, točnije od 1991. godine i to na inicijativu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je i sam pripadao partizanskom pokretu te drugih političkih i vojnih ličnosti, partizana i antifašista koji su obilježili put u neovisnost.

Jedna od tih ličnosti bio je i general Janko Bobetko, stožerna figura Domovinskog rata, koji je pripadao Prvom sisačkom partizanskom odredu osnovanom 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica kod Siska. Bila je to prva vojna jedinca u okupiranoj Hrvatskoj i u okvirima upravo propale Kraljevine Jugoslavije koja se oružjem borila protiv okupatorskih snaga Hitlerove Njemačke, ali i domaćih izdajnika, odnosno ustaške vlasti uvezene iz Italije u travnju 1941. godine.

Povijest pamti kako je Prvi partizanski odred, čiji je zapovjednik bio Vlado Janić Capo, nastao kao reakcija na napad Njemačke na Sovjetski Savez. Hrvatski partizani izveli su prve akcije na terenu – prije svega diverzije i napade na željezničke pruge kako bi se onemogućili i usporili vojni transporti njemačkih i kvislinških formacija na druga bojišta – još prije nego što su Josip Broz i Komunistička partija Jugoslavije 4. srpnja 1941. godine pozvali sve narode tadašnje, a i buduće Jugoslavije na borbu za slobodu.

U prvim danima rata sisački partizanski odred brojio je 77 boraca. Zapovjednik je bio Vlado Janić, po zvanju bravar, dok je politički komesar bio Marijan Cvetković. Do kraja rata u svibnju 1945. odred se borio na području Hrvatske – na Baniji, Kordunu, Lici i Žumberku. Preživjelo je trideset i osam boraca.

Samo partizani

Prve diverzantske akcije odred je poduzeo na pruzi Sisak – Zagreb. Uz miniranje pruge kod Lekenika, uništili su vojnu kompoziciju kod sisačke željezničke stanice te most kod Blinskog Kuta. Mjesec dana nakon osnivanja, u drugoj polovici srpnja, odred je imao otvorene borbe s okupatorima i domaćim izdajnicima. Krajem rujna, sisački partizani krenuli su prema Baniji gdje su se sjedinili s tamošnjim partizanima i oformili Banijski partizanski odred čiji je zapovjednik također bio Vlado Janić. U jedinici je bio i narodni heroj Franjo Knebl te legendarna junakinja i narodna heroina Nada Dimić.

Obilježavanje Dana antifašističke borbe prilika je da se istakne kako je u organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građana. U jedinicama Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ) – čija je neotuđiva sastavnica NOV i PO Hrvatske – ratovalo je 230 tisuća boraca iz Hrvatske. Na teritoriju Hrvatske oformljeno je pet korpusa, 17 divizija i 52 brigade NOV-a.

O osnivanju Prvog sisačkog partizanskog odreda i počecima Drugog svjetskog rata na području Republike Hrvatske govorilo se prošlog tjedna i na stručnom skupu u Zagrebu na kojem su govorili vrhunski povjesničari i poznavatelji te teme Hrvoje Klasić i Ivo Goldstein.

- O svemu vezanom uz antifašističku borbu možemo diskutirati, osim o jednoj stvari: tko je bio na pravoj strani, a tu je odgovor jednoznačan – samo partizani. Antifašizam je cjeloviti idejno-politički i vojni odgovor na nacizam i fašizam, a koalicija definirana kao savez raznorodnih država koje se borila protiv fašizma, Trojnog pakta i njegovih supotpisnika, uključujući i NDH, prihvatila je i koristila taj termin. NOB u Jugoslaviji i Hrvatskoj bio je specifični dio antifašističke koalicije, s tim da je antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najjači dio jugoslavenskog antifašizma i najmasovniji u Evropi, ne računajući okupirane dijelove SSSR-a, objasnio je Ivo Goldstein.

Ugledni povjesničar Hrvoje Klasić u svojem je zapaženom izlaganju istaknuo: „Postavljaju se pitanja bi li bilo antifašističke borbe da nisu napadnute Jugoslavija i SSSR ili da su se ustaške vlasti drugačije ponašale prema Srbima na području NDH?“

Klasić je na to ponudio i odgovor i podsjetio kako su mnogi Hrvati sudjelovali u španjolskom građanskom ratu te kako je još za vrijeme travanjskog rata 1941. godine KPJ osnovala vojne komitete pripremajući se za neophodan oružani obračun.

- Do sukoba, kaže Klasić, nije došlo jer su se komunisti pridržavali sporazuma Molotiv – Ribbentrop o nenapadanju između SSSR-a i Njemačke. Po iznenadnom njemačkom napadu na SSSR, krenule su i oružane bitke u nas.

Povjesničar Klasić podsjetio je kako je maršal Tito pred kraj života Vladu Janića proglasio „prvim partizanom“ njegove Jugoslavije.

Naime, maršal Tito je u pismu od 14. srpnja 1979. godine odao priznanje „drugu Vladi Janiću-Capi, članu Savjeta Federacije", na "organizovanju prvog partizanskog odreda u našoj zemlji".

Inače, po smrti Vlade Janića Cape 1991. godine telegram sućuti obitelji poslao je i dr. Franjo Tuđman te u njemu hvali ulogu partije i ističe Capu kao primjer nacionalnog poštenja. Janić je, inače, bio nadređeni generalu Tuđmanu dok je radio u generalštabu JNA u Beogradu.

Ustanak protiv fašista

Na istom skupu koji je u medijima prošao gotovo nezapaženo, Hrvoje Klasić naglasio je kako je ratnim uspjesima pripomogla i borba hrvatskih Srba koji su podigli masovni ustanak protiv zločina ustaša i vojske tzv. NDH. Govorio je i o ulozi katoličke crkve koja je podržavala vlast Ante Pavelića te dodao kako je sisački župnik u crkvi 20. travnja 1942. slavio Hitlerov rođendan.

Organiziranje ustanka protiv fašista i nacista u Sisku nisu bile jedini takav događaj što se dogodio 22. lipnja 1941. godine. Kod Vrgorca, na brdu Radović, također je osnovana partizanska grupa koju su vodili sekretar Općinskog komiteta KPH za Vrgorac Jozo Martinac i krojač Drinko Tolić. Od prvog dana imali su više od trideset boraca. Kasnije su u okolici Vrgorca osnovana još dva partizanska odreda.

Povezane vijesti

• Danas se u Hrvatskoj slavi DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE
• POREČ: Obilježen Dan antifašističke borbe
• Sjećanje na poginule štinjanske borce