Svakodnevno putuju na posao iz Brgudca u Rijeku. Stotinjak kilometara u oba smjera. Riječani Saša Aleksić i Darija Brajković odabrali su ovo selo na osami istarskog Krasa za svoju stalnu adresu i predstavnici su, ili preciznije predvodnici trenda koji ga je obilježio. Sve je više mladih obitelji koje se iz grada vraćaju na selo i u Brgudcu obnavljaju djedovinu. Iako su prvi rezultati popisa stanovništva porazni, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou pa i za lanišku općinu, budući da je u 14 raštrkanih naselja na 144 četvorna kilometra prije deset godina živjelo 329 stanovnika, a danas je taj broj spao na 270, Brgudac je selo koje prkosi negativnim demografskim trendovima.

- U Brgudcu je 2016. godine zimi stalno živjelo pet stanovnika, većinom starije životne dobi. Danas ih je 23, od toga je pet mladih obitelji i dvoje male djece, nabrojat će Saša Aleksić koji je, otkako se nastanio u Brgudcu, sve snage usmjerio u razvoj nove životne sredine. Saša, inače suvlasnik privatne firme za grijanje i klimatizaciju sa sjedištem u Rijeci, predsjednik je Babucere - Udruge za zaštitu i revitalizaciju sela Brgudac, a na zadnjim lokalnim izborima kandidirao se na nezavisnoj listi aktualne laniške načelnice Roberte Medice, tako da razvoju krajnjeg sjevera Istre aktivno doprinosi i kao općinski vijećnik.

Najviše stalno naseljeno selo

Sa svojih 747 metara nadmorske visine, najviše stalno naseljeno selo u Istarskoj županiji, Brgudac je svojevremeno vrvio životom. U njemu je početkom 20. stoljeća obitavalo petstotinjak stanovnika no burna povijest i ekonomske prilike raselile su Brgučane po svijetu. Ostala su samo samačka staračka domaćinstva. Ustanički Brgudac koji zbog važnosti u NOB-u i svog doprinosa antifašističkoj borbi nosi i naziv spomen-selo, zadnjih godina međutim doživljava pravu renesansu. Broj od 23 stanovnika koliko ih u Brgudcu živi tijekom cijele godine, većinom onih koji su se vratili na djedovinu, a dijelom i nekih koji su se naselili u potrazi za mirnijim životom daleko od vreve urbanih košnica, vikendom se doslovce udvostručuje. Obnavljaju se kuće i krovovi, uređuju i obrađuju vrtovi, u zadnjih pet godina obnovilo se petnaest kuća, a sve je više izletnika i planinara koji dolaze u Brgudac, na zapadnom ulazu u Park prirode Učka, i nastavljaju prema izvorištu Korita podno Brajkovog vrha, tisućnjaka Ćićarije u obuhvatu Parka prirode Učka.

Dariji je kuću u Brgudcu prepisala baka Ivanica Brajković, Dalmatinka koja se udala u Brgudac. Zapravo, kaže Darija, kuću su krenuli renovirati za nju kako bi se iz Rijeke povremeno vraćala u Brgudac. No, umjesto Ivanice, u Brgudac su se vratili Saša i Darija. Od Uskrsa 2016. godine svaki vikend provodili su u Brgudcu, a u siječnju 2019. godine preselili su se za stalno.

- Shvatili smo da su nam isti troškovi vozili se svakodnevno na posao iz Brgudca u Rijeku ili uzeli u zakup stan u Rijeci. No presudni motiv ipak je bilo Darijino zdravlje, kojoj zbog rijetke autoimune bolesti odgovara život u prirodi, na svježem zraku, daleko od gradskog stresa, kaže Saša, a Darija dodaje da je prednost života na selu i zajedništvo kakvog se sjeća još iz djetinjstva provedenog na krajnjem sjeveru Istre. Kao u jednoj velikoj obitelji, vikendom zajedno ručaju. Od slučajnih susjeda postali su super prijatelji.

U Brgudac su se doselili mlada ilustratorica i slikarica, rodom iz Vrsara Sara Gortan i njen partner Damir Jakšić. U selu stalno živi i krajobrazni arhitekt i keramičar rodom iz Opatije Petar Banda. Kuću su kupili i mladi supružnici Riječanin Karlo Šimić i Njemica Sophie Bezela koji su se upoznali tijekom studija u Irskoj.

Karlo je biciklirao i planinario i tako se zaljubio u Brgudac, u čisti zrak, vodu, prirodu, mir i tišinu. Inženjer građevine svakodnevno putuje na posao u Savudriju. Sophie je ostavila posao na Institutu za primijenjenu medicinsku tehnologiju u Njemačkoj gdje se bavila biomedicinskim inženjerstvom i došla za njim u Brgudac da bi srednjoškolcima i studentima davala online instrukcije iz matematike i fizike. Ljepše joj je, kaže, u selu nego u gradu, nedostaju joj samo roditelji i sestra. Prije godinu dana rodila je sina Leopolda i uživa u čarima majčinstva. Jednogodišnji Leopold Bezela najmlađi je stanovnik Brgudca. Spomenimo i da je najstarija 91 godišnja Nada Brajković.

Mladi supružnici Karlo i Sophie imaju pčele, obrađuju vrt. Nabavili su i četiri koze. Uz dvije mačke, koze su im također kućni ljubimci, svakoj su nadjenuli ime. Tili, Kolinda, Megi i Izolda. Prava antistres terapija. Sophie je prije korone preko Airbnb experiences nudila program "Guided goat walking tours ", vodila je ture s kozama po Brgudcu. Odaziv je bio iznad očekivanja, obitelji iz Njemačke, Amerike, Poljske, Portugala..., šetale su s kozama u prirodi, a Sophie bi ih ponudila čajem i keksima i pričala o povijesti sela. Nedavno se u Brgudac doselila još jedna mlada obitelj, Erika Kuna i Stefan Londero s dvogodišnjom kćerkicom.

Vikendom u Brgudac na djedovinu dolaze Riječani Mladen i Mija Mihaljević Ivančić iz Rijeke. Mladen Ivančić osebujan je umjetnik, keramičar za kojeg kažu da suvereno kroči likovnom scenom ne osvrćući se posebno na stilove, pravce i trendove. "Puno vas je iz susjedne Primorsko goranske županije", komentiram. - Tako vam je i išao taj val iseljavanja iz Brgudca, najviše prema Opatiji i Rijeci, manje prema Puli, a sada se od tamo njihovi potomci vraćaju na djedovinu, potvrdit će Darija. Dosta je zainteresiranih i za kupnju nekretnina, ali su problem neriješena imovinsko pravna pitanja.

Dolaskom mladih u Brgudac živnuo je i društveni život. Udružili su se u inicijativu građana za zaštitu i revitalizaciju sela te u suradnji sa Općinom Lanišće, pokrenuli i odradili više volonterskih akcija, a lani su osnovali i udrugu Babucera, otvorenu za sve prijatelje Brgudca, ali prvenstveno osnovanu s ciljem da okupi stanovnike Brgudca u udrugu građana koji će zajednički odlučivati o budućnosti sela.

Otkud ime udruzi Babucera, pitam, a Saša pojašnjava da su nekada nonice strašile djecu da ne ostaju kasno navečer vani, niti idu u šumu jer tamo postoji mitsko biće koje se zove Babucera i ima tijelo zmije i glavu medvjeda. Činilo im se to zgodno ime za udrugu koja ima deset osnivača, mladih ljudi od kojih većina stalno živi u Brgudcu, no dobrodošli su svi koji su voljni pomoći njenom radu. Cilj je da se u Brgudcu i na Ćićariji stvore bolji uvjeti za život, da se Brgudac što više obnovi, ali da se istovremeno zaštiti i sačuva.

Sanacija infrastrukture

Prvo je inicirano uređenje seoske vodospreme, selo naime nema vodu iz sustava Istarskog vodovoda. Uređen je uz ostalo i ulaz u selo da izletnici i planinari mogu parkirati svoja vozila. Saniran je Spomen-dom Prvog partijskog savjetovanja za Istru koji je zasjao novim sjajem, obnovljena je fasada, prozori i vrata. Sve građevinske i soboslikarske radove u unutarnjem prostoru samostalno su odradili mještani i članovi Babucere. Među zadnjim projektima je "Osnivanje društveno kulturnog centra Brgudac", koji se provodi uz potporu Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva iz sredstava Fonda gradova i općina, a kroz natječaj za male projekte u zajednici "Mali projekti za bolje sutra". Nabavljeni su stolovi, projektor s platnom i audio zvučnik za razglas da se u Spomen domu mogu održavati projekcije i filmske večeri. Ta je nekadašnja školska zgrada opremljena i WiFi internet vezom. Uz financijsku pomoć Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, u Lanišću, Račjoj Vasi i Brgudcu održane su i likovne radionice za djecu i odrasle.

Ove godine je također cilj, kaže Saša Aleksić, organizirati projekte koji će doprinijeti razvoju civilnog društva na Ćićariji. S Javnom ustanovom Park prirode Učka, udruga Babucera trenutno je partner na projektu obnove korita na izvorištu Korita, koji se planira kandidirati na jedan od natječaja. U sklopu tog projekta uredit će se i ulaz u Brgudac da to bude prvi punkt za ulaz u Park prirode.

Za sanaciju crkve sv. Luke Evanđeliste u Brgudcu, Ministarstvo kulture i medija odobrilo je lani Općini Lanišće sredstva iz programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima. Poznata i kao crkva sv. Blaža, sagrađena je u 18. stoljeću, vjerojatno na temeljima stare jer spominje se još 1580. godine. Pretprošle godine obnovljen je zvonik, a prošle se išlo u sanaciju krovišta i konzervatorsko-restauratorska istraživanja u unutrašnjosti.

Prije sto godina

Brgudac se prvi puta u povijesnim dokumentima spominje 1420. godine kao Bergodaz. Prema popisu stanovništva Istre iz 1910. godine na cijelom buzetskom području u 77 mjesta i sela živjelo je 38.659 stanovnika. Brgudac je bio četvrti po naseljenosti s ukupno 501 stanovnikom u 104 domaćinstva. Više stanovnika od Brgudca te su godine imali Sveti Martin kod Buzeta 698 stanovnika, Lanišće 650 stanovnika i Buzet 516 stanovnika. Brgudac je prije stotinjak godina bio razvijeno mjesto. Stanovnici su se bavili stočarstvom, držali su preko 3.000 grla stoke te su izrađivali karbunice. Žene su s naprtnjačama odlazile preko Učke u Volosko i Opatiju prodavati drveni ugljen, karbun.

Ustanički Brgudac

Brgudac je simbol antifašističke borbe u Istri. U studenom 1943. godine formirana je 4. Istarska partizanska četa (Kraška). Sredinom prosinca 1943. godine počinje raditi prva hrvatska škola u Istri, otvorena nakon fašističke zabrane. Selo je bilo glavno sjecište putova partizanskih jedinica pa je u nekoliko navrata i spaljeno.

U Brgudcu je Spomen-dom Prvog partijskog savjetovanja za Istru sa slikama i detaljima iz NOB-a. U selu je ukupno devet spomen ploča i obilježja NOB-a. Kod Spomen doma je i spomen ploča s imenima 19 poginulih boraca i 37 žrtava fašističkog terora od čega 18 djece.

Povezane vijesti

• FOTO / TRADICIJA DUGA GOTOVO ČETIRI DESETLJEĆA: Obilježena godišnjica planinarskog društva "Glas Istre"
• KAMO ZA VIKEND / PARK ŠUMA ZLATNI RT – PUNTA CORRENTE: Nije gužva, ali nije baš ni pusto
• KAMO ZA VIKEND: Općina Bale - na pola puta između ekvatora i Sjevernog pola