INTERDISCIPLINARNI SKUP POSVEĆEN ISTARSKOM GOVEDU

Boškarini su teglili kamenje za gradnju Arene


Zajednica Talijana iz Kopra organizirala je zanimljiv inderdisciplinarni događaj nazvan "Boškarin, bijeli div između uspomene i sadašnjosti", tijekom kojega su hrvatski, slovenski i talijanski stručnjaci raznih profila, od znanstvenika do umjetnika, govorili o kulturnopovijesnom značaju istarskog goveda za istarski prostor i ljude. Dio skupa bio je posvećen izlaganjima o primjerima dobre prakse vezane uz istarsko govedo, popularno zvano boškarin i u hrvatskom, i u slovenskom i u talijanskom dijelu Istre. O tome su govorili Livio Dorigo iz tršćanske Udruge Istrana, inače po struci veterinar, zatim Elena Bužan iz Odjela za biološku raznolikost Prirodoslovno-matematičko-informatičkog fakulteta Primorskog sveučilišta u Kopru, Sergio Sergas iz tršćanskog Regionalnog instituta za istarsku, riječku i dalmatinsku kulturu, te Jasenka Kapuralin iz Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI).

Došlo u vrijeme Rimskog carstva

U izlaganjima je bilo riječi o pasminskom i genetskom podrijetlu istarskog goveda, za koje su istraživanja pokazala da je u Istru došlo u vrijeme Rimskog carstva, pa je sasvim moguće, kako je istaknuo jedan od govornika, da su divovski boškarini teglili kamenje kojim je građena pulska Arena. Kako je istarsko govedo u slovenskoj Istri izumrlo prije tridesetak godina, veliku pozornost izazvalo je izlaganje Jasenke Kapuralin iz AZRRI-ja koja je predstavila projekt revitalizacije populacije istarskog goveda u hrvatskom dijelu Istre gospodarskim iskorištavanjem mesa ove pasmine u vrhunskoj gastronomiji. Zahvaljujući takvom pristupu, populacija istarskog goveda je u dvadesetak godina povećana s nekoliko stotina na oko dvije tisuće, a cilj je, istaknula je Kapuralin, da se do 2020. godine populacija poveća na 7.000 grla. Prije nekoliko godina, suradnjom AZRRI-ja i slovenskih znanstvenih institucija, desetak junica istarskog goveda preseljeno je u slovensku Istru, a njihova se populacija do danas povećala na tridesetak grla. Želja je slovenskih zagovornika očuvanja istarskog goveda da se i u slovenskoj Istri istim programima kakvi se provode i u hrvatskom dijelu populacija doskora što više poveća.

Arhetip istarskog poljoprivrednog svijeta

Jasenka Kapuralin predstavila je i aktivnosti Edukacijsko-gastronomskog centra Istra na Gortanovom brijegu kraj Pazina, gdje se profesionalni kuhari educiraju za pripremu jela od mesa istarskog goveda i drugih istarskih autohtonih pasmina, a sudionici koparskog skupa počašćeni su AZRRI-jevim salamama i kobasicama od mesa istarskog goveda i istarskog tovara koje su nastale u pazinskom razvojnom laboratoriju ove agencije.

No, istarsko govedo ili boškarin daleko nadrasta obzore poljoprivredne ekonomije i mesno-prerađivačke manufakture, boškarin je "arhetip istarskog poljoprivrednog svijeta koji se danas svodi na genetsku relikviju", istaknuto je na koparskom skupu, koji je zaključen s trima umjetničkim posvetama istarskom "bijelom divu": projekcijom video-zapisa Sergia Sergesa koji godinama diljem Istre snima istarska goveda, nastupom etnomuzikologa i glazbenika Darija Marušića, te izložbom fotografija koje je umjetnički fotograf Boris Zabukovec snimio na farmi istarskih goveda Marija Gašparinija u selu Fabci kraj Višnjana. (D. ŠIŠOVIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter